Vlada

Plenković: Bilateralni dogovori za dolazak u Hrvatsku do stupanja na snagu digitalnih potvrda

Premijer Andrej Plenković izjavio je nakon sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu da će se bilateralno dogovoriti potrebni aranžmani za dolazak stranih državljana u Hrvatsku do stupanja na snagu digitalnih covid potvrda, koje nisu zamjena za putovnice, već olakšavaju ulazak i boravak temeljem statusa cijepljenja, prebolijevanja ili testiranja. Raspravljalo se i o borbi protiv klimatskih promjena, s ambicijom EU da do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova za 55% u odnosu na 1990. godinu, te o prioritetnim hrvatskim ciljevima - ulasku u Schengen i eurozonu. Plenković je najavio da Hrvatska ima dovoljno cjepiva te da će, ako bude viška, donirati ga potrebitima ili razmotriti cijepljenje turista. Naglasio je važnost cijepljenja za zdravlje i gospodarstvo.

25.05.2021 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Bruxelles, Hrvatska
Teme:	EU politika, Zdravstvo, Gospodarstvo, Turizam, Klimatske promjene, Međunarodni odnosi
Izdvojeni datumi:	2021-05-25T00:00:00Z
Datum:	25.5.2021. 0:00:00
Kategorije:	EU politika, Zdravstvo, Gospodarstvo, Turizam, Klimatske promjene, Međunarodni odnosi
	Andrej Plenković, Europsko vijeće, Covid-19, cjepivo, klimatske promjene, Schengen, eurozona, digitalne potvrde

Do stupanja na snagu digitalnih potvrda, bilateralno ćemo dogovoriti potrebne aranžmane za one koji žele doći u Hrvatsku

Nakon završetka posebnog sastanka Europskog vijeća, premijer Plenković je u Bruxellesu kazao da su bile dvije teme, borba protiv Covida-19 i klimatske promjene. Bilo je razgovora i o tome kako voditi računa o narudžbama cjepiva za iduću godinu, izvijestio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi medijima u Bruxellesu rekao je da treba voditi računa da se trenutno rade ispitivanja o cijepljenju maloljetnika, dakle osoba koje danas nisu ciljna skupina, s ovim dozama koje imamo, kao i o tome kako da se omogući što kvalitetnija zdravstvena zaštita i financijska potpora državama članicama.

„Kao i doniranje cjepiva od strane Unije globalno – putem Covax-a“, dodao je.

Što se tiče Hrvatske, premijer je kazao da je izvijestio da je dinamika ubrzana, a brojevi novozaraženih manji.

„Što je dobro – dakle, imamo više cjepiva i brže cijepljenje, manje zaraženih i jenjavanje epidemije“, kazao je te dodao da takve trendove treba zadržati u interesu zdravstvene zaštite, ali i gospodarstva, turizma te financijske stabilnosti.

Europska unija želi biti lider klimatskih promjena

Druga pak današnja tema bila je pitanje klimatskih promjena, što je nastavak rasprave iz prosinca.

„Na onoj smo raspravi govorili o ambicijama za 2030., dakle smanjiti za 55 posto emisije stakleničkih plinova u odnosu na referentnu 1990. godinu, s pogledom na 2050. Europska unija želi biti lider klimatskih promjena, biti upravo ona grupacija na svijetu, ona organizacija, koja će doći do neutralnosti. Jer, to znači da više neće biti zagađenja kakvog poznamo danas“, naglasio je premijer.

S aspekta Hrvatske, kazao je, načelno podržavamo taj cilj i želimo učiniti maksimalne napore u tom smjeru, kao i da nastavimo s korištenjem sve većim obnovljivim izvorima energije.

„Naša je ambicija da oni dođu do 36 posto 2030., a cilj EU-a je 32. Mi smo, dakle, ambiciozniji i mislim da ćemo to ispuniti. A da se u cijelom ovom procesu, dakle u tri desetljeća pred nama, vodi računa o različitoj startnoj poziciji država članica. Nije isto ako ste zemlja iz srednje i istočne Europe, s različitom industrijskom bazom, zagađivačima i tehnologijom u koju treba jako puno uložiti kako bi se došlo na onu razinu zemalja koje su, recimo to tako, dio stare Europe“, naglasio je.

Premijer Plenković poručio je da se u srpnju očekuje komunikacija Europske komisije koja će se odnositi na klimatske promjene te će se, nakon toga, rasprava nastaviti.

Schengen i eurozona

Predsjednik Vlade izvijestio je da je danas održao niz bilateralnih sastanaka posvećenih za Hrvatsku dva prioritetna cilja – jedan je članstvo Hrvatske u Schengenu,a drugi članstvo u eurozoni.

„Nastojao sam senzibilizirati sve naše sugovornike na činjenicu da smo od strane Komisije dobili zeleno svjetlo i u potpunosti ispunjene tehničke kriterije za Schengen. Sada polako pripremamo tu temu da dođe na političku razinu, nakon jučerašnjeg sastanka s povjerenicom Johansson. Tu smo na jako dobrom tragu. Slično je s eurozonom, znate da smo mi u tzv. fazi Europskog tečajnog mehanizma II., da ispunjavamo obveze nakon što smo ušli u to prošle godine, 10. srpnja. Želimo ispuniti sve kriterije za eurozonu i ostvariti taj cilj“, rekao je, dodavši da bi bilo sjajno da u 2022. godini bude Schengen, a što se tiče pripremljenosti za eurozonu, Hrvatska će učiniti sve da to bude što prije.

U tom je kontekstu premijer Plenković podsjetio na niz postignuća u prethodnim godinama u kojima je u Hrvatskoj rapidno smanjivan javni dug te smo bili jedna od onih zemalja koja je imala - ili proračunski višak ili uravnotežen proračun.

„S takvom reputacijom, s investicijskim kreditnim rejtingom, visoko euroiziranom ekonomijom – i u pogledu štednje, i u pogledu kredita, turista koji dolaze iz eurozone i izvoznog tržišta, dakle tu smo sve iznad 50 posto – očekujemo potporu država članica da ispunimo naš cilj, sukladno Strategiji za uvođenje eura“, naglasio je.

Digitalne potvrde nisu zamjena za putovnice

Novinare je zanimalo, s obzirom na digitalne potvrde, kako će hrvatski građani i drugi koji dolaze u Hrvatsku putovati od 1. lipnja do 1. srpnja. Predsjednik Vlade odgovorio je da digitalna covid potvrda nije isprava s kojom se prelazi granica, već je ona isprava u kojoj se jasno na graničnom prijelazu može vidjeti jeste li preboljeli Covid-19, ili ste testirani, ili ste cijepljeni.

„To omogućava brži protok, brži ulaz i sigurniji boravak i dolazak ljudi u neku zemlju. Dakle, to je njen smisao“, kazao je.

Naglasio je da će se dogovoriti aranžmani dok ovo sve ne stupi na snagu.

„Nama je u interesu da naše susjedne zemlje, odnosno njihovi građani, mogu doći u Hrvatsku. Mnogi od njih su već cijepljeni, neki s dvije doze, neki s jednom, neki su preboljeli, a neki testirani. Naći ćemo aranžmane kako da oni dolaze u Hrvatsku i ranije“, poručio je premijer.

Na pitanje hoće li se prihvaćati rusko i kinesko cjepivo, premijer Plenković kazao je da je u ovom trenutku najvažnije da takve odluke na razini Europske unije još uvijek nema. Postoje samo dvije zemlje koje cijepe s tim cjepivima, Mađarska i Slovačka.

„Zatražit ćemo stav Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Halmeda, a obavit ćemo konzultacije s EMA-om da imamo jedinstven stav“, istaknuo je.

Cjepiva ima dovoljno

Jedno od pitanja novinara bilo je hoće li s obzirom na broj doza cjepiva Hrvatska cijepiti i turiste. Premijer je kazao da još uvijek postoji jako veliki interes ogromnog broja hrvatskih građana - jutros smo bili blizu milijun i 200 tisuća ljudi cijepljenih prvom dozom, a preko 400 i nešto tisuća cijepljenih s dvije doze.

„Naša je ambicija da do 30. lipnja dođemo na negdje između milijun i 650, milijun i 700 tisuća ljudi, što je sasvim realno ovom dinamikom“, kazao je.

Izdvojio je da količina ima dovoljno, a ukoliko bude viška cjepiva postoji nekoliko opcija.

„Jedna je donirati ga onima kojima treba – mi smo već, kao što znate, donirali 30 tisuća za Bosnu i Hercegovinu, 10 tisuća za Crnu Goru, 10 000 za Kosovo, 10 000 za Albaniju i 10 000 za
Sjevernu Makedoniju. Hrvatska ima tu vrstu odgovornosti. Što se tiče turista, ukoliko bude dovoljno količina cjepiva, možemo i to riješiti. Dapače, na tome rade i Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo turizma i sporta“, rekao je.

Predsjednik Vlade kazao je da je cilj prvo procijepiti hrvatske građane i osigurati zdravstvenu zaštitu svima koji se žele cijepiti te je još jednom pozvao sve da se cijepe.

„Nema boljeg i učinkovitijeg načina zaštite od Covida-19, nego da se cijepimo“, poručio je.

Hrvatska će, sve ono što bude u prilici donirati, to činiti kroz Covax, a vodit će se posebno računa o nama susjednim zemljama.

Upitan je li Komisija predstavila brzo antigensko testiranje koje bi bilo jeftinije i olakšalo kretanje, premijer Plenković je odgovorio da nije bilo detaljne prezentacije, već više kao informacije.

„Ono što je bilo, bilo je više o isporuci količina cjepiva koje su došle, a nažalost i onima koje nisu došle“, rekao je.

Vezano za klimu i zaključke, premijer je odgovorio da se oni referiraju u prvoj rečenici na sve ono što je već zaključeno u prosincu.

„Broj dva, imate vrlo jasno, mislim da je drugi paragraf tog odlomka zaključaka vezan na posebne ekonomske, socijalne i druge posljedice koje takva zelena tranzicija nosi, a to su u konačnici troškovi. I treće, imate najavu činjenice da ćemo uskoro u srpnju dobiti novu komunikaciju Europske komisije, koja to na cjelovit i zakonodavan način mora uzeti u obzir“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Digitalne potvrde posebno važne za Hrvatsku tijekom turističke sezone

Premijer Plenković je danas ranije u Bruxellesu kazao da su digitalne potvrde posebno važne za ponovno pokretanje gospodarstva, pogotovo za slobodno kretanje radnika i putovanje turista tijekom turističke sezone, ocijenivši to posebno važnim i za Hrvatsku.

Uoči drugog dana sastanka na vrhu, u izjavi medijima, premijer Plenković se osvrnuo na incident sa zrakoplovom Ryanaira iznad Bjelorusije. Rekao je da jučer na Europskom vijeću postignut čvrst dogovor da se Bjelorusiji uvedu nove sankcije. Dodao je i da se od Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo očekuje da provede istragu.

"Poslali smo snažnu poruku da je to krajnje neprihvatljivo i pozvali na hitno oslobađanje Romana Protaševiča", poručio je Plenković.

Predsjednik Vlade je izvijestio da se raspravljalo i o odnosima s Rusijom. "Održali smo stratešku raspravu o odnosima s Rusijom te zatražili od visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrella da o tome pripremi izvješće za sljedeći summit u lipnju", rekao je.

Premijer je kazao da na današnjem sastanku Europskog vijeća očekuje kvalitetnu raspravu o Covidu-19, posebno o digitalnim potvrdama. Dodao je da je riječ o instrumentu koji će omogućiti veću slobodu kretanja u Europskoj uniji. Istaknuo je da je to posebno važno za ponovno pokretanje gospodarstva, pogotovo za slobodno kretanje radnika i putovanje turista tijekom turističke sezone, ocijenivši to posebno važnim i za Hrvatsku.

"Vjerujemo da će se omogućiti veća sloboda kretanja Europskom unijom svima koji su testirani, cijepljeni ili su preboljeli Covid", dodao je Plenković.

Cilj je da EU bude globalni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena

Predsjednik Vlade je rekao da će raspravljati i o borbi protiv klimatskih promjena, dodavši da će Europska komisija uskoro predstaviti zakonodavni paket. "Ideja je da se do 2030. godine smanji emisija stakleničkih plinova za 55 posto", ustvrdio je.

Plenković je rekao kako je uvjeren da će instrument EU sljedeće generacije omogućiti svim članicama da dostignu te ciljeve.

"Hrvatska će sa svoje strane dati maksimalni doprinos kako bi se postigli ti ciljevi i da EU bude globalni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena", zaključio je premijer.

Do stupanja na snagu digitalnih potvrda, bilateralno ćemo dogovoriti potrebne aranžmane za one koji žele doći u Hrvatsku

Nakon završetka posebnog sastanka Europskog vijeća, premijer Plenković je u Bruxellesu kazao da su bile dvije teme, borba protiv Covida-19 i klimatske promjene. Bilo je razgovora i o tome kako voditi računa o narudžbama cjepiva za iduću godinu, izvijestio je.

Više sličnih tema

Nove obavijesti