Donesen Kurikul za Nastavni Predmet Makedonski Jezik i Kultura u Osnovnim i Srednjim Školama u RH (Model C)

Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Makedonski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C)

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH

1431

Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) i članaka 6. i 17. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (»Narodne novine«, broj 51/00 i 56/00), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi

ODLUKU

O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)

I.

Ovom odlukom donosi se kurikul za nastavni predmet Makedonski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).

II.

Sastavni dio ove odluke je kurikul za nastavni predmet Makedonski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).

III.

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike osnovne i srednje škole od školske godine 2025./2026.

Klasa: 602-02/25-05/00016

Urbroj: 533-07-25-0001

Zagreb, 7. srpnja 2025.

Ministar
prof. dr. sc. Radovan Fuchs, v. r.

KURIKUL ZA NASTAVNI PREDMET MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
(MODEL C)

UVOD

Pred vama je kurikul[1](Na temelju Zakona o hrvatskom jeziku (NN, br. 14/2024.), u ovom dokumentu upotrebljava se pojam kurikul i njegove izvedenice. Prilikom navođenja srodnih dokumenata, koji su objavljeni prije stupanja na snagu Zakona o hrvatskom jeziku, u istom značenju zadržava se pojam kurikulum i njegove izvedenice.) nastavnoga predmeta Makedonskog jezika i kulture po modelu C (MJK). Kurikul je sastavni dio sustava kurikulskih dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, očekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem.

Svi nacionalni kurikulski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao središnjemu sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgojno-obrazovnim djelatnicima kurikulski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna očekivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je moguće promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih djelatnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnoloških spoznaja i onih proizišlih iz prakse. Nacionalnim kurikulima nastavnih predmeta određuju se svrha, ciljevi, struktura, odgojno-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, učenje i poučavanje, povezanost s drugim predmetima, odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i vrednovanjem usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.

Domene/koncepti u organizaciji predmetnoga kurikula čine strukturu sadržaja određenoga predmeta i protežu se tijekom cijeloga razdoblja poučavanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta određeni su odgojno-obrazovni ishodi.

Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome što očekujemo od učenika u određenoj domeni/konceptu predmeta na kraju određene godine učenja. Određeni su kao poželjna znanja, vještine i stavovi koji se napredovanjem učenika u odgojno-obrazovnome sustavu usložnjavaju. Tijekom godina učenja ishodi čine zaokruženu i logičku cjelinu poučavanja i učenja u određenoj predmetnoj domeni/konceptu, odnosno ukupno iskustvo učenja u određenome predmetu, kao cjelina tijekom svih godina poučavanja i učenja.

Svaki je ishod oblikovan kao cjelina u kojoj uz oblikovani ishod slijedi njegova razrada, preporuke za njegovo ostvarivanje i opis razine njegove usvojenosti. Čitanje ishoda stoga mora obuhvatiti sve navedene komponente.

Razrada ishoda uključuje preciznije određene aktivnosti i sadržaje u okviru pojedinoga ishoda ili skupine ishoda. Za sve ishode određene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti preciznije određuju dubinu i širinu svakoga ishoda i opisuju očekivana postignuća učenika na kraju određene godine učenja, čime se omogućuje kvalitetnije planiranje i provedba vrednovanja. Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u većini kurikula nastavnih predmeta navode se i preporuke za njihovo ostvarivanje. Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.

Poznata je izreka da »vrijediš onoliko koliko jezika govoriš«. Ipak, iako je danas važno govoriti barem jedan strani jezik, nikako ne bismo smjeli zanemariti ni svoj, materinski jezik.

Jezik je bitan dio kulturnoga, nacionalnoga, ali i osobnoga identiteta. Tim jezikom izgovaramo prve riječi, priče i pjesme, izražavamo svoje misli, osjećaje i doživljaje, njime govore naši roditelji i prijatelji. Iako materinskim jezikom ovladavamo u obiteljskome okružju, i njega je potrebno učiti.

Milosrđe na materinskom jeziku je naša dužnost i naše pravo. Dužni smo milovati svoj jezik zato što je naš, baš kao i naša domovina. Jedan narod koji je izgubio jezik izgleda kao čovjek koji se izgubio i ne zna kamo ide niti tko je! (K. P. Misirkov)

U neprestanoj utrci s vremenom i za profitom, čemu veći dio čovječanstva danas robuje, u eri globalizacije koja poništava mnoge posebnosti naroda i zemalja, zamjenjujući ih često upitnim vrijednostima, mnoge se kulture prepleću i razvijaju pod utjecajem drugih kulturnih obrazaca. Ipak, svaka od njih mora zadržati dio svoje autentičnosti. Suština duhovnoga razvoja jednoga naroda na najbolji se način razumije proučavanjem kulturne baštine i tradicije.

A. SVRHA I OPIS PREDMETA

Makedonci na prostoru Hrvatske imaju dugu tradiciju življenja u suživotu s većinskim hrvatskim narodom i pripadnicima drugih nacionalnih manjina. Žive na području velikoga broja županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, Makedonci su jedna od dvadest dvije službeno priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Južnoslavenski su narod, a njihova je matična država Republika Sjeverna Makedonija. Govore makedonskim jezikom i koriste se makedonskim ćiriličnim pismom. Zahvaljujući demokratskim načelima i visokim standardima zastupljenima u postojećim normativnim okvirima Republike Hrvatske, Makedonci u Hrvatskoj uživaju visoku razinu zaštite i ostvarivanja svojih manjinskih prava, koja se uglavnom temelje na dva ključna čimbenika: identitetu i integraciji.

U cilju dugoročnoga opstanka u svome nacionalnom i tradicionalnom identitetu Makedoncima u Hrvatskoj omogućeno je pravo na odgoj i obrazovanje na makedonskome jeziku i pismu kojim se služe, a ostvaruje se na temelju Ustava Republike Hrvatske i Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina te Zakona o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

Odgoj i obrazovanje ima iznimno važnu ulogu u očuvanju i razvijanju makedonskoga identiteta. Modelom C omogućit će se učenje makedonskoga jezika i kulture pod uvjetima i na način propisan posebnim programom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina koje donosi nadležno ministarstvo. Kurikul predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C namijenjen je učenicima pripadnicima makedonske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, a nastava je istodobno otvorena i za ostale učenike koji žele naučiti makedonski jezik i upoznati makedonsku kulturu. Nastavni predmet Makedonski jezik i kultura po modelu C poučava se i uči u okviru jezično-komunikacijskoga područja kao jezik makedonske nacionalne manjine na svim odgojno-obrazovnim razinama. Predmet je u izravnoj vezi s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem.

Struktura Kurikula nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C zbog kompleksnosti i preglednosti podijeljen je u tri međusobno povezane domene: 1. Razumijem, govorim, pišem; 2. Čitam i stvaram i 3. Ja sam – tradicija i kultura.

Područja se tijekom procesa poučavanja i učenja uzajamno isprepleću. Za svako područje određeni su odgojno-obrazovni ishodi koji su proizišli iz ciljeva. Kurikul također polazi od činjenice da je struktura učenika u razredima ili odgojno-obrazovnim skupinama vrlo heterogena, da je čine učenici različitoga predznanja, različite dobi, različite kulturne sredine i različitih interesa i obrazovnih potreba. Zbog toga su odgojno-obrazovni ishodi oblikovani dovoljno široko i učitelj/nastavnik prilagođava ih konkretnoj situaciji i svakomu učeniku, a vrednovanje ishoda provodi se uvijek u skladu s brojem godina učenja makedonskoga jezika i kulture.

Kratka oznaka predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C je MJK.

Po uspješnome završetku srednjoškolskoga obrazovanja učenici imaju mogućnost nastaviti školovanje na Filozofskome fakultetu, Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti Sveučilišta u Zagrebu ili, ako to žele, u Republici Sjevernoj Makedoniji.

Studenti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci mogu odabrati kolegije iz makedonskoga jezika, književnosti i kulture koje nudi Lektorat za makedonski jezik na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, na preddiplomskome studiju Hrvatski jezik i književnost, na diplomskome studiju Hrvatski jezik i književnost te na Sveučilišnome diplomskom prevoditeljskom studiju (u okviru općega modula).

Jezik je naša jedina domovina. Sve dok ga čuvamo i njegujemo, možemo smatrati da imamo i domovinu. Kao kuća, kao dom, kao ognjište. (Blaže Koneski)

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA

Predmet Makedonski jezik i kultura po modelu C omogućuje učenicima modeliranje i stvaranje vlastite vrijednosti, razumijevanje svoga podrijetla, kulture i običaja – upoznavanje kulturnoga nasljeđa te učenje jezika u govoru i pismu – govornom i pisanom komunikacijom na standardnome makedonskom jeziku.

Učenici:

1. razvijaju čitalačku pismenost, čitalačku kulturu i čitalačke navike na tekstovima različitih sadržaja i vrsta

2. komuniciraju pisano i usmeno služeći se makedonskim jezikom i pismom

3. upoznaju, njeguju, čuvaju i promiču makedonsku kulturu i baštinu kao dio nacionalnoga i kulturnoga identiteta u doticaju s pojedinim djelima makedonske književnosti, kazališne, filmske i ostalih umjetnosti, u skladu s dobi i interesima

4. poznavanjem i učenjem pridonose očuvanju materijalne i nematerijalne baštine svoga naroda te izgrađuju osobni identitet

5. uče o makedonskoj povijesnoj i kulturnoj baštini te geografskim obilježjima Republike Sjeverne Makedonije kao odrednicama osobnoga i nacionalnoga identiteta

6. kreativno se izražavaju likovnim, glazbenim i književnim stvaranjem, iskazuju svoj doživljaj umjetničkih djela, čime izgrađuju otvoreni duh za razumijevanje različitih kultura i načina života

7. osposobljavaju se za ulogu aktivnoga i odgovornoga građanina koji svojim aktivnošću u kulturnim programima, priredbama i manifestacijama makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj pridonosi njezinu očuvanju, a ujedno se potiče i na cjeloživotno učenje.

C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETA MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA PO MODELU C

Kurikul Makedonskoga jezika i kulture po modelu C podrazumijeva učenje o vlastitoj kulturi.

Predmet Makedonski jezik i kultura po modelu C uči se i poučava u tri međusobno povezane domene:

1. Razumijem, govorim, pišem

2. Čitam i stvaram

3. Ja sam – tradicija i kultura.

Poučavanje u svim trima domenama učenicima omogućuje sveobuhvatno razumijevanje makedonskoga jezika, razvijanje komunikacijskih sposobnosti i vještina te sposobnost učinkovitoga služenja jezikom u različitim situacijama. Učitelji i nastavnici koriste se raznovrsnim metodama i materijalima da bi učenicima približili sadržaje odgojno-obrazovnih ishoda svih triju domena na stručno i metodički primjeren način, a u skladu s dobi i interesima. U svim se domenama razvija jezično-komunikacijska kompetencija ovladavanjem jezičnih vještina slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i prevođenja te njihovim međudjelovanjem uz stalni razvoj aktivnoga rječnika. Domene su, baš kao i predmet u cjelini, u izravnoj vezi s ciljevima društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja.

Učenici razvijaju vještine izražavanja, kritičkoga mišljenja, kreativnosti te sporazumijevanja i međuljudskoga djelovanja. Jezičnom se komunikacijom izražava kulturno nasljeđe i prenosi kultura življenja, razmjenjuju se ideje, mišljenja i osjećaji te vrijednosti, norme i običaji makedonske zajednice.

Odgojni sadržaji i njihovo povezivanje s obrazovnim temama podupiru izgradnju nacionalnoga identiteta učenika. Učeći o svojim korijenima, učenici uče cijeniti svoj jezik i narod uz poznavanje i poštovanje onih koji ih okružju u sredini u kojoj žive i uče. Međukulturno obrazovanje teži razvijanju održivoga načina života u višekulturnome društvu izgradnjom razumijevanja, uzajamnoga poštovanja te dijaloga među pripadnicima različitih kultura. Sve tri domene zahtijevaju poznavanje vlastite kulture, preispitivanje duboko ukorijenjenih stavova, uvjerenja i pogleda na sebe i druge, čime se omogućuje primjeren razvoj sposobnosti gledanja iz perspektive drugih i drukčijih.

Bez jezika si nitko i ništa. (Vidoe Podgorec)

Izreka naglašava važnost jezične kompetencije i sposobnosti komunikacije u društvu. Jezikom se stvara identitet pojedinaca i skupine, pojedincu se omogućuje uključivost, pripadnost kulturi i društvu. Ova izreka podsjeća sve uključene u odgojno-obrazovni proces na važnost učenja jezika i razvijanja komunikacijskih vještina te važnost koju jezik ima u našim životima.

Tradicijska kultura neprocjenjiv je dio sveukupne kulture svakoga naroda, stoljećima čuvana i njegovana u okružju u kojemu je i nastala.

Tri međusobno povezane domene učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C daju učiteljima i nastavnicima autonomiju da sami odabiru teme i podteme svakoga područja (jezičnoga, književnoga i kulturnoga) u skladu s uvjetima izvođenja nastave, a ponajprije u skladu s dobi i interesima učenika, u cilju pobuđivanja znatiželje i motivacije svakoga učenika za usvajanje novih spoznaja, znanja i vještina.

OPIS DOMENA

RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM

Svrha je domene Razumijem, govorim, pišem samostalna usmena i pisana komunikacija učenika makedonskim standardnim jezikom i ćiriličnim pismom.

U ovoj su domeni ključni aspekti jezične kompetencije oni koji se često primjenjuju da bi se procijenile sposobnosti i vještine učenika na makedonskome jeziku u skladu s dobi. Ova domena pruža cjelovitu sliku o tome koliko učenik funkcionalno rabi jezik na svim razinama, od razumijevanja do komunikacije i izražavanja.

Učenici se osposobljavaju za uspješno služenje književnim jezikom u različitim oblicima njegove pisane i usmene upotrebe i u različitim komunikacijskim situacijama: govornik, slušatelj, sugovornik.

Ovladavanjem osnovnim zakonitostima makedonskoga jezika potiče se i ljubav prema materinskome jeziku, potreba njegova njegovanja i unapređivanja, kao i razumijevanje važnosti književnoga jezika za život zajednice makedonske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, ali i za osobni razvoj. Učenik doživljava jezik kao niz mogućnosti koje mu služe u izražavanju, ali i u životu.

ČITAM I STVARAM

Domena Čitam i stvaram, podjednako kao i ostale dvije, predstavlja važan aspekt jezične kompetencije, posebno u kontekstu razvijanja sposobnosti čitanja i pisanja. Ova domena uključuje sve vještine povezane s razumijevanjem pisanoga jezika, kao i sposobnost stvaranja pisanjem.

Ova se domena temelji na različitim vrstama polaznih tekstova, književnih i neknjiževnih. Tekstovi su sastavni dio svakodnevnoga života, pa je svrha ove domene upoznati učenike s njihovim različitim vrstama i oblicima te književnim stvaralaštvom makedonskih književnika. Osim razvijanja čitalačke sposobnosti, sposobnosti interpretacije i vrednovanja književnoga i neknjiževnoga teksta, cilj je i razvoj kreativne verbalne i neverbalne komunikacije, kritičkoga mišljenja i vlastitoga stvaralaštva. Usavršavanjem tehnike čitanja i poticanjem pozitivnoga odnosa prema čitanju učenici će razvijati razumijevanje, vrednovanje i tumačenje različitih autorskih tekstova makedonske nacionalne književnosti, njihovo interpretiranje te izražavanje vlastitih stavova i razmišljanja. Čitanje tekstova na materinskome jeziku, osim što obogaćuje duh i razvija vokabular, pozitivno utječe na odnos učenika prema čitanju općenito. Upoznavanjem učenika s književnim stvaralaštvom makedonskih književnika razvija se osobni, nacionalni i kulturni identitet te njegovo razumijevanje u kontekstu.

JA SAM – TRADICIJA I KULTURA

Domena Ja sam – tradicija i kultura odnosi se na poučavanje, učenje i razumijevanje jezika u kontekstu njegovih kulturnih i tradicionalnih aspekata. Ova domena podrazumijeva istraživanje jezične raznolikosti, običaja, vjerovanja i kulturnih normi koje su povezane s Makedoncima.

Svrha je ove domene omogućiti učeniku uspoređivanje obilježja svoje uže okoline, mjesta i zavičaja u kojemu živi s onima u Makedoniji. Učenikovo iskustvo i interes polazišta su učitelju i nastavniku za izbor sadržaja i metoda u oblikovanju odgojno-obrazovnoga procesa. Učenik stječe spoznaje o uzrocima i posljedicama vremena i prostora na običaje i način života, a izloženošću umjetničkim djelima nacionalne kulture, u skladu s dobi, razvija estetsku zrelost i kritičnost. Učenik proučava, istražuje, upoznaje i opisuje povijesne i važne ličnosti, razdoblja i događaje te upoznaje geografska obilježja i prirodnu raznolikost Makedonije. Integrirana nastava omogućuje upoznavanje i prihvaćanje sebe kao pojedinca s određenim identitetom u interakciji s okolinom te razvija spremnost za izazove koje donosi život u višekulturnoj zajednici i Europi bez granica. Odabrane teme omogućuju razvoj cjelokupne osobe i shvaćanje sintagme živjeti različitosti.

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

Domene Razumijem, govorim, pišem, Čitam i stvaram i Ja sam – tradicija i kultura sastavni su dijelovi kurikula nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i dopunjuju. Odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena ostvaruju se usporedno, na temelju istih jezičnih sadržaja.

Odgojno-obrazovni ishodi jasni su i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u određenoj domeni predmeta Makedonski jezik i kultura u pojedinoj godini učenja i poučavanja.

Ishodi se postupno razvijaju po razredima. Predloženu razradu ishoda svaki učitelj i nastavnik autonomno oblikuje, dopunjuje i razrađuje sukladno dobi, sposobnostima, potrebama i interesima učenika uvažavajući pritom njihovo prethodno znanje i iskustvo o sadržajima poučavanja. Učitelj/nastavnik samostalno, stručno i metodički primjereno planira i oblikuje konkretne aktivnosti i sadržaje, odabire ili samostalno izrađuje materijale za učenje, primjenjuje strategije i metode poučavanja i potiče učenike na odabir strategija učenja kojima će najučinkovitije ostvarivati zadane odgojno-obrazovne ishode.

Ishodima se odgovara na najvažnije pitanje u cijelome odgojno-obrazovnom procesu: što učenici znaju, mogu učiniti i koje stavove/vrijednosti imaju razvijene u određenoj odgojno-obrazovnoj razini obrazovanja (razredu).

Ishodi se određuju kao znanja, vještine, sposobnosti, stavovi/vrijednosti koje učenik stječe tijekom svoga školovanja.

Odgojno-obrazovne ishode čine: oblikovani ishod, njegova razrada i razine njegove usvojenosti. Dio je ishoda i preporuka koja sadržava upute za njegovo optimalno ostvarivanje.

Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određene aktivnosti i sadržaje u okviru svakoga od navedenih ishoda. Sadržaji kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Čitam i stvaram polazni su tekstovi na makedonskome jeziku, različitih vrsta i funkcionalnih stilova, a književni su tekstovi predloženi iza tablice ishoda. U odabiru polaznih tekstova učitelj/nastavnik nužno uvažava dob i interese učenika te nudi mogućnost izbora (nudi se više različitih polaznih tekstova).

Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda, no učenik će svojim učenjem, aktivnošću, sposobnostima i vještinama pojedinim ishodom ovladati na svojoj razini. Nužnost je da u navedenome procesu učenikova učenja učitelj/nastavnik vodi brigu o tome da u procesu poučavanja učenik jest u središtu odgojno-obrazovnoga procesa.

Razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda opisno određuju širinu znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina u četirima kategorijama (zadovoljavajući, dobar, vrlo dobar i izvrstan). Ovdje se nalazi samo razina usvojenosti »dobar«, u skladu s dogovorenom metodologijom za izradu dokumenta.