Vlada

Primorac: Povećanje minimalca bolje je od maksimalne porezne olakšice

Ministar financija Marko Primorac izjavio je kako je povećanje minimalne plaće dugoročno povoljnije za radnike od maksimalne porezne olakšice. Objasnio je da bi, primjerice, povećanje bruto minimalca s 700 na 800 eura rezultiralo neto povećanjem od 60 eura, dok bi maksimalna porezna olakšica na 700 eura bruto plaće donijela samo 45 eura dodatne koristi. Istaknuo je da rast minimalne plaće izravno povećava neto primanja radnika, dok porezna rasterećenja u mirovinskom sustavu imaju ograničeni učinak i smanjuju se s rastom dohotka. Primorac je također naveo da je u 2022. godini 345 tisuća građana imalo mjesečne plaće niže od 700 eura bruto, uglavnom zbog nepuno radnog vremena, bolovanja ili rada na pola mjeseca, te da su oni imali najviše koristi od porezne olakšice do 300 eura. Naglasio je da je povećanje bruto plaće najbolji način za povećanje primanja, jer su intervencije u porezni sustav ograničene.

05.10.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:
Teme:	Plaće, Porezi, Mirolsovni sustav
Izdvojeni datumi:	2022-01-01T00:00:00Z
Datum:
Kategorije:	Plaće, Porezi, Mirolsovni sustav
	Marko Primorac, minimalna plaća, porezna olakšica, mirovinski sustav, porezni sustav, bruto plaća, neto plaća

Primorac: Povećanje minimalca bolje je od maksimalne porezne olakšice

Veća je korist od povećanja minimalne plaće nego šteta od smanjenja izdatka u mirovinskom sustavu koja tim povećanjem nastaje, rekao je za Hinu ministar financija Marko Primorac.

Ilustrira da onaj tko ima bruto plaću od 700 eura (sadašnji minimalac), imao bi maksimalnu olakšicu od 300 eura te uz 15 posto doprinosa koje na to ne plaća krajnju korist od 45 eura. Onaj tko ima 800 eura, imao bi dodatak od 250 eura i konačnu korist od 37,5 eura.

"No, ako se minimalna plaća poveća sa 700 na recimo 800 eura bruto, to je bolje nego bruto plaća od 700 eura i puna korist od maksimalne olakšice. Na osnovu 100 eura veće bruto plaće, neto povećanje je 60 eura", kaže ministar financija.

Kako minimalna plaća bude rasla, iznos rasterećenja u mirovinskom sustavu će se smanjivati, ali građani će imati više koristi jer povećanjem minimalne bruto plaće im neto plaća raste više nego što im to donosi korist rasterećenja kroz mirovinski sustav, ističe.

Povećanje plaća zahvatima u porezni sustav ograničeno

Dodaje da prema podacima iz 2022. godine postoji 345 tisuća građana s mjesečnim plaćama manjima od 700 eura bruto, unatoč tome što je to minimalna plaća, a to su oni koji rade na nepuno radno vrijeme, umirovljenici koji rade par sati dnevno ili oni koji su bili na bolovanju pa nemaju cijelu minimalnu plaću nego dio ili pak oni koji su zaposleni na pola mjeseca. Njima pripada maksimalna porezna olakšica od 300 eura.

Podsjeća da je 1.300 eura sada gornja granica za primjenu izdatka u mirovinskom sustavu. U tom kontekstu ističe da je najbolji način povećanja plaće - povećanje bruto plaće, jer je povećanje plaća zahvatima u porezni sustav ograničeno.

Vlada je i do sada, kaže, građanima nastojala pomoći zahvatima u porezni sustav, ali to je činila smanjivanjem osnovnog osobnog odbitka.

"Da smo se zadržali samo na tome, najsiromašniji ne bi imali nikakvu korist" kaže Primorac i dodaje da je stoga vlada odlučila zahvatiti u sustav mirovinskog osiguranja tako da se prizna izdatak u mirovinskom sustavu kako bi i oni koji imaju najmanje osjetili porezna rasterećenja.

Taj izdatak linearno opada s povećanjem dohotka i tome se izbjegava situacija da oni koji ispadnu iz sheme za jedan cent, ne budu u nepovoljnijem položaju od zadnjeg koji ostanu.

"Kako se povećava nečiji dohodak, bilo zbog porasta minimalne plaće ili čega drugoga, tako ima sve manju korist od izdatka u sustavu doprinosa", kaže Primorac.

Izvor: Vlada / Hina