Vlada

Vlada usvojila niz zakona i odluka: osniva se Vijeće za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je na 24. sjednici Vlade osnivanje Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima s ciljem suočavanja s prošlošću radi budućnosti. Vlada je također usvojila Prijedlog zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, Prijedlog zakona o osiguranju radničkih tražbina u slučaju stečaja poslodavca, izmjene Zakona o izvlaštenju, izmjenu Zakona o udrugama, izmjene i dopune Zakona o osobnom imenu te zakon o provedbi Uredbe EU o elektroničkoj identifikaciji. Donijete su i uredba o kriterijima za imenovanje u uprave trgovačkih društava, Program energetske obnove zgrada javnog sektora, odluke o pokretanju pregovora za kolektivne ugovore, odluka o Regionalnom programu stambenog zbrinjavanja, odluka o angažiranju PR agencije za Ministarstvo gospodarstva, osnivanju Povjerenstva za osobe s invaliditetom i Savjeta za mlade, te odluka o zapošljavanju voditelja projekta i ponovnoj objavi javnog poziva za Vijeće za elektroničke medije.

02.03.2017 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:
Teme:	Vlada, Zakoni, Politika, Hrvatska, Povijest, Socijalna skrb, Radna prava, Zdravstvo, Pravosuđe, Energetska učinkovitost
Izdvojeni datumi:	2017-03-02T00:00:00Z
Datum:	2.3.2017. 0:00:00
Kategorije:	Vlada, Zakoni, Politika, Hrvatska, Povijest, Socijalna skrb, Radna prava, Zdravstvo, Pravosuđe, Energetska učinkovitost
	Vlada RH, Andrej Plenković, Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, nedemokratski režimi, prošlost, budućnost, duhanski proizvodi, elektroničke cigarete, radnička tražbina, stečaj, izvlaštenje, osobno ime, elektronička identifikacija, javni sektor, energetska obnova, kolektivni ugovori, stambeno zbrinjavanje, osobe s invaliditetom, mladi, Vijeće za elektroničke medije

Predsjednik Vlade: Brinemo o budućnosti, a ne o prošlosti - nadilaženjem podjela posvetit ćemo se bitnome

Na današnjoj, 24. sjednici Vlade Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je Prijedlog odluke o osnivanju Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima.

Predsjednik Vlade Plenković uvodno je poručio da se Hrvatska, kao i mnoga druga europska društva, još uvijek suočava s teškim posljedicama naslijeđa nedemokratskih režima sustava 20. stoljeća. Napomenuo je kako u javnosti postoje značajno različita tumačenja prošlosti koja nisu uvijek utemeljena na znanstvenim istraživanjima i stručnim raspravama, a postojeća sudska i upravna praksa po pitanju isticanja simbola nedemokratskih sustava je neujednačena.

''Kako bismo odgovorili na te izazove danas ćemo osnovati Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima“, kazao je predsjednik Plenković i dodao da se kao društvo moramo suočiti s otvorenim ideološkim pitanjima o nedemokratskim režimima u Hrvatskoj od 2. svjetskog rata do proglašenja neovisnosti. Ocijenio je i kako se novim generacijama trebaju prenijeti razumijevanje tragedije sustavnog kršenja ljudskih prava za vladavine nedemokratskih režima. Naglasio je da će glavni zadatak Vijeća biti da Vladi predloži sveobuhvatne preporuke usmjerene na suočavanje hrvatskoga društva s nedemokratskom prošlošću, što podrazumijeva prijedloge za očuvanje kulture sjećanja, znanstveno istraživanje, dokumentiranje, politiku imenovanja ulica i trgova, omogućavanje pristupa arhivskoj građi te način obrazovanja djece i mladih u vezi kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda za vrijeme vlasti nedemokratskih režima.

„Rad ovog Vijeća je usmjeren na budućnost, koliko god na prvi pogled djelovalo da brine o prošlosti“, naveo je predsjednik Vlade.

Dodao je da se Vlada, nakon temeljitog promišljanja, odlučila zauzeti za institucionalni i multidisciplinarni pristup te u Vijeću, na čelu s predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sudjeluju pravnici, povjesničari, politolozi i drugi stručnjaci koji predstavljaju relevantne hrvatske institucije.

„Polazišna točka rasprave je jasan otklon od svakog totalitarizma. Vlada je tijekom proteklog vikenda reagirala i osudila ekstremizam, sve uvredljive i sramotne plakate usmjerene na srpsku manjinu u Vukovaru te postrojavanje pripadnika Autohtone hrvatske stranke prava u Zagrebu, koji su promovirali ustaštvo i nacizam i time išli protiv temeljnih vrijednosti Ustavnog poretka Republike Hrvatske“, pojasnio je Plenković.

Dodao je da je kroz rad Neformalne skupine za pomirbu europskih povijesti u Europskome parlamentu imao prigodu temeljito upoznati iskustva drugih država članica, osobito zemalja srednje i istočne Europe, koje su tijekom devedesetih godina pronalazile najbolja rješenja za suočavanje s prošlošću, njegovanje uspomena na žrtve, razvijanje kulture sjećanja i osude sustavnih kršenja ljudskih prava. Zahvalio je istaknutim znanstvenicima, povjesničarima i pravnicima koji su prihvatili odgovornost sudjelovanja u radu Vijeća te pozvao i brojne druge koji se bave ovom temom da se uključe svojim doprinosom.

„Nadam se da će preporuke koje će Vijeće definirati u predstojećem razdoblju pridonijeti nadilaženju društvenih podjela te omogućiti da se Vlada i svi akteri društva s jasnim određenjem prema prošlosti koncentriraju na ono što je važno. Na ovo gledamo staloženo, smireno, racionalno i uključivo i želimo da ovo pitanje manje opterećuje hrvatsku sutrašnjicu“, poručio je predsjednik Vlade.

Vlada Republike Hrvatske danas je usvojila Prijedlog zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, usklađen s pravnom stečevinom Europske unije. Prijedlogom su utvrđene mjere za smanjenje i ograničavanje uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, preventivne mjere protiv pušenja, te nadzor nad provedbom ovoga zakona, s ciljem zaštite zdravlja ljudi, posebno mladih te ispunjavanje obveza prema Okvirnoj konvenciji Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom. Predloženim se zakonom po prvi puta regulira i upotreba i promidžba elektroničke cigarete, uvode se restrikcije u odnosu na izgled pakiranja i dodavanje aroma, a uvodi se i obveza objavljivanja fotografija na kutijama cigareta.

Usvojen je i prijedlog zakona o osiguranju radničkih tražbina za koji je ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić pojasnio da osigurava prava radnika u slučaju stečaja poslodavca i to tako da se provodi posebna zaštita dijela vjerovničkih potraživanja iz radnog odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem te se osigurava isplata tog dijela potraživanja na teret državnog proračuna. Preostali dio potraživanja radnik ostvaruje u stečajnom postupku, na teret stečajne mase. Zakonom bi se također provela i zaštita prava radnika u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće. Tijelo koje će provoditi zaštitu prava je Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca. U slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem radniku se osigurava pravo na neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja, neisplaćene naknade plaće za bolovanje u zaštićenom razdoblju koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju, neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo do otvaranja stečajnog postupka pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini do iznosa minimalne plaće, otpremninu pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini polovice otpremnine utvrđene u stečajnom postupku, a najviše do polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine i pravomoćno dosuđenu naknadu štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti, u visini do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete. U slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, radnici ostvaruju pravo na isplatu: do tri neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec za koji plaća odnosno naknada plaće nije isplaćena i do tri neisplaćene naknade plaće za bolovanje koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju. Predsjednik Vlade Andrej Plenković dodao je da su za provedbu ovoga zakona u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu osigurana sredstva u iznosu od 68 milijuna kuna.

Prihvaćen je i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. Ministar pravosuđa Šprlje obrazložio je potrebu donošenja ovih izmjena i dopuna zakona bržom realizacijom izvlaštenja, s obzirom da je praksa pokazala da postupci izvlaštenja i dalje predugo traju. Složenost postupka koja uvjetuje njegovo neprimjereno trajanje sprječava investitore u provedbi projekata, osobito ostvarivanju prava na poticaje, potpore te onemogućava kreditna zaduženja i korištenje sredstava iz fondova Europske unije. Tijekom primjene Zakona uočena je potreba dodatnog uređenja pojedinih instituta i to postupka osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine. Izmjenama se pojednostavnjuje postupak osiguranja vrijednosti nekretnine tako da obveznu usmenu raspravu zamjenjuje obveza korisnika izvlaštenja da već u zahtjevu za osiguranje vrijednosti nekretnine predloži tri vještaka ili procjenitelja, o kojima se prijašnji vlasnik mora očitovati u zadanom roku, suglasiti se s ponuđenim, ili predložiti tri vještaka ili procjenitelja. Ako u ostavljenom roku prijašnji vlasnik svoje pravo ne iskoristi, smatrat će se da je suglasan s time da se osiguranje dokaza povjeri bilo kojem od predloženih stalnih sudskih vještaka odnosno stalnih sudskih procjenitelja. Oblik naknade usklađuje se s najzastupljenijim oblikom naknade, a to je novčana naknada te se naknada u obliku zamjenskog zemljišta određuje kao iznimka. Također se produljuje rok važenja odluka Vlade kojima je utvrđen javni interes Republike Hrvatske s dvije na četiri godine, jer se u praksi pokazalo da se za pojedini investicijski projekt izdaje više lokacijskih dozvola - po etapama realizacije projekta, pa je za cjelovitost investicijskog projekta od velike važnosti da odluka kojom je utvrđen javni interes Republike Hrvatske ima duže trajanje. Osim toga, neodrživost do sada propisanog roka od dvije godine povezana je s uvjetima stjecanja i pribavljanja pojedinih dokaza propisanih odredbama važećeg Zakona, a koji se obvezno prilažu uz prijedlog za izvlaštenje. Prijedlogom je određeno i da nalaz o procjeni vrijednosti nekretnine – elaborat, ne smije biti stariji od dvije godine. Predlaže se uvesti privremeno rješenje o izvlaštenju koje će se donijeti kada se prijašnji vlasnik protivi izvlaštenju. Njime, uz uvjet da je naknada utvrđena nalazom o procjeni vrijednosti, korisnik izvlaštenja stječe pravo vlasništva nekretnine za koju je podnesen prijedlog za izvlaštenje, a istovremeno se omogućuje prijašnjem vlasniku da odmah dobije novčanu naknadu u stvarnoj tržišnoj vrijednosti te nekretnine, no ako nije zadovoljan s naknadom, omogućen mu je i brzi nastavak postupka u kojem će se naknada utvrditi u daljnjem postupku.

Prihvaćenim prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o udrugama pojednostavnjuje se procedura i štede troškovi za izradu pečata. Naime, briše se obveza da statut udruge mora sadržavati i odredbe o izgledu pečata. Time se provodi reformska mjera ukidanja upotrebe pečata iz poslovne prakse, iz reformskog područja "Smanjenje administrativnog opterećenja i troškova poslovanja poduzeća" predviđena Nacionalnim programom reformi.

Prijedlogom zakona o izmjeni i dopunama Zakona o osobnom imenu, odnosno njegovim usklađivanjem s Obiteljskim zakonom i Zakonom o životnom partnerstvu osoba istoga spola, riješili bi se problemi uočeni u praksi. Naime, s obzirom da važeći Zakon o osobnom imenu propisuje da, u slučaju promjene osobnog imena kad nema sporazuma roditelja o novom osobnom imenu djeteta, spor roditelja rješava centar za socijalnu skrb, a prema novom Obiteljskom zakonu je to u nadležnosti suda (u izvanparničnom postupku), potrebno je usklađivanje s novim Obiteljskim zakonom, odnosno upućivanje na njegove odredbe. Životnim partnerima, kao i bračnim drugovima, omogućuje se da se u roku od godine dana od prestanka životnog partnerstva mogu vratiti na prezime koje su imali prije sklapanja životnog partnerstva. Time su životni partneri u potpunosti izjednačeni s pravima koja imaju bračni drugovi u istoj situaciji. Zakonska je novina, kako bi se izbjegle situacije u praksi kad roditelji ne odrede osobno ime djetetu u zakonskome roku, odnosno 30 dana od rođenja djeteta, pa se činjenica rođenja djeteta upisuje u maticu rođenih bez podatka o imenu, da je u tom slučaju matičar dužan o tome izvijestiti centar za socijalnu skrb, radi određivanja osobnog imena djeteta.

S ciljem osiguranja pravne osnove i pravne sigurnosti za uzajamno priznavanje sredstava elektroničke identifikacije, Vlada je prihvatila prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (EU) Zakonom se pobliže određuju uloge dionika, odnosno tijela nadležnih za provedbu, nadzor i akreditaciju te kazne za prekršitelje odredbi Uredbe. Također, prekogranične elektroničke/digitalne transakcije će konačno postati sigurnije, ali i jednostavnije za korištenje na jedinstvenom digitalnom tržištu Europe. Time će se povećati povjerenje u elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu pružanjem zajedničkog temelja za sigurnu elektroničku interakciju između građana, pravnih osoba i tijela javne vlasti, djelotvornost javnih i privatnih online usluga, elektroničkog poslovanja i elektroničke trgovine u Europskoj uniji. Primjerice, elektronički će potpisi (i pečati za pravne osobe/javna i državna tijela) sada biti valjani i priznati na jednak način kao i pisani, u svim državama članicama EU. Zakonom se izvan snage stavlja postojeći Zakon o e-potpisu.

Ministar državne imovine Goran Marić obrazložio je prijedlog uredbe o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja kandidata za predsjednike i članove uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Naime, provođenje postupaka izbora kandidata prema odredbama trenutno važeće Uredbe, pokazalo se u praksi dugotrajno i složeno zbog prevelikog broja tijela uključenih u izbor. Novom je uredbom postupak pojednostavljen i ubrzan na način da se gotovo sav postupak vezan uz izbor kandidata provodi od strane Ministarstva državne imovine, jača transparentnošću u objavi javnih natječaja, kao i sprječavanju sukoba interesa kandidata u korporativnom smislu. Prijedlogom uredbe ne uređuje se postupak odabira kandidata putem specijaliziranih agencija, kao što je određeno važećom Uredbom, jer navedena ovlast nije određena u Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske te se uredbom mogu propisivati isključivo kriteriji za izbor javnim natječajem. Odabir kandidata putem specijaliziranih agencija i dalje egzistira kao zakonska mogućnost, a koja društva će koristiti opciju izbora posredstvom specijaliziranih agencija, odredit će Ministarstvo državne imovine u suradnji s ministarstvima u čijoj nadležnosti su djelatnosti kojima se pretežito bave trgovačka društva. Predlaže se hitnost u postupku donošenja Uredbe jer su u mnogim trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa upravo istekli ili uskoro ističu mandati uprava i članova uprava, čime se u znatnoj mjeri otežava ili pak onemogućava njihovo normalno funkcioniranje i poslovanje.

Vlada je donijela Odluku o donošenju Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016.-2020. Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević naglasio je da je Vlada u protekla dva mjeseca uspješno provela dva poziva, i to za obnovu višestambenih zgrada i obrazovnih ustanova, te je sada došao red i na zgrade javnog sektora. Donošenjem Programa, osigurao bi se kontinuitet ispunjenja zahtjeva sukladno pravnom aktu Europske unije o energetskoj učinkovitosti, kojim se od država članica traži da od 1. siječnja 2014. svake godine obnove 3% ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti, odnosno da alternativnim pristupom postignu uštede energije u zgradama središnje vlasti jednak uštedama energije dobivenima putem stope obnove od 3%. Program bi potaknuo investicije koje imaju pozitivan učinak na državni proračun, maksimalizirajući ulaganje privatnog kapitala na javnim zgradama, doprinos rastu aktivnosti građevinskog sektora te povećanje zapošljavanja u obrtnom i građevinskom sektoru, inženjerskim djelatnostima i proizvodnji građevinskih proizvoda. Program se sufinancira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., za koji je osigurano 211.810. 805 eura. Provedbom programa zgrade javnog sektora cjelovito bi se energetski obnovile, osobito zgrade u kojima se obavljaju društvene djelatnosti odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi, ostvarile bi se energetske uštede u zgradama javnog sektora i do 70% te ostvarili nacionalni ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Zbog isteka važnosti dosadašnjih kolektivnih ugovora, Vlada je donijela odluke o pokretanju postupka pregovora o sklapanju novih kolektivnih ugovora i imenovanju pregovaračkih odbora Vlade Republike Hrvatske i to: Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, Granskog kolektivnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna te Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi.

Vlada je donijela Uredbu o objavi Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe u vezi s Regionalnim programom stambenog zbrinjavanja za Potprojekt br. HR6 (2016) pod nazivom Obnova, rekonstrukcija ili izgradnja 62 obiteljske kuće u okviru Nacionalnog programa stambenog zbrinjavanja. Cilj je projekta osigurati trajno stambeno zbrinjavanje 62 obitelji, koje ispunjavaju kriterije socijalne ranjivosti, čije su kuće oštećene tijekom oružanih sukoba u Hrvatskoj i koje od tada nisu mogle osigurati trajno rješenje stambenog pitanja. Projektom će se trajno stambeno zbrinuti izbjeglice, bivši nositelji stambenog prava te povratnici koji su već u Hrvatskoj, ali bez trajno riješenog stambenog pitanja. Ukupno planirana vrijednost projekta je 2.666.670,00 eura od kojih 666.670,00 eura, odnosno 25%, sufinancira Republika Hrvatska vlastitim sredstvima. Preostali troškovi u iznosu od 2.000.000,00 eura, odnosno 75%, sufinancirat će se iz bespovratnih donatorskih sredstava Fonda Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja kojima upravlja Razvojna banka Vijeća Europe. Zajednički regionalni program o trajnim rješenjima za izbjeglice i interno raseljene osobe zajednička je inicijativa Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Crne Gore i Republike Srbije tj. zemalja partnera, utemeljen na Zajedničkoj deklaraciji koju su potpisali ministri vanjskih poslova zemalja partnera u Beogradu 2011. godine.

Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta dana je prethodna suglasnost za angažiranje fizičke ili pravne osobe za obavljanje poslova odnosa s javnošću radi informiranja hrvatskih gospodarstvenika i cjelokupne javnosti o mjerama koje Ministarstvo provodi sukladno Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014.-2020, s ciljem postizanja maksimalne vidljivosti mjera među gospodarstvenicima, kao i cjelovitosti informativne kampanje korištenjem različitih formata, kanala i materijala.

Donesena je i odluka o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom, čije je djelovanje, davanje prijedloga, mišljenja i stručnih obrazloženja iz područja položaja, zaštite i rehabilitacije osoba s invaliditetom i njihovih obitelji, te provedba aktivnosti usmjereno na dobrobit osoba s invaliditetom, poštivanje ljudskih prava, nediskriminacije, stvaranje jednakih mogućnosti, punopravnog građanskog sudjelovanja, punopravnog sudjelovanja u životu zajednice te uključivanje u svjetske i europske okvire politike za osobe s invaliditetom.

Donesena je i Odluka o izmjenama i dopuni Odluke o osnivanju Savjeta za mlade, budući da je došlo do izmjene naziva i ustrojstva pojedinih tijela državne uprave. Ministrica Nada Murganić dodala je da se Odlukom proširuje sastav Savjeta za mlade i uključuju predstavnici Ministarstva uprave i Ministarstva državne imovine. Sudjelovanje Ministarstva uprave značajno je za razvoj programa i politika za mlade u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te unaprjeđenje provedbe Zakona o savjetima mladih, dok je sudjelovanje Ministarstva državne imovine značajno za razmatranje mogućnosti osiguravanja odgovarajućih prostora za razvoj centara za mlade te osiguravanje odgovarajućih prostora za djelovanje udruga mladih i za mlade.

Zbog povećanog opsega poslova, Vlada je odobrila zapošljavanje jednog izvršitelja, voditelja projekta u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Naime, Ministarstvo je pripremilo projekt "Podrška razvoju i širenju rada s mladima u Hrvatskoj", ukupne vrijednosti od gotovo 2 milijuna kuna, čije je financiranje predviđeno iz Europskoga socijalnog fonda. Cilj projekta je pridonijeti borbi protiv nezaposlenosti i socijalne isključenosti mladih kroz unapređenje rada s mladima, što bi imalo i pozitivan učinak na zaustavljanje/smanjenje iseljavanja mladih i obrazovanih ljudi u inozemstvo. Sredstva za traženo zapošljavanje osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske u okviru rashoda za zaposlene Ministarstva, s time da će 85% sredstava biti refundirano iz Europskoga socijalnog fonda.

S obzirom da jednoj članici Vijeća za elektroničke medije uskoro istječe mandat, da je jedna članica Vijeća ranije razriješena na vlastiti zahtjev, te da je zahtjev za razrješenje podnijela i članica i predsjednica Vijeća te ravnateljica Agencije za elektroničke medije, Vlada je donijela zaključak o poništenju Javnog poziva za predlaganje kandidata za člana Vijeća za elektroničke medije objavljenog u veljači prošle godine, za koji postupak imenovanja nije proveden na temelju prikupljenih prijava, te je donijela zaključak o ponovnoj objavi Javnog poziva za predlaganje kandidata za tri člana Vijeća za elektroničke medije.

Foto: Hina

Predsjednik Vlade: Brinemo o budućnosti, a ne o prošlosti - nadilaženjem podjela posvetit ćemo se bitnome

Na današnjoj, 24. sjednici Vlade Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je Prijedlog odluke o osnivanju Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima.

Više sličnih tema

Nove obavijesti