Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Mađarski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C)
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
1556
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18 i 64/20), ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU
O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET MAĐARSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
I.
Ovom odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Mađarski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikulum nastavnog predmeta Mađarski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
III.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike 1., 2., 3., 5., 6. i 7. razreda osnovnih škola, 1., 2. i 3. razreda srednjih škola od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovnih škola i 4. razreda srednjih škola od školske godine 2021./2022.
Klasa: 016-01/19-01/00201
Urbroj: 533-09-20-0018
Zagreb, 3. srpnja 2020.
Ministrica
prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r.
KURIKULUM ZA NASTAVNI PREDMET MAĐARSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
A. OPIS PREDMETA
Temeljna načela i ciljevi
Prema podatcima popisa stanovništva iz 2011. godine, ukupno se 14 048 stanovnika izjasnilo Mađarima. Prema podatcima Državnoga ureda za statistiku 72,82 % osoba mađarske nacionalnosti, tj.
10 231 osoba, svojim je materinskim jezikom nazvalo upravo mađarski jezik.
Na organizaciju predmeta koji se prije zvao Njegovanje jezika odvažio se 1969. godine Ferenc Merki, savjetnik za nastavu u školama u kojima se nastava odvija na mađarskome jeziku. Anketom je utvrđeno koliko se učenika koji žive u područjima naseljenima mađarskim stanovništvom želi upisati na predmet Njegovanje jezika. U mjestima gdje se prijavilo 15 – 20 učenika organizirano je u tamošnjoj hrvatskoj školi poučavanje mađarskoga jezika. Broj nastavnih sati u prva četiri razreda bio je 4 – 5, a u višim razredima 3 – 4.
Prema podatcima Ministarstva znanosti i obrazovanja u školskoj godini 2019./2020. nastavni predmet Mađarski jezik i kultura u osnovnoj školi pohađalo je 677 učenika u 120 skupina u 26 škola, a u dvjema srednjim školama nastavu toga predmeta pohađalo je 18 učenika u četirima skupinama.
Izvođenje nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina osigurava Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina te Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Nacionalne manjine imaju mogućnost obrazovati se na svome materinskom jeziku od vrtića pa sve do visokoga obrazovanja.
Obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina može se odvijati na temelju triju modela (Akcijski plan za provedbu Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina iz 2009. godine): model A, model B te model C, koji se pojavljuje kao predmet Mađarski jezik i kultura. Učenici u hrvatskim školama u sklopu izbornoga predmeta Mađarski jezik i kultura mogu učiti o mađarskome jeziku i kulturi. Riječ je o predmetu koji obuhvaća mađarski jezik, književnost, povijest, geografiju, glazbenu kulturu i primijenjenu umjetnost.
Skupine učenika koje mađarski jezik i kulturu uče po modelu C izrazito su heterogene. Te skupine čine učenici koji se razlikuju s obzirom na svoje predznanje, dob, jezičnu i kulturnu pozadinu te učenici čije je zanimanje za predmet motivirano drugim razlozima. Upravo zato definirani ishodi obuhvaćaju širok spektar znanja i vještina, a imajući pritom u vidu postojeće znanje učenika i očekivani rezultat.
Za mađarsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj izrazito je bitno očuvanje jezika i kulture, što je istovremeno i uvjet za očuvanje nacionalnoga identiteta. Danas škole više ne mogu računati na jezično znanje učenika koje je stečeno kod kuće, stoga jezik i kultura moraju biti dostupni svima, tj. vladanje jezikom, njegovanje navika/običaja te poznavanje kulture, jezika i sadašnjosti moraju pridonijeti očuvanju identiteta.
Poučavanje predmeta Mađarskoga jezika i kulture učenicima osigurava razvoj jezičnih i interkulturnih kompetencija. Razvoj jezičnih kompetencija mađarskoga jezika obuhvaća produbljivanje sposobnosti pisanoga i usmenoga izražavanja te iznošenja ideja, informacija, mišljenja, osjećaja i vrijednosti pri uporabi svakodnevnoga jezika te jezika struke. Integrirano obrazovanje koje pruža nastavni predmet Mađarski jezik i kultura pridonosi shvaćanju i oblikovanju svijesti o načinu života i kulture pripadnika mađarske nacionalne manjine u Hrvatskoj te Mađara u matičnoj državi, a istodobno pojačava nacionalni identitet. Sve to pridonosi očuvanju mađarskoga jezika, kulture i običaja, tj. njihovu daljnjem prenošenju.
Učenici na razini materinskoga jezika usvajaju standardni jezik, odnosno zakonitosti kulturnoga jezičnog ophođenja te se upoznaju s djelima mađarske književnosti, čime stječu uvid u mađarsku kulturu.