Vlada

Beroš: Novi informacijski sustav smanjit će liste čekanja u bolnicama

Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je kako novi informatički sustav, koji objedinjuje sve prethodne, omogućava realan prikaz lista čekanja u bolnicama i planiranje mjera za njihovo smanjivanje. Sustav je pilotiran u KBC-u Zagreb, gdje su liste čekanja za neke preglede i zahvate drastično smanjene. Ravnatelji KBC-a Rijeka i Split potvrdili su smanjenje lista čekanja za određene preglede i smirivanje situacije s covid pacijentima. Ministar Beroš također je komentirao epidemiološke mjere, ističući da se ne razmišlja o njihovom popuštanju zbog aktualnih brojki novozaraženih i umrlih, te je potvrdio da će premijer odlučivati o budućnosti njegova mandata. Također se osvrnuo na zahtjeve za beneficiranim radnim stažem djelatnika hitne pomoći.

21.02.2022 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	KBC Zagreb, KBC Rijeka, KBC Split
Teme:	Zdravstvo, Uprava, Javna uprava, COVID-19
Izdvojeni datumi:	2022-02-21
Datum:	21.2.2022. 0:00:00
Kategorije:	Zdravstvo, Uprava, Javna uprava, COVID-19
	Vili Beroš, zdravstvo, liste čekanja, informacijski sustav, KBC Zagreb, KBC Rijeka, KBC Split, covid mjere, beneficirani radni staž

Beroš: Novi informacijski sustav smanjit će liste čekanja

Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je, nakon sastanka s ravnateljima bolnica o smanjenju lista čekanja, da je novi informatički sustav, koji je objedinio sve prethodne, omogućio realni prikaz lista čekanja u bolnicama i planiranje koraka za njihovo smanjivanje.

Informatički sustav omogućio je cjeloviti pristup listama čekanja na svakom bolničkom radilištu, bolju iskorištenost opreme i uređaja, kao i učinkovitost svakog zdravstvenog radnika, jer se za svakoga ima uvid u to koliko je napravio pretraga i zahvata, rekao je Beroš na konferenciji za novinare.

Izmijenjeni su indikatori za upućivanje na pretrage i zahvate. "Nije jednako ako je netko upućen temeljen onkološke dijagnoze i zahtijeva hitnu obradu i ako liječnik pacijenta uputi na kontrolni pregled ili obradu za šest mjeseci ili godinu dana. To je dosad bilo iskazano zajedno, što nije bilo realno stanje", kazao je ministar.

U promjene se krenulo s 10 zahvata na koje se najviše čeka, a sustav je uspostavljen tako da dozvoljava onome tko donosi odluke i upravlja listama čekanja da uvidi poteškoće i pronađe rješenja, bilo da se radi o kadrovsko-materijalnim ili organizacijskim poteškoćama.

"Kad uočimo disfunkcionalnost poput manjka opreme, odmah idemo u nabavku, kad uočimo manjak kadrova idemo ka odobravanju specijalizacija. Ravnatelji su ti koji moraju znati svoje potrebe, a Ministarstvo te potrebe neće opstruirati", rekao je Beroš.

Novi sustav smanjio liste čekanja u KBC-u Zagreb

Novi sustav provjeren je kroz pilot projekt preveden u KBC-u Zagreb, gdje su liste čekanja višestruko smanjene pa se tako čekanje na, primjerice, prvi hematološki pregled smanjio sa 367 na 73 dana, na kemoterapiju sa 161 dan na 17 dana itd.

Ravnatelj KBC-a Rijeka Alan Ružić kazao je kako su u toj bolnici u prošloj godini obavili preko 1,6 milijuna ambulantnih postupaka, što je više i od pretpandemijske 2019.

"Slično je i s jednodnevnom kirurgijom, što samo govori da nismo zaboravili na necovid pacijente. Smanjili smo liste čekanja kod katarakte, MR-a i CT-a, koji su sada unutar 30 do 60 dana", rekao je Ružić.

Mate Meštrović, ravnatelj KBC-a Split, kazao je kako se liste čekanja razlikuju ponajviše po indikacijama, no ono što je hitno radi se odmah, posebno kad je riječ o onkološkim pacijentima.

Ne razmišljamo o relaksaciji mjera

Odgovarajući na pitanja novinara, ministar Beroš rekao je da se ne razmišlja o relaksiranju epidemioloških mjera s obzirom na aktualne brojeve novozaraženih i umrlih od covida, a vezano uz mogućnost rekonstrukcije Vlade poručio je kako je on ministar dok premijer ne odluči drugačije.

"Danas imamo porast broja novih slučajeva u odnosu na prije tjedan dana za 4,43 posto, i dalje imamo 54 umrlih, sve su to veliki brojevi koji meni kao ministru zdravstva ne dozvoljavaju opuštanje", odgovorio je ministar na pitanje o mogućem popuštanju epidemioloških mjera, s obzirom da je danas Slovenija velikim dijelom ukinula obavezne covid potvrde.

U bolnicama se stanje polako smiruje

Beroš je kazao da se raspravlja o svim mogućnostima, koje uključuju i relaksiranje mjera i drugačiju primjenu covid potvrda, no to u ovom trenutku još nije aktualno s obzirom da brojevi i dalje nisu dobri, imamo svaki dan preko tisuću novozaraženih, nove hospitalizirane i nove umrle.

Mislim da u ovom trenutku ne treba pribjegavati nekim radikalnim mjerama, istaknuo je Beroš dodavši da ni druge zemlje nisu u cijelosti odustale od covid potvrda, nego su ih zadržale u zdravstvu i socijali.

Da se situacija i u bolnicama polako smiruje potvrdili su ravnatelji KBC-a Rijeka i Split, Alen Ružić i Julije Meštrović.

Ružić je rekao da je trend smanjivanja oboljelih od covida u riječkom KBC-u linearan te u zadnja dva tjedna stalno imaju stotinjak covid bolesnika. Ako se takav trend nastavi razmišljaju o dodatnom zatvaranju covid odjela.

"Zasad smo zatvorili dva manja odjela, a imali smo ukupno osam covid odjela", rekao je Ružić.

U Rijeci se nadaju da će dobar epdmiološki razvoj voditi u dodatnu reorganizaciju i širenje usluga za ne-covid boeslnike.

I Meštrović kaže da je u KBC-u Split broj covid bolesnika puno manji u odnosu na prije tri tjedna.

"Sada je dvostruko manje covid bolesnika, a dvostruko ih je manje i na respiratoru. Puno je manje opterećenje za bolnicu i mi smo neke odjele počeli vraćati na Križine", rekao je Meštrović.

Premijer će odlučiti hoću li i dalje voditi resor zdravstva

Beroš je odgovorio i na pitanja o mogućnosti rekonstrukcije Vlade te da izgubi sadašnju poziciju ministra zdravstva.

"U ovom trenutku parlamentarna je većina stabilna, mi i dalje imamo stranačke sastanke i sastanke s koalicijskim partnerima. Premijer je taj koji će odlučiti o sljedećim koracima. Ja sam u ovom trenutku ministar zdravstva i vodit ću resor i dalje dok se nešto drugačije ne dogodi", rekao je Beroš.
Osvrnuo se i na zahtjeve djelatnika hitne pomoći za beneficiranim radnim stažem.

Beroš je rekao da postoji zakon koji jasno definira proceduru, a ona kaže da bilo poslodavci - a to su županijski zavodi za javno zdravstvo, bilo sindikati moraju posebnom metodologijom ispuniti određene pretpostavke iz toga zakona, da bi se određeno radno mjesto proglasilo takvim koje ima "staž osiguranja s povećanim trajanjem, odnosno beneficirani radni staž".

Rekao je kako potiče participante da se izrade takvi elaborati, a onda je u nadležnosti Ministarstva rada da se očituje o opravdanosti tog utemeljenja.

"S moje liječničke i ljudske strane, apsolutno bi ti ljudi zaslužili beneficirani radni staž", poručio je Beroš.

Izvor: Hina/Vlada

Više sličnih tema

21.02.2022 | Ministarstvo zdravstva

Nove obavijesti

05.06.2026 | Ličko-senjska policija

Predstavljene izmjene zakona o deforestaciji i pravilnika o otpadu te najavljena ulaganja u vodnokomunalno gospodarstvo i projekte obrana od poplava

05.06.2026 | Šibensko-kninska policija