Vlada

Ulaskom u eurozonu tijekom krize građani i gospodarstvo zaštićeniji

Premijer Andrej Plenković na konferenciji "Hrvatska kao dio Eurozone" izjavio je da će ulazak u eurozonu 1. siječnja 2023. pružiti Hrvatskoj veću zaštitu u doba globalne krize, omogućavajući korištenje kapaciteta Europske središnje banke za suzbijanje inflacije i kontrolu kamatnih stopa. Naglasio je da je to rezultat dugogodišnje strategije Vlade i suradnje s HNB-om, a potvrdile su ga i pozitivne reakcije kreditnih agencija, poput Fitcha koji je povisio kreditni rejting Hrvatske na najvišu razinu ikada. Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je ovo prva opipljiva korist od ulaska u eurozonu i da Hrvatska sada ima bolji rejting od sedam članica EU. Premijer je također naglasio važnost ulaska u Schengen istovremeno s eurom, što predstavlja dublje integracije u EU i jačanje vanjske granice Unije.

14.07.2022 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Europska unija
Teme:	Ulazak Hrvatske u eurozonu, Ekonomski oporavak, Inflacija, Kreditni rejting, EU integracije
Izdvojeni datumi:	2017-01-01T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z
Datum:	14.7.2022. 0:00:00
Kategorije:	Ulazak Hrvatske u eurozonu, Ekonomski oporavak, Inflacija, Kreditni rejting, EU integracije
	eurozona, Andrej Plenković, Zdravko Marić, kreditni rejting, Fitch, Moody's, Europska središnja banka, inflacija, kamate, Schengen, Vlada RH, HNB

Ulaskom u eurozonu tijekom krize građani i gospodarstvo zaštićeniji

Premijer je kazao da ćemo ulaskom u eurozonu ući u mirnu luku u kojoj ćemo koristiti sve kapacitete koje nam članstvo može dati, uključivši politiku Europske središnje banke u suzbijanju inflatornih pritisaka i polaganom rastu kamatnih stopa.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je sudjelovao na konferenciji "Hrvatska kao dio Eurozone" u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, u organizaciji Večernjeg lista.

Nakon uvodnih govora predsjednik HAZU-a akademika Velimira Neidhardta i glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića, održan je intervju predsjednika Vlade koji je vodio Mislav Šimatović, zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista.

Predsjednik Vlade Plenković je istaknuo, komentirajući odluku Ecofina o uvođenju eura u Hrvatsku, da će ta odluka uistinu ostati dugo upamćena u razvoju Hrvatske i njenom međunarodnom pozicioniranju, političkom, ali osobito ekonomskom i financijskom.

Kazao je da hrvatsko članstvo u europodručju ne dolazi preko noći, već na temelju pravno preuzetnih obveza koje smo preuzeli trenutkom članstva u EU.

„Događa se na temelju jasno odabrane strategije i europskog usmjerenja politike naše Vlade“, nastavio je i dodao da je proces vođen na način da može biti primjer drugima, od strategije za uvođenje eura 2017., izvanredne suradnje Vlade, prije svega Ministarstva financija i HNB-a.

„Napravili smo veliku sinergiju, pokazali političku odlučnost, visoku stručnost i pažljivo i dosljedno ispunjavanja svih reformi, u vremenskim rokovima i ali i sadržajem“, rekao je Plenković i dodao političko, ekonomsko i financijsko lobiranje i pojašnjavanje naših postignuća svima koji su nas na tom procesu pratili i ocjenjivali.

Pojasnio je da se to dogodilo zbog tri razloga, a prvi je povjerenje onih koji su odlučivali u smjer Hrvatske.

„Vjeruju da Hrvatska s jasno određenim smjerom stavlja sidro na svoje globalno pozicioniranje kao 20. članica eurozone“, rekao je.

To dokazuju i munjevite reakcije kreditnih agencija, rekao je navevši da je agencija Moody's najavila dizanje kreditnog rejtinga, a agencija Fitch je već to učinila te će tako Hrvatska imati najveći kreditni rejting u povijesti.

Naš smjer donosi rezultate, postajemo 20. članica eurozone

„To govori da naš smjer donosi rezultate i postavio nas je na mjesto koje u krizama Hrvatska, njezini građani i gospodarstvo bivaju zaštićeniji i bolje pozicionirani“, istaknuo je Plenković.

Napomenuo je da Europska unija cijeni što je Hrvatska ostvarila svoj strateški cilj u uvjetima preklapajuće globalne krize bez presedana.

Kazao je i da Hrvatska ima svoj put i realizira ga unatoč pandemiji koja traje dvije i pol godine, a koštala nas je 44 milijarde kuna, za sada, i unatoč činjenici da je Rusija pokrenula brutalnu agresiju na Ukrajinu, koja je dovela do enormnog rasta energenata, poskupljenja hrane, rasta cijena sirovina, građevinskog materijala, i povrh toga stvorila inflatorne pritiske za sve članice EU i za cijeli svijet.

„To je kontekst u kojem se nalazimo“, rekao je premijer i dodao da je za Hrvatsku bolje sada ostvariti taj cilj, jer ćemo ulaskom u eurozonu ući u mirnu luku u kojoj ćemo koristiti sve kapacitete koje nam članstvo može dati, uključivši politiku Europske središnje banke u suzbijanju inflatornih pritisaka i polaganom rastu kamatnih stopa.

Rekao je da će Vlada nastojati balansirati dva cilja, ne ugroziti daljnji gospodarski rast, a istodobno inteligentnim mjerama, poreznim reformama i subvencijama voditi računa da građani i gospodarstvo mogu i ovu krizu premostiti, kao što smo pokazali da možemo u Covid krizi.

Svi konstruktivni akteri trebaju dati doprinos

Za današnju krizu Plenković je istaknuo da je ona vanjska i horizontalnog karaktera, što znači da svi trebamo energente, ali ne znamo glavnu varijablu - koliko će to trajati.

Kazao je i da misli da će kriza biti zahtjevna, ali ćemo se suočiti s njom kao što smo se i prije suočavali, kombinacijom mjera i oslanjanjem na vlastite snage i na fiskalni kapacitet koji imamo zato što je Vlada kvalitetno upravljala javnim financijama sve ove godine, pa je mogla reagirati i u krizi.

„Ovo je vrijeme kada svi konstruktivni akteri trebaju dati doprinos“, naglasio je Plenković i dodao da ima puno destruktivnih aktera u hrvatskom društvu, ljudi koji žele destabilizaciju i otvoreno žele rušenje Vlade.

Rekao je da je posao svih odgovornih aktera da ne pridonesu socijalnoj frakturi države, a posao Vlade je održati stabilnost i ekonomiju.

Na upit što znači politička stabilnost, premijer je rekao da to znači 76 ozbiljnih i pouzdanih ljudi u Hrvatskom saboru koji jedni drugima vjeruju i dogovorili su se oko smjera, strategije i programa Vlade.

„Da podupiru mjere te Vlade unatoč i usprkos svim pokušajima da se nekoga zatrese, i da provodi politiku koja omogućuje Schengen, euro, Pelješki most, otvaranje pregovora s OECD-om, kupnju Rafala, kao i rast BDP-a, povećanje plaća, povećanje mirovina i jednu ozbiljnu politiku koja Hrvatsku vodi naprijed“, istaknuo je Plenković.

Vladinom politikom stekli povjerenje EU

Predsjednik Vlade kazao je i da je važno da 1. siječnja euro koincidira sa Schengenom, da smo s obje noge u dubljim EU integracijama, jer smo i na tom području napravili ogromne reforme.

„Tu smo također stekli povjerenje, pojašnjavanjem ili lobiranjem, danas Hrvatska čuva vanjsku granicu EU-a, a sutra će čuvati Schengensku vanjsku granicu unije“, zaključio je premijer.

Na upit o transformacijskoj politici premijer je ponovio rečenicu iz kampanje – Mijenjam HDZ da bih sutra promijenio Hrvatsku.

„Mislim da smo što se tiče promjena u Hrvatskoj napravili jako puno“, kazao je premijer i ponovio da će Hrvatska nakon 6 godina biti članica eurozone i Schengena, za par godina ući u OECD, spojiti teritorij Pelješkim mostom i imati višenamjenske borbene avione koji će osnažiti politiku odvraćanja bilo koga tko ima pretenzije na hrvatski teritorij.

Zaključio je da je Vlada napravila mnogo iskoraka, ali i da je još jako mnogo posla i velikih izazova u budućem radu.

Ministar Marić: Kreditni rejting Hrvatske kod Fitcha najviši ikada

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da je sada, nakon Fitchovog izvanrednog povećanja, kreditni rejting Hrvatske kod te agencije najviši ikada.

„To je fenomenalna vijest, to su prve opipljive koristi od ulaska u eurozonu. To je treća stepenica investicijske zone i najviša ikada za Hrvatsku što se tiče Fitcha”, kazao je Marić.

Istaknuo je da trenutno po Fitchu sedam članica EU ima niži rejting od hrvatskog.

Marić je, kaže, posljednjih tjedana razgovarao s analitičarima kreditnih agencija i svi se, ističe, slažu da je Hrvatska napravila sjajan napredak proteklih godina.

„Rezultati su prepoznati - i financijski i makrofiskalni i općenito. Jasna je i njihova poruka: nemojte stati na tome”, kazao je ministar Marić.

Izvor: Hina/Vlada

Ulaskom u eurozonu tijekom krize građani i gospodarstvo zaštićeniji

​Premijer je kazao da ćemo ulaskom u eurozonu ući u mirnu luku u kojoj ćemo koristiti sve kapacitete koje nam članstvo može dati, uključivši politiku Europske središnje banke u suzbijanju inflatornih pritisaka i polaganom rastu kamatnih stopa.

Više sličnih tema

Nove obavijesti

Premijer je kazao da ćemo ulaskom u eurozonu ući u mirnu luku u kojoj ćemo koristiti sve kapacitete koje nam članstvo može dati, uključivši politiku Europske središnje banke u suzbijanju inflatornih pritisaka i polaganom rastu kamatnih stopa.