„Imamo 13 projekata za Dalmaciju vrijednih 110 milijuna eura“
( Slobodna Dalmacija / Frenki Laušić)
U provedbi Vladine politike Dalmacija ni na koji način nije zapostavljena, pa ni kad je riječ o financiranju iz fondova EU-a. Dalmatinci nisu zakasnili na vlak za Bruxelles…
Nakon članka u Slobodnoj Dalmaciji u kojem je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU, odgovarajući na upit što je spremno za financiranje iz strukturnih i Kohezijskog fonda u drugoj polovici 2013. godine, naveo sedam, u cijelosti pripremljenih, velikih projekata među kojima nijedan nije iz Dalmacije, uz ministrovu naznaku kako neki dalmatinski još nisu spremni jer lokalne vlasti nisu na vrijeme pripremile aplikacije za 2013. godinu, uslijedio je žestoki odgovor dalmatinskih župana. Oni su Grčiću odgovorili kako nije problem u lokalnoj upravi, već da državna birokracija i Ministarstvo zaštite okoliša koče projekte.
U nastavku ove priče, u intervju koji smo s Brankom Grčićem vodili u utorak u prostorijama Ministarstva, zamolili smo ga da pojasni svoje stavove o dalmatinskim projektima koji se mogu kandidirati za europske fondove:
Najprije bih htio reći da su moje riječi krivo protumačene. Nisam rekao da se projekti u Dalmaciji ne pripremaju i da ih neće biti. Sedam najspremnijih projekata o kojima sam govorio vrijedni su, svaki pojedinačno, više od deset milijuna eura, pa tako u taj „spisak“ nisu ušli oni projekti koji će također biti kandidirani u drugom dijelu 2013., a provode se u Dalmaciji.
Dalmacija u provedbi Vladine politike ni na koji način nije zapostavljena, pa ni kad je riječ o financiranju iz EU fondova. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU trenutno samo u programu regionalnih razvojnih projekata, pomaže u pripremi 16 projekata iz Dalmacije potencijalno vrijednih 110 milijuna eura. Taj smo program pokrenuli prošle godine kako bismo ubrzali pripremu projekata, namijenjen je lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Uz tehničku pomoć u razradi projektne ideje, ministarstvo osigurava i sredstva za sufinanciranje projektno-tehničke dokumentacije u maksimalnom iznosu od 85 posto. Kroz taj program, ministarstvo diljem Hrvatske podržava pripremu 48 projekata poslovne i turističke infrastrukture potencijalno vrijednih 580 milijuna eura.
Stipe Zrilić i Goran Pauk, župani Zadarske i Šibensko-kninske županije vam zamjeraju da baš država koči te projekte i da je vaša izjava u stvari bila politički udar na župane HDZ-a?
Ma nema veze. Uopće nisam htio stvoriti takve tenzije, meni se upravo takve njihove izjave doimaju kao predizborna politička igra. Činjenice su upravo drugačije od onoga što župani tumače. Da nije bilo tehničke pomoći i sufinanciranja od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, pojedini projekti teško bi bili realizirani. Izdvojimo npr. dovršenje Memorijalnog centra Faust Vrančić, vrijednog 1,3 milijuna eura u kojem je ministarstvo u cijelosti pomoglo Gradu Vodice za sufinanciranje.
Pored ovog Ministarstva i druga državna tijela vrlo aktivno pomažu jedinicama lokalne samouprave u pripremi i provedbi EU projekata. Spomenimo samo da se kroz IPA programe financira izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje u Kninu (15,7 milijuna eura) i Drnišu (6,5 milijuna eura) za koje je nacionalno učešće u potpunosti financirano iz državnog proračuna.
Slično je u području zaštite okoliša gdje se nakon projekta prve faze Županijskog centra za gospodarenje otpadom Bikarac (8 milijuna eura) priprema druga faza projekta vrijedna (14 milijuna eura) pri čemu u osiguranju nacionalnog učešća sudjeluju zajednički Fond za zaštitu okoliša, Šibensko-kninska županija i grad Šibenik).
Dakle, EU- projekti se i u Dalmaciji provode. A to što među sedam najspremnijih i financijski najvrjednih projekata u Hrvatskoj za početak provedbe u ovoj godini, trenutno nema dalmatinskih, ne znači da su Dalmatinci zakasnili na vlak za Bruxelles, kako su pojedinci protumačili, već samo to da nisu bili spremni za drugu polovinu 2013. godine. Štoviše, u izjavi za Slobodnu Dalmaciju naglasio sam da za Hrvatsku vrijedi N+3 pravilo što znači da za novac koji nam je na raspolaganju u ovoj godini možemo ugovarati i realizirati projekte još sljedeće tri godine (2014., 2015. i 2016. Primjerice, među prioritetnim projektima, koji se mogu financirati iz strukturnih fondova, je i sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u Vodicama, vrijedan 9,1 milijun eura od čega je EU udio 6,7 milijuna eura.
Jedan od glavnih prigovora župana odnosi se na poteškoće u provođenju ekoloških studija, jer se od resornog Ministarstva zaštite okoliša stalno traže ili dorade ili nove studije za odobrenje projekata. Je li tu riječ o „hirovima“ države i Ministarstva okoliša ili su se pooštrili ekološki kriteriji?
Ne radi se o nikakvim hirovima, već o novim direktivama Europske unije vezanih za ekologiju u kojim se traži veća skrb za zaštićena staništa i zaštićene vrste. Baš zbog toga će i HEP morati provesti dodatne, takozvane kompenzacijske mjere u slučaju Omble i ako to bude provedeno u skladu sa EU standardima tada će ta investicija moći biti i realizirana. Nužno je da se svatko u svom djelokrugu kvalitetno pripremi, pa tako i općine, gradovi i županije trebaju uložiti dodatne napore u pripremu projekata, a resorna ministarstva će, kao i do sada, podržati sve projektne ideje koje se uklapaju u strateške programe.
Nerijetko se čuju i pitanja o tome čini li Vlada ili vi Dalmatinci u Vladi dovoljno za Dalmaciju?
Vlada mora voditi računa o ravnomjernom razvoju svih dijelova Hrvatske, posebice onih najnerazvijenijih. Ali, ako treba izdvojiti ono najvažnije što se tiče Dalmacije, izdvojio bih pružanje nove razvojne šanse dalmatinskoj brodogradnji, očuvanju najvećeg broja radnih mjesta u Brodosplitu i Brodotrogiru. Odblokirali smo radove na cestama, dalmatinskim pravcima, vrijedne preko milijardu kuna, a koji su bili zaustavljeni najviše zbog blokade računa Konstruktor – inžinjeringa. Moje ministarstvo u 2012. je financiralo 60-tak manjih projekata komunalne i socijalne infrastrukture vrijednih preko 120 mil. Kuna. Do svibnja će biti gotova i studija o povezivanju dubrovačkog primorja s ostatkom zemlje, te nadam se financiranju pelješkog mosta iz EU fondova. Vlada je dala doprinos za osiguranje financiranja za izgradnju vanjskih vezova za kruzere u splitskoj luci, a sa HŽ-om se priprema teren kako bi započelo uređenje splitske istočne obale. Radi se o projektima koji će uvelike pomoći Splitu, s tim da želim posebno naglasiti da ćemo podržati uređenje istočne obale bez obzira tko pobijedi na ovim lokalnim izborima. Ali od gradske vlasti očekujemo da nam se što prije predstavi idejno rješenje, jer ne možemo odobravati novac za nešto za što ne znamo kako bi trebalo izgledati u budućnosti.
__________________________________________________________________________________
Naložio sam Agenciji da zovu BMW
Istog dana kada je u medijima objavljena najava čelnika BMW-a da u bližoj budućnosti namjeravaju graditi pogone u jednoj od zemalja Srednje ili Jugoistočne Europe pozvao sam vodstvo Agencije za investicije da stupe u kontakt sa njemačkom korporacijom. Naravno da u takvim prilikama moramo brzo reagirati i vidjeti što možemo napraviti da takva investicija dođe u Hrvatsku“, odgovorio nam je Branko Grčić na pitanje kako komentira sporost Agencije kada je u pitanju reagiranje na „javni oglas“ BMW-a.