Vlada

Vlada donijela niz odluka: Povećanje naknada nezaposlenima, unaprjeđenje radnih prava učenika i novi kriteriji za minimalnu plaću

Vlada Republike Hrvatske usvojila je niz zakonskih prijedloga i odluka na svojoj sjednici. Ključne točke uključuju povećanje naknada za nezaposlene u razdoblju od 91. do 180. dana sa 30 na 35% osnovice, te smanjenje potrebnog radnog staža za mlade do 30 godina za ostvarivanje prava na naknadu. Također, uređena su radna prava učenika, uključujući minimalnu zaradu i uvećanja za rad nedjeljom. Usvojene su i izmjene Zakona o minimalnoj plaći radi usklađivanja s europskom direktivom, uvodeći dva nova kriterija za utvrđivanje visine minimalca: produktivnost i kupovna moć, te ukidajući mogućnost ugovaranja niže plaće kolektivnim ugovorom. Vlada je također odlučila izdvojiti 11 milijuna eura za kompenzaciju štete od afričke svinjske kuge te kupiti hotel "Spačva" za potrebe MUP-a i nadzora državne granice. Donijete su odluke o raspisivanju prijevremenih izbora u Otoku te o raspuštanju Općinskog vijeća i razrješenju načelnika zbog nedonošenja proračuna. Odobreno je zaduživanje Ivanić-Grada za kapitalne projekte, te je donesena Uredba o objavi Sporazuma o zračnom prometu s Japanom. Prihvaćeno je i izvješće o obnovi zgrada oštećenih potresom, s naglaskom na protupotresni standard i do sada uložena 3,65 milijardi eura. Također, prihvaćena su izvješća o robnim zalihama i korištenju EU fondova, gdje je Hrvatska napredovala u povlačenju sredstava.

16.10.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatski sabor, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Otok, Ivanić-Grad, Graberje Ivanićko, Japan, Petrinja
Teme:	socijalna politika, radno pravo, ekonomija, poljoprivreda, obnova, državna uprava, međunarodni odnosi, fondovi EU
Izdvojeni datumi:	2024-10-16T00:00:00Z, 2024-11-15T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2024-12-31T00:00:00Z, 2023-07-01T00:00:00Z, 2023-07-31T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z, 2022-07-31T00:00:00Z, 2024-03-20T00:00:00Z, 2024-03-01T00:00:00Z, 2025-02-28T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z, 2024-06-30T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2023-12-31T00:00:00Z, 2023-07-01T00:00:00Z, 2023-12-31T00:00:00Z, 2020-01-01T00:00:00Z, 2023-12-31T00:00:00Z, 2014-01-01T00:00:00Z, 2020-12-31T00:00:00Z, 2023-12-31T00:00:00Z, 2024-12-01T00:00:00Z, 2023-07-21T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2024-06-30T00:00:00Z
Datum:	16.10.2024. 0:00:00
Kategorije:	socijalna politika, radno pravo, ekonomija, poljoprivreda, obnova, državna uprava, međunarodni odnosi, fondovi EU
	naknade nezaposlenima, radnička prava, minimalna plaća, NPOO, afrička svinjska kuga, obnova potresom, MUP, hotel Spačva, izbori, EU fondovi

Povećanje naknada nezaposlenima, unaprjeđenje radnih prava učenika te dodatni kriteriji za utvrđivanja minimalne plaće

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, koji je Vlada s današnje sjednice uputila u saborsku proceduru, ispunit će se još jedan pokazatelj iz NPOO-a - povećanje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana, smanjuje se potrebno vrijeme provedeno u radnom odnosu kako bi mladi mogli ostvariti naknadu te se dodatno uređuju i radna prava učenika. Na dnevnom redu bile su i izmjene i dopune Zakona o minimalnoj plaći, kojima se on usklađuje s europskom direktivom o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji, kao i prijedlog izvješća o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije za prvu polovicu 2024. godine.

Izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, koji je Vlada s današnje 32. sjednice uputila u Hrvatski sabor, naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže se na 35 posto osnovice, za mlade se smanjuje potrebno vrijeme provedeno u radnom odnosu kako bi ostvarili naknadu te se dodatno uređuju i radna prava učenika.

Povećanje naknada nezaposlenima, unaprjeđenje radnih prava učenika ...

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da se predloženim izmjenama želi ispuniti još jedan pokazatelj iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Tako se predviđa povećanje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana korištenja i to sa sadašnjih 30 na 35 posto osnovice.

Na taj način, piše u Vladinom dokumentu, procijenjeno je da bi se uspostavila ravnoteža u smislu da korisnici, s jedne strane, ostaju u evidenciji Zavoda za zapošljavanje dok je naknada izdašna i tako ostvaruju socijalnu sigurnost, dok s druge strane, traže odgovarajući posao i poboljšavaju izglede da se zaposle te ostanu dulje izvan nezaposlenosti.

"S obzirom da se zakonom propisuje gornji limit novčane naknade, ovim prijedlogom zakona na odgovarajući način povećava se i gornji limit za razdoblje od 91. do 180. dana korištenja novčane naknade, pa se novčana naknada u navedenom razdoblju ne može isplatiti u iznosu višem od 40 posto prosječne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama RH u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku", stoji u dokumentu.,

Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek bruto plaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe. Inače, u prvih 90 dana korištenja novčane naknade s burze visina joj iznosi 60 posto osnovice.

Mladima do 30 godina života olakšavaju se uvjeti za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za nezaposlene, pa će tako umjesto dosadašnjih devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca biti potrebno šest mjeseci rada.

Predlaže se i omogućavanje nastavka korištenja novčane naknade nakon kratkotrajnog radnog odnosa koji je prestao sporazumno. Nadalje, po ministrovim riječima, predviđa se povoljnije određivanje osnovice za stjecanje novčane naknade, što uključuje kombinaciju plaće i naknade plaće, ako je to nezaposlenoj osobi povoljnije od osnovice utvrđene u visini minimalne plaće.

„Između ostalog, predloženim izmjenama i dopunama dodatno bi se uredio i povremeni rad učenika preko učeničkih servisa, po uzoru na studentski rad, pri čemu se propisuje minimalna zarada učenika, a sukladno Zakonu o radu, i 50-postotno uvećanje zarade za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom.

"Za nepoštivanje će biti predviđene i prekršajne sankcije", napomenuo je Piletić.

Dva nova kriterija kod utvrđivanja minimalne plaće

Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o minimalnoj plaći, kojima se on usklađuje s europskom direktivom o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

Rok za primjenu je do 15. studenog ove godine, no međutim, kazao je Piletić, hrvatsko zakonodavstvo, posebice ovaj zakon, već je u značajnoj mjeri usklađeno s direktivom, pa i na način da se adekvatnim iznosom minimalne plaće smatra barem 50 posto prosječne bruto plaće, odnosno 60 posto medijalne plaće u državi članici.

Tako, kako stoji u Vladinom dokumentu, minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. utvrđena je u bruto iznosu od 840 eura. Time udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2023. iznosi 54,12 posto, a udio u bruto medijalnoj plaći za srpanj 2023. godine 63,4 posto. Uspoređujući s prethodnim razdobljima, primjerice, udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći u pravnim osobama u RH od siječnja do srpnja 2022. godine iznosio je 51,32 posto, što ukazuje da se trend rasta minimalne plaće i dalje nastavlja, poručili su iz Vlade.

Izmjenama zakona dodat će se tako dva nova kriterija koje ministar nadležan za rad treba imati u vidu prilikom predlaganja Vladi iznosa minimalne plaće u sljedećoj godini. Ta dva kriterija su kretanje produktivnosti i promjena u kupovnoj moći minimalne plaće. Također, predlaže se i ukidanje mogućnosti da poslodavci i radnici u kolektivnom ugovoru mogu ugovoriti iznos manji od zakonom, to jest uredbom propisane minimalne plaće, rekao je Piletić.

Za kompenzaciju štete od afričke svinjske kuge 11 milijuna eura

Vlada je odlučila za kompenzaciju smanjene vrijednosti tovnih svinja isporučenih na klanje iz zone ograničenja III uslijed primjene posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge, izdvojiti 11 milijuna eura.

Od toga se pet milijuna eura osigurava u državnom proračunu za ovu godinu, a šest milijuna u okviru usvojenih projekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za 2025.

Potpredsjednik vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro kazao je kako je program državne potpore za kompenzaciju smanjene vrijednosti tovnih svinja isporučenih na klanje iz zone ograničenja III uslijed primjene posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge donesen odlukom Vlade od 20. ožujka ove godine.

Istaknuo je da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva moralo poštovati „klauzulu mirovanja“, te stoga nije dodjeljivalo potporu na temelju programa prije ishođenja odluke Europske komisije.

Naveo je da je potpora iz programa prijavljena Europskoj komisiji koja ju je ocijenjena spojivom s unutarnjim tržištem EU-a.

Razdoblje prihvatljivosti za potporu definirano je kao razdoblje od 12 mjeseci, počevši od 1. ožujka 2024. godine do 28. veljače 2025. godine.

Iznos potpore izračunava se na stvarnim gubitcima u prihvatljivom razdoblju, a odredbe vezane na povrat potpore u slučaju smanjene proizvodnje u odnosu na 2022. godinu brišu se.

MUP kupuje hotel "Spačva" radi nadzora državne granice

Temeljem zahtjeva MUP-a Vlada je donijela odluku o kupnji hotela "Spačva", koji će se koristiti za poboljšanje nadzora državne granice.

MUP je u zahtjevu naveo da im je ta nekretnina, koju već dvije godine koristi kroz najam, nužna radi poboljšanja nadzora državne granice te provedbu tekućih i operativnih mjera unutar Schengenskog prostora, uz istodobnu zaštitu slobodnog kretanja osoba, kao i radi osiguranja radnih i smještajnih uvjeta policijskim službenicima koji obavljaju te poslove.

Nekretnina se nalazi u neposrednoj blizini autoceste A3 Bregana-Zagreb-Lipovac, strateški važnoj poziciji zbog blizine državne granice sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, a ne zahtijeva dodatne infrastrukturne niti rekonstrukcije ili dogradnje. Vrijedna je 3,1 milijuna eura.

MUP je 75 posto novca potrebnog za njezinu kupnju osigurao kroz EU projekt, odnosno iz Fonda za integrirano upravljanje granicama (2,3 milijuna eura), a 25 posto financirat će se iz državnog proračuna, izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Vlada je odnijela o odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za gradonačelnika Otoka, za nedjelju, 1. prosinca, nakon ostavke izabranog gradonačelnika.

Također, donijela je i odluku o istovremenom raspuštanju Općinskog vijeća Otoka i razrješenju općinskog načelnika zbog toga što u zakonom utvrđenom roku nije bio donesen proračun za ovu godinu. Posebnim rješenjem Vlada će imenovati svoga povjerenika za obavljanje poslova iz nadležnosti Općinskog vijeća i općinskog načelnika.

Gradu Ivanić-Gradu dana je suglasnost za zaduživanje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak za financiranje nekoliko kapitalnih projekata. Između ostalog, za dogradnju zgrade dječjeg vrtića u Graberju Ivanićkom i izgradnju nove zgrade dječjeg vrtića Ivanić-Grad.

Radi provedbe propisanog unutarnjeg postupka kako bi se stekli preduvjeti da Sporazum o zračnom prometu između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Japana stupi na snagu, Vlada je donijela Uredbu o objavi Sporazuma koji je sklopljen 21. srpnja 2023. u Tokiju.

U obnovu i revitalizaciju područja zahvaćenih petrinjskim i zagrebačkim potresom dosad uloženo 3,65 milijardi eura

Vlada je prihvatila Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. godine koje je, temeljem Zakona o obnovi dužna dva puta godišnje dostaviti Hrvatskom saboru.

U predstavljanju Izvješća potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine Branko Bačić naglasio je da je Republika Hrvatska odbila povrat u prijašnje stanje obnove zgrada te se odlučila na strateški koncept visokog protupotresnog suvremenog standarda i konstrukcijske obnove koji jest nešto sporiji i skuplji ali je dugoročno sigurniji i isplativiji.

Dodao je da obnova ima svoju dinamiku te da su njeni rezultati vidljivi u svim segmentima.

„S 30. lipnja ove godine završeni su radovi obnove na 11.462 obiteljskih kuća i zgrada kojima je obuhvaćeno 45.775 stambenih jedinica, a u obnovi je 1.493 gradilišta privatnih zgrada i kuća s ukupno 9.918 stambenih jedinica“, kazao je Bačić.

Poručio je da je prvo polugodište ove godine obilježio blokovski koncept obnove te je za obnovu pripremljeno osam velikih blokova na području Zagreba i Siska, a već se krenulo s konstrukcijskom obnovom dva boka - zgrade Hrvatskog narednog preporoda u Sisku i „malog Vatikana“ u Zagrebu.

Bačić je istaknuo i, kako je kazao, vrlo važan projekt, obnovu šest zgrada javne namjene financirane iz zajma svjetske banke, čija je vrijednost 200 milijuna eura. Zasad je završena Srednja strukovna škola u Petrinji i Odjel pedijatrijske hematologije i onkologije na KBC-u Rebro.

„Do sada je u obnovu i revitalizaciju područja zahvaćenih petrinjskim i zagrebačkim potresom uloženo 3,65 milijardi eura, a sredstva su velikim dijelom izdvojena iz Državnog proračuna“, poručio je na kraju potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić.

Vlada je prihvatila Izvješća o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2023. godinu, s financijskim pokazateljima te Izvješće o korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2023.

Obrazlažući Izvješće, ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić kazao je da je, prema izvorima platforme Europske komisije o financiranju i postignućima ulaganja iz EU fondova za razdoblje 2014. do 2020., tijekom 2020. godine Hrvatska bila na zaleđu po povlačenju sredstava, a do kraja 2023. je skočila na 7. mjesto. Preskočila je 17 zemalja te dijeli 7. mjesto s Grčkom, Mađarskom, Poljskom i Bugarskom.

Više sličnih tema

02.01.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Plenković: U 2025. rast BDP-a 3,2 posto, rast zaposlenosti 2,9 posto, stopa inflacije do 2,7 posto

22.02.2024 | Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković: Najveće povećanje plaća u povijesti, 1,63 milijardi eura više za plaće zaposlenih u državnom i javnom sektoru

22.02.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Sjednica Vlade RH: Prihvaćeni nacrti prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada

Nove obavijesti

28.07.2026 00:00 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Ministar Vlajčić održao sastanke s predstavnicima Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije o suzbijanju afričke svinjske kuge

27.07.2026 | Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

Ministar Ružić na sastanku s udrugama osoba s invaliditetom: Udruge nastavljaju pružati uslugu osobne asistencije, a država ih dodatno zapošljava u ustanovama socijalne skrbi

27.07.2026 | Ministarstvo financija