Vlada

Primorac: Oko 80% jedinica lokalne samouprave nije kompenziralo ukidanje prireza povećanjem poreza na dohodak

Ministar financija Marko Primorac iznio je podatke prema kojima preko 80% jedinica lokalne samouprave nije u potpunosti kompenziralo ukidanje prireza povećanjem poreza na dohodak. Smatra to pozitivnim iskorakom prema većoj autonomiji lokalnih jedinica i smanjenju poreznog opterećenja građana. Naveo je konkretne primjere rasta plaća za radnike s nižim primanjima uslijed izmjena od 1. siječnja, uključujući olakšice na doprinose. Također je komentirao reformu plaća u javnom sektoru, odbacujući tvrdnje o predizbornom karakteru.

04.01.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	Porezna politika, Lokalna samouprava, Javne financije, Reforme, Plaće
Izdvojeni datumi:	2024-01-01T00:00:00Z
Datum:	4.1.2024. 0:00:00
Kategorije:	Porezna politika, Lokalna samouprava, Javne financije, Reforme, Plaće
	Marko Primorac, porez na dohodak, prirez, lokalna samouprava, fiskalna konsolidacija, porezno rasterećenje, plaće, Vlada

Primorac: Oko 80 posto jedinica lokalne samouprave prirez nije kompenziralo najvišim stopama poreza na dohodak

Više od 80 posto jedinica lokalne samouprave koje su imale prirez odlučilo je, u potpunosti ili dijelom, ne kompenzirati ga višim stopama poreza na dohodak, izvijestio je ministar Primorac. Ocijenio je da su to dugoročne dobre odluke, pri čemu se pokazalo da je iskorak u smislu povećanja autonomije jedinica lokalne samouprave ispravan put za daljnju lokalnu fiskalnu konsolidaciju, ali i za trajno smanjenje poreznog opterećenja na razinama jedinica lokalne samouprave. Naveo je i više primjera povećanja plaća do kojeg će doći uslijed izmjena koje su nastupile od 1. siječnja, a koje uključuju i olakšice kod obračuna doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja, što bi trebalo povećati plaće onima s najnižim primanjima.

U izjavi za medije nakon sjednice Vlade, ministar financija Marko Primorac rekao je da od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, 302 su do ukidanja imale prirez, a od tog broja njih 242 nisu odlučile povećati stopu poreza na dohodak na način da u potpunosti kompenziraju gubitak prireza.

Dakle, istaknuo je ministar, više od 80 posto jedinica je odustalo u potpunosti od kompenzacije prireza ili je utvrdilo stope poreza na dohodak tako da je porezno opterećenje niže od onog prije ovih izmjena, a koje je uključivalo prirez.

"Smatram da su to dugoročne dobre odluke i procesi, pri čemu se pokazalo da je iskorak u smislu povećanja autonomije jedinica lokalne samouprave ispravan put za daljnju lokalnu fiskalnu konsolidaciju, ali i za trajno smanjenje poreznog opterećenja na razinama jedinica lokalne samouprave", ocijenio je.

Riječ je o snažnom i značajnom reformskom iskoraku

Primorac je ustvrdio da je posebno važno da su izmjene pokazale, suprotno ranijim ocjenama, kako nije riječ o "kvazi reformi" i "pretakanju iz šupljeg u prazno". Poručio je da je riječ o snažnom i značajnom reformskom iskoraku.

Naveo je i više primjera povećanja plaća do kojeg će doći uslijed izmjena koje su nastupile od 1. siječnja, a koje uključuju i olakšice kod obračuna doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja, što bi trebalo povećati plaće onima s najnižim primanjima, a koji se posljedično i ne nalaze u poreznim škarama.

Tako će primjerice samcu u Osijeku s dvoje uzdržavane djece i minimalnom bruto plaćom od 840 eura povećanje plaće mjesečno će iznositi 34,5 eura. Kućanstvu gdje žive supružnici s dvoje djece, od kojih oboje prima minimalnu plaću, prihodi će mjesečno porasti za 69 eura, a što je 828 eura godišnje. Ministar je ocijenio da se radi se nemalom rasterećenju.

Osječkom samcu s jednim djetetom i bruto plaćom od 1.300 eura ona će mjesečno rasti za 22,57 eura. Samcu bez djece s istom plaćom povećanje plaće mjesečno će iznositi 19,06 eura, neki su još od primjera koje je Primorac naveo.

Uvođenje maksimalnih stopa poreza na dohodak nerazborito

Povećavanjem autonomije jedinica lokalne samouprave došlo je i do promjene strukture poreznog opterećenja, što primjerice znači, pojasnio je Primorac, da ukidanje prireza nije kompenzirano u potpunosti povećavanjem stopa na dohodak, nego je povećavano porezno opterećenje u segmentu poreza kuća za odmor ili paušalnog poreza u turizmu.

Odgovarajući na pitanje novinara, Primorac je rekao da nije rađena stranačka analiza jedinica lokalnih jedinica koje nisu kompenzirale prirez, no gotovo je pa siguran da je u jedinicama gdje je na vlasti HDZ došlo do značajnog rasterećenja. Dodao je da ima i gradova gdje HDZ nije na vlasti, a također je došlo do značajnog rasterećenja.

Ocijenio je da su i one jedinice koje su odlučile ne kompenzirati gubitak prireza povećanom stopom poreza na dohodak donijele u potpunosti ispravnu odluku, s obzirom na porast prihoda od poreza na dohodak u prošlim godinama, a koji se očekuje i u ovoj.

S druge strane, oni koji su gubitak prireza kompenzirali uvođenjem maksimalnih stopa poreza na dohodak po Primorcu nisu donijeli razboritu odluku u smislu fiskalnog upravljanja. "Čini mi se da se prije svega radi o političkim odlukama. Jesu li te političke odluke dobre ili ne, o tome će suditi hrvatski građani", dodao je.

Reforma plaća nije politikanski i predizborni potez

Upitan o reformi plaća u javnom sektoru, ministar je rekao da je ona sadržana u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), a cilj joj je ujednačavanje plaća za jednak rad, što podrazumijeva i razrješavanje određenih dosadašnjih nepravdi u sustavu.

Odbacio je tezu da ta reforma predstavlja politikanski i predizborni potez, a upitan zašto nije predložio predsjedniku Vlade da se ona odgodi, Primorac je rekao da zato što želimo biti najbolji đaci u Europskoj uniji, što znači ispunjavanje indikatora i iskorištavanje sredstava koja su na raspolaganju.

Potvrdno je odgovorio na pitanje novinarke hoće li predviđenih 400 milijuna eura za tu reformu biti dovoljno.

Novinarima je kazao i da je jedan od prvih koji je ukazivao na nelogičnosti po pitanju plaća ministara, zbog čega je na njega dignuta medijska hajka. "Stoga sam se odlučio više ne boriti s tim jer nisam ovdje došao radi plaće", rekao je ministar.

Ocijenio je i da je cilj, što je prisutno i u medijskom prostoru, ministre i državne dužnosnike prikazati kao osobe koje bi trebale biti bez svih prava, pri čemu se problematizira njihovo zapošljavanje nakon isteka političkog mandata, gleda kakav automobil voze, kao i što rade njihovi supružnici i prijatelji.

"Mislim da je ta priča poprilično populistička i da bi i mediji trebali malo aktivnije se uključiti u tu priču. Vjerujem da je i vama očito kako upravo ovakav stav može pridonijeti povećanju učinkovitosti i kvalitete javne uprave u Hrvatskoj", kazao je Primorac.

Na pitanje koliko će poreznim izmjenama njemu porasti plaća, ministar je rekao da će to biti minimalno, napomenuvši da mu plaća trenutno iznosi oko 2.300 eura neto.

Izvor: Hina/Vlada

Primorac: Oko 80 posto jedinica lokalne samouprave prirez nije kompenziralo najvišim stopama poreza na dohodak

Više sličnih tema

Nove obavijesti