Odluka o donošenju Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske
679
Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11., 119/14., 93/16., 116/18., 80/22. i 78/24.), a u vezi s člankom 8. stavkom 2. točkom b) Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 (SL L 28. 10. 2017.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 19. ožujka 2025. donijela
ODLUKU
O DONOŠENJU PLANA INTERVENCIJE O MJERAMA ZAŠTITE SIGURNOSTI OPSKRBE PLINOM REPUBLIKE HRVATSKE
I.
Donosi se Plan intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan intervencije).
Plan intervencije sastavni je dio ove Odluke.
II.
Danom stupanja na snagu ove Odluke stavlja se izvan snage Odluka o donošenju Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 127/22.).
III.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/25-04/73
Urbroj: 50301-05/14-25-3
Zagreb, 19. ožujka 2025.
Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.
PLAN INTERVENCIJE
O MJERAMA ZAŠTITE SIGURNOSTI OPSKRBE PLINOM REPUBLIKE HRVATSKE
u skladu s Uredbom (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 (SL L 28. 10. 2017.), a koji se dopunjuje s Uredbom (EU) 2022/1032 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. lipnja 2022. o izmjeni uredbi (EU) 2017/1938 i (EZ) br. 715/2009 u pogledu skladištenja plina (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 30. 6. 2022.)
1. UVOD
Planom intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Plan intervencije) utvrđuju se postupci, uloga i odgovornosti nadležnih tijela i svih uključenih sudionika na tržištu plina u slučaju poremećaja u opskrbi plinom.
Svrha Plana intervencije je uklanjanje ili ublažavanje utjecaja poremećaja u opskrbi plinom i rješavanje situacija u kojima opskrba plinom više ne može biti zajamčena svim kupcima na domaćem tržištu.
Vlada Republike Hrvatske donošenjem ovog Plana intervencije poduzima potrebne korake za ažuriranje nacionalnog interventnog plana utvrđenog na temelju članka 8. Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 (Tekst značajan za EGP) (SL L 280, 28. 10. 2017.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2017/1938).
Kako bi se utvrdilo koji kupci imaju pravo na opskrbu određenom količinom energije u slučaju poremećaja u opskrbi energijom, 11. lipnja 2015. Vlada Republike Hrvatske je temeljem članka 39. stavka 2. Zakona o energiji (»Narodne novine«, br. 120/12. i 14/14.) donijela i Uredba o kriterijima za stjecanje statusa zaštićenog kupca u uvjetima kriznih stanja u opskrbi plinom (»Narodne novine«, broj 65/15.).
Uredbom (EU) 2017/1938 uveden je mehanizam solidarnosti kao instrument za ublažavanje učinaka ozbiljnog izvanrednog stanja unutar Europske unije u kojem je u nekoj državi članici ugrožena opskrba plinom kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti, što je temeljna sigurnosna potreba i nužan prioritet svih država članica. U slučaju izvanrednog stanja, na razini Europske unije hitnim odgovorom osigurava se da države članice imaju mogućnost pružanja pojačane zaštite kupcima plina.
Prethodni Plan intervencije iz 2022. godine je uvažio da je od 1. srpnja 2022. na snazi Uredba (EU) 2022/1032 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. lipnja 2022. o izmjeni uredbi (EU) 2017/1938 i (EZ) br. 715/2009 u pogledu skladištenja plina (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 30. 6. 2022.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2022/1032).
Eskalacija ruske vojne agresije na Ukrajinu od veljače 2022. dovela je do nezabilježenih povećanja cijena plina. To povećanje cijena plina iz temelja je promijenilo poticaje za punjenje podzemnih sustava skladišta plina u Europskoj uniji i znatno utječe na poremećaj u opskrbi plinom. Takvi poremećaji u opskrbi plinom mogli bi ozbiljno naštetiti građanima i gospodarstvu. Priroda i posljedice ruske vojne agresije na Ukrajinu vidljivi su u cijeloj Europskoj uniji, te stoga iziskuje sveobuhvatan odgovor Europske unije. Prednost imaju mjere kojima se ojačavaju sigurnost opskrbe plinom na razini Europske unije, a posebno opskrbe zaštićenih kupaca plinom, a jedna od tih mjera je i jačanje skladišnih kapaciteta u Europskoj uniji. Uštede energije i energetska učinkovitost također doprinose postizanju tog cilja. Stoga je bilo ključno koordinirano djelovanje na razini Europske unije, kako bi se izbjegli potencijalni rizici koji proizlaze iz mogućih poremećaja u opskrbi plinom, ne dovodeći u pitanje pravo država članica da biraju među različitim izvorima energije i opću strukturu njihove opskrbe energijom.
Podzemni sustavi skladišta plina doprinose sigurnosti opskrbe plinom, a dobro napunjenim podzemnim sustavima skladišta plina pruža se sigurnost opskrbe osiguravanjem dodatnog plina u slučaju velike potražnje ili poremećaja u opskrbi.
Od 9. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2024. na snazi je bila Uredba Vijeća (EU) 2022/1369 od 5. kolovoza 2022. o koordiniranim mjerama za smanjenje potražnje za plinom (SL L 206, 8. 8. 2022.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2022/1369), a koja je zamijenjena Preporukom (C/2024/2476) Vijeća od 25. ožujka 2024. o nastavku koordiniranih mjera za smanjenje potražnje za plinom.
Pravnim okvirom za sigurnost opskrbe plinom utvrđenim Uredbom (EU) 2017/1938 ne rješavaju se na odgovarajući način poremećaji u opskrbi koji traju dulje od 30 dana. S obzirom na neposrednu opasnost od poremećaja u opskrbi koje je nastupilo tijekom 2022. godine iz navedenih uzroka, potrebno je bilo trenutno poduzeti mjere za smanjenje potražnje prije zimskog razdoblja 2022./2023. Takvim dobrovoljnim smanjenjem potražnje doprinijelo se popunjavanju skladišnih kapaciteta, koji su bili dostatni do kraja zimskog razdoblja 2022./2023. i na taj način se osiguralo postupanje u slučaju mogućih valova hladnoće u veljači i ožujku 2023. godine. Paralelno s tim osiguralo se punjenje kapaciteta skladišta plinom na odgovarajuću razinu sigurnosti opskrbe za zimsko razdoblje 2023./2024. Ministarstvo gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), tadašnje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nadležno je i odgovorno za provedbu Uredbe (EU) br. 2022/1369., donesene 2022. godine, a koja se nakon važenja provodi kao preporuka Europske komisije.
Tako je, provodeći Uredbu (EU) 2022/1369, Vlada Republike Zaključkom od 28. srpnja 2022. prihvatila Smjernice za uštedu energije u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Smjernice) koje su objavljene na stranicama Ministarstva: https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/slike/Vijesti/2022/Smjernice%20za%20u%C5%A1tedu%20energije%20u%20Republici%20Hrvatskoj.pdf.
Smjernicama se s ciljem poduzimanja napora Republike Hrvatske u postizanju ušteda plina za razdoblje od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023. uz ostalo, predlaže grijanje prostorija na najviše 21 stupanj, hlađenje na 25 stupnjeva, veća uporaba LED rasvjete i javnog prijevoza, te jeftinije tarife za električnu energiju. Smjernice ukazuju na važnost racionalnog korištenja energije te poticanja komunikacije o mogućim uštedama na tehničkoj, financijskoj i sigurnosnoj razini. Navedene Smjernice, također naglašavaju mjere koje se mogu ostvariti trenutno, čime se, uz sustavno provođenje, osigurava postizanje ušteda potrošnje plina od najmanje 15 % u razdoblju od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023. godine u odnosu na prosječnu potrošnju u prethodnom petogodišnjem razdoblju. Ova obveza je bila ispoštovana u navedenom periodu, ali Smjernice kao takve ostaju u obliku preporuke.
Uredba (EU) 2022/1032 od 29. lipnja 2022. o izmjeni uredbi (EU) 2017/1938 i (EZ) br. 715/2009 u pogledu skladištenja plina je i dalje važeća te se njene odredbe vezane posebno uz popunjenost skladišnih kapaciteta i dalje primjenjuju kroz 2025. godinu.
Kako je navedeno, Uredba (EU) 2022/1369 se prestala primjenjivati 31. ožujka 2024. te je zamijenjena Preporukom Vijeća (C/2024/2476) od 25. ožujka 2024. o nastavku koordiniranih mjera za smanjenje potražnje za plinom. Ovom se preporukom države članice potiču da od 1. travnja 2024. do 31. ožujka 2025. smanje svoju potrošnju plina za najmanje 15 % u odnosu na svoju prosječnu potrošnju plina u referentnom razdoblju.
Nadalje, ovim Planom intervencije utvrđuju se mjere za uklanjanje ili ublažavanje utjecaja poremećaja u opskrbi plinom, s naglaskom na osiguranje pouzdane i učinkovite opskrbe prirodnim plinom, kriterije i način određivanja dovoljne količine prirodnog plina za osiguranje pouzdane opskrbe prirodnim plinom zaštićenih kupaca te redoslijed smanjenja ili obustave opskrbe prirodnim plinom pojedinim kategorijama kupaca u slučaju kriznog stanja.
Plan intervencije izrađuje Ministarstvo, kao tijelo nadležno i odgovorno za provedbu Uredbe 2017/1938, a donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, te ga je dužno ažurirati za aktualnu plinsku godinu.
2. OPĆE INFORMACIJE I ZAKONODAVNI OKVIR
Sigurna opskrba plinom, u skladu s člankom 5. Zakona o tržištu plina (»Narodne novine«, br. 18/18. i 23/20.) smatra se ključnim elementom javne sigurnosti i predstavlja:
– osiguravanje isporuke plinom i
– tehničku sigurnost proizvodnje, transporta, skladištenja, distribucije i potrošnje plina.
Osiguravanje dostatne proizvodnje i isporuke plina potrebne za život i rad građana te poslovanje i razvoj gospodarskih i društvenih subjekata i njihova opskrba plinom na siguran, pouzdan i kvalitetan način, kao i razvoj plinskog sustava, od interesa je za Republiku Hrvatsku.
Ministarstvo je odgovorno za praćenje pitanja sigurnosti opskrbe, a koje uključuje praćenje odnosa između ponude i potražnje na tržištu plina, izradu procjena buduće potrošnje i raspoložive ponude, planiranje izgradnje i razvoja dodatnih kapaciteta plinskog sustava te predlaganje i poduzimanje mjera u slučaju proglašenja kriznog stanja.
Ministarstvo je dužno do 31. srpnja svake godine objaviti i dostaviti Europskoj komisiji izvješće u kojem navodi rezultate praćenja pitanja sigurnosti opskrbe koje uključuje sve poduzete ili predviđene mjere za njihovo rješavanje.
U slučaju iznenadne krize na energetskom tržištu ili kada su ugroženi fizička sigurnost ili sigurnost osoba, opreme ili postrojenja ili integritet sustava, Ministarstvo može privremeno poduzeti nužne zaštitne mjere.
Mjere zaštite moraju biti poduzete na način da u najmanjoj mogućoj mjeri remete funkcioniranje unutarnjeg tržišta i ne smiju biti opsega šireg od onog koji je nužan za otklanjanje iznenadnih poteškoća koje su nastale.
O mjerama zaštite Ministarstvo odmah obavještava druge države članice i Europsku komisiju, koja može odlučiti da Ministarstvo mora izmijeniti ili ukinuti takve mjere, u onoj mjeri u kojoj one narušavaju tržišno natjecanje i negativno utječu na trgovinu na način koji odstupa od zajedničkog interesa.
Ministarstvo osigurava poduzimanje nužnih mjera sukladno članku 5. stavku 1. Uredbe (EU) 2017/1938.
Ministarstvo, u skladu s člankom 9. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 2017/1938, osigurava da su sve preventivne netržišne mjere, poput onih navedenih u Prilogu VIII. Uredbe br. 2017/1938, donesene 1. studenoga 2017. ili nakon tog datuma, neovisno o tome jesu li dio Odluke o donošenju Plana prevencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske, kojeg je Vlada Republike Hrvatske usvojila 20. studenog 2014. ili su naknadno donesene, u skladu s kriterijima utvrđenim u članku 6. stavku 2. podstavku 1. Uredbe br. 2017/1938.
Ministarstvo, u skladu s člankom 11. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 2017/1938, osigurava sljedeće:
– da se ne uvode mjere kojima bi se u bilo kojem trenutku neopravdano ograničio protok plina unutar unutarnjeg tržišta
– da se ne uvode mjere kojima bi se moglo ozbiljno ugroziti stanje opskrbe plinom u drugoj državi članici i
– da se održava prekogranični pristup infrastrukturi u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2009 u mjeri u kojoj je to moguće s tehničkog i sigurnosnog aspekta, u skladu s Planom intervencije.
Tijekom izvanrednog stanja i na temelju opravdanih razloga Ministarstvo može, u skladu s člankom 11. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 2017/1938, na zahtjev operatora prijenosnog sustava za električnu energiju ili operatora transportnog sustava za plin, odlučiti dati prednost u opskrbi plinom određenim kritičnim elektranama na plin umjesto određenim kategorijama zaštićenih kupaca ako bi manjak opskrbe plinom takvih kritičnih elektrana na plin:
– mogao rezultirati ozbiljnom štetom za funkcioniranje sustava električne energije ili
– ometao proizvodnju i/ili transport plina.
Svaku mjeru kojom se daje prednost sukladno članku 11. stavku 7. Uredbe, Ministarstvo mora temeljiti na procjeni rizika.
Ministarstvo pruža mjere solidarnosti drugim državama članicama sukladno članku 13. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2017/1938 te donosi potrebne mjere u skladu s člankom 13. stavkom 10. Uredbe (EU) 2017/1938.
Radi očuvanja sigurnosti opskrbe, energetski subjekti koji obavljaju energetske djelatnosti koje se obavljaju kao javna usluga dužni su, radi ostvarivanja interesa Republike Hrvatske dati prvenstvo osiguranju dostatne količine plina potrebne za život i rad građana te poslovanje i razvoj gospodarskih i društvenih subjekata i njihovu opskrbu plinom na siguran, pouzdan i kvalitetan način, zadovoljavajući pri tome kriterij ekonomičnosti isporuke.
Nadalje, radi očuvanja sigurnosti opskrbe plinom, interes Republike Hrvatske je osigurati dostatne skladišne kapacitete za opskrbu u obvezi javne usluge za razdoblje od 1. listopada tekuće godine do 31. ožujka sljedeće godine u sustavu podzemnog skladišta plina, i to u postotku potrebnih količina plina u skladištu određenih sukladno Uredbi (EU) 2022/1032 i sukladno podzakonskom propisu o kriterijima za stjecanje statusa zaštićenog kupca u uvjetima kriznih stanja u opskrbi plinom.
Energetski subjekti dužni su planirati i poduzimati mjere za sigurnu opskrbu plinom u skladu s propisanim standardima opskrbe plinom i odgovorni su za sigurnost opskrbe plinom u okviru svoje djelatnosti.
Operator distribucijskog sustava dužan je na zahtjev jedinica područne (regionalne) samouprave dostaviti podatke o ponudi i potražnji plina na svom području, izraditi procjenu buduće potrošnje i raspoložive ponude, planiranje izgradnje dodatnih kapaciteta i razvoj distribucijskog sustava na svom području.
3. UKRATKO O PLINSKOM SUSTAVU REPUBLIKE HRVATSKE
Plin se u transportni sustav Republike Hrvatske trenutno može preuzimati na 10 ulazno mjernih stanica, od kojih je pet ulaznih mjernih stanica na spojevima s postrojenjima za proizvodnju prirodnog plina, dvije interkonekcijske mjerne stanice na spojevima s transportnim sustavima Republike Slovenije i Republike Mađarske, dvije ulazno-izlazne mjerne stanice na spoju s podzemnim skladištima plina, a jedna ulazna mjerna stanica na spoju s terminalom za ukapljeni prirodni plin (UPP). Plin se iz transportnog sustava Republike Hrvatske trenutno isporučuje na 200 priključaka (na 156 izlaznih mjerno-redukcijskih stanica), od čega je 37 priključaka u funkciji predaje plina krajnjim kupcima priključenima na transportni sustav, 163 priključka je u funkciji predaje plina u distribucijske sustave kojima upravljaju 28 operatora distribucijskog sustava, jedan priključak je u funkciji ulaza/izlaza plina prema podzemnom skladištu plina te su dva izlaza na interkonekciji.
Terminal za UPP u Republici Hrvatskoj sastoji se od plutajuće jedinice za prihvat, skladištenje i uplinjavanje UPP-a i kopnenog dijela terminala. Tehnički kapacitet terminala za UPP na otoku Krku je 2,9 milijarde m³ godišnje. Na terminal uz FSRU brod (engl. Floating Storage and Regasification Unit) mogu pristati brodovi za prijevoz UPP-a čiji je kapacitet od 3.500 m³ do 265.000 m³. FSRU brod »LNG CROATIA« sastoji se od spremnika za skladištenje UPP-a, te opreme za ukrcaj, iskrcaj i uplinjavanje UPP-a. FSRU brod »LNG CROATIA« je opremljen s četiri skladišna spremnika za UPP ukupnog skladišnog kapaciteta 140.206 m³, tri jedinice za uplinjavanje (regasifikaciju) UPP-a s trenutnim maksimalnim kapacitetom uplinjavanja od 3,8 milijardi m³ godišnje i elektranom koja proizvodi električnu energiju za potrebe rada terminala. Postojeći kapaciteti plinskog transportnog sustava su ograničeni kapacitetom uplinjavanja na najviše 338.000 m³/h. Kopneni dio terminala sastoji se od pristana, oslanjačkih utvrdica za pristajanje FSRU broda, privezanih utvrdica za privez FSRU broda i broda za prijevoz UPP-a, brzo-opuštajućih kuka, pristupnog mosta, visokotlačnih pretakačkih ruku s priključnim plinovodom, odašiljačko-čistačke stanice plinovoda, protupožarnog sustava, upravljačke zgrade i pratećih postrojenja.
Distribuciju plina u Republici Hrvatskoj u 2025. godini obavlja 27 energetskih subjekata, (https://www.hera.hr/hr/html/registar_dozvola_15.html) dok je duljina distribucijske plinske mreže iznosila 20.001 km.
U Republici Hrvatskoj je za trgovinu plinom registrirano 40 tvrtki (https://www.hera.hr/hr/html/registar_dozvola_17.html), dok dozvolu za opskrbu plinom u Republici Hrvatskoj ima 39 tvrtki (https://www.hera.hr/hr/html/registar_dozvola_18.html).
U Republici Hrvatskoj je od 26. travnja 2022. na snazi Odluka o proglašavanju ranog upozorenja vezano uz razinu kriznih stanja zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 49/22.), a sukladno ustrojstvu državne uprave i ulozi energetskih subjekata na tržištu imenovani su i članovi Kriznog tima odgovornog za provedbu važećeg plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske.
4. KRIZNA STANJA
4.1. Definicija kriznih razina
Sukladno članku 11. stavku 1. Uredbe (EU) br. 2017/1938 tri su glavne razine kriznih stanja:
1. razina ranog upozoravanja (»rano upozoravanje«) proglašava ministar nadležan za energetiku (u daljnjem tekstu: ministar), na prijedlog Kriznog tima kada postoje konkretne, ozbiljne i pouzdane informacije o tome da bi mogao nastupiti događaj koji može uzrokovati znatno pogoršanje stanja opskrbe plinom i da može izazvati aktiviranje razine uzbunjivanja ili razine izvanrednog stanja; razina ranog upozoravanja može se aktivirati mehanizmom ranog upozoravanja
2. razina uzbunjivanja (»uzbunjivanje«) proglašava ministar, na prijedlog Kriznog tima: u slučaju poremećaja u opskrbi plinom ili iznimno visoke potražnje za plinom, čija je posljedica znatno pogoršanje stanja opskrbe plinom, ali se tržište još uvijek može nositi s tim poremećajem, odnosno potražnjom bez potrebe za pribjegavanjem netržišnim mjerama
3. razina izvanrednog stanja (»izvanredno stanje«) proglašava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra, u slučaju iznimno visoke potražnje za plinom, znatnog poremećaja u opskrbi ili drugog znatnog pogoršanja stanja opskrbe plinom, te u slučaju da su provedene sve relevantne tržišne mjere, ali opskrba plinom nije dostatna za zadovoljenje preostale potražnje za plinom, tako da se dodatno moraju uvesti i netržišne mjere, posebno s ciljem zaštite opskrbe plinom zaštićenih kupaca plinom u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2017/1938.
4.2. Rizici u opskrbi i podloge za donošenje odluka o razinama kriznih stanja
Člankom 7. Uredbe (EU) 2017/1938 državama članicama je propisana obveza izrade nacionalne procjene rizika koji utječu na sigurnost opskrbe plinom.
U skladu s najboljom praksom i standardnim procedurama, takva procjena rizika sadržava analizu korištenja plinske infrastrukture, standard opskrbe plinom, relevantne nacionalne i regionalne okolnosti, različite scenarije prekida opskrbe, interakciju i povezanost rizika s drugim državama članicama te maksimalne tehničke kapacitete interkonekcija na svakoj ulaznoj i izlaznoj točki transportnog sustava.
S obzirom na ocjenu nadležnog tijela za provedbu pojedine razine kriznog stanja na postojanje konkretnih, ozbiljnih i pouzdanih informacija o nastupu događaja koji može značajno pogoršati stanja opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj, utvrđuju se mjere i radnje koje se mogu ili moraju poduzeti po pojedinoj razini kriznog stanja te nadležnosti tijela za donošenje povezanih odluka.
Pojedina razina kriznih stanja određuje se temeljem nastupa sljedećih događaja (pojedinačno ili skupno):
– izostanak/nedostatak/ograničenje u protocima plina na ključnim ulaznim točkama transportnog sustava
– tehnički nedostatak na ključnoj plinskoj infrastrukturi (npr. kvar na cjevovodu, kompresorskoj stanici, terminalu za ukapljeni prirodni plin, proizvodnim postrojenjima, skladištu za plin), temeljem kojih su energetski subjekti dužni izraditi plan za krizna stanja po ključnim infrastrukturnim objektima
– niska razina zapunjenosti skladišta za prirodni plin prije početka naredne ogrjevne sezone
– nepovoljni vremenski uvjeti praćeni iznimnom visokom razinom potrošnje plina
– dugoročni rizik nedostatnih izvora nabave plina
– proglašenje kriznih stanja u susjednim zemljama članicama
– zahtjev susjedne zemlje članice za aktivacijom mehanizma solidarnosti.
Energetski subjekti koji upravljaju infrastrukturnim objektima, dužni su izraditi plan za krizna stanja za svaki ključni infrastrukturni objekt kojim upravljaju sukladno točki 4.3. ovog Plana intervencije.
U sljedećoj tablici su shematski prikazane razine kriznih stanja sukladno Uredbi (EU) 2017/1938 povezane s osnovnim mjerama koje se mogu poduzeti na tržištu plina u Republici Hrvatskoj za određenu razinu kriznog stanja, te nadležnost za donošenje odluka o proglašenju pojedine razine kriznog stanja.