Održana konferencija o mogućnostima za prekogranično ulaganje u energetski sektor
Konferencija 'Plan ulaganja za Europu: mogućnosti za prekogranično ulaganje u energetski sektor' održana je danas u Zagrebu. Konferenciju su organizirali Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Sloveniji. Konferenciju je otvorio voditelj Predstavništva Europske komisije Branko Baričević.
'Energetika i Energetska unija su jedan od 10 političkih prioriteta nove Komisije. Za postizanje ciljeva Energetske unije potrebna je temeljita transformacija energetskog sustava u Europi, pametna rješenja i pametne investicije koje potiču inovacije. Europski fond za strateška ulaganja, EU fondovi ili povezane kombinacije mogu uvelike poduprijeti takve pametne investicije; Plan ulaganja je do sada mobilizirao 153 mlrd eura, od čega 22% za energetiku' - izjavio je Baričević.
Povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnji i razvoj Neven Mimica u svom je izlaganju predstavio nove odredbe Plana.
'Novim odredbama produljilo bi se trajanje Europskog fonda za strateška ulaganja do 2020. te uvele tehničke promjene Europskog savjetodavnog centra za ulaganja. Očekuje se da, uz produljenje, Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) generira oko pola trilijuna eura u ulaganjima (500 milijardi eura)' - izjavio je.
Mimica je podsjetio kako je nedavno HBOR s EIB-om potpisao ugovor u iznosu od 50 milijuna eura kojim EIB HBOR-u pruža potporu putem garancija za financiranje projekata srednje kapitaliziranih društava i drugih prioriteta u Hrvatskoj, u okviru Plana te je napomenuo kako se tim otvara i mogućnost energetskom sektoru za nova ulaganja, uključujući i prekogranična.
'Hrvatska u potpunosti podržava Plan ulaganja za Europu kao jedan od elemenata kojima se nastoji poboljšati ekonomska situacija u Europskoj uniji. Obzirom na ključna područja ulaganja koje pokriva Europski fond za strateška ulaganja, energetika može imati značajnu ulogu u korištenju ovog tipa financiranja i u Republici Hrvatskoj. Dodana vrijednost svakako je i predloženo olakšano kombiniranje sa drugim izvorima financiranja EU gdje upravo u energetici vidimo posebnu priliku, pogotovo kada je riječ o projektima od regionalnog značaja kakav je primjerice razvoj LNG terminala na otoku Krku' – rekao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić.
Na panel diskusiji pod nazivom 'Ulaganje u energetiku s potporom Europskog fonda za strateška ulaganja' predstavnik Europske komisije, Glavne uprave za energetiku Jacek Truszczynski, izjavio je: 'Strategijom energetske unije, koja je na snagu stupila prošle godine, Komisija je obećala sigurnu, održivu i konkurentnu ponudu energije za sve Europljane. Ove godine, Komisija je u veljači, srpnju i studenom predstavila sveobuhvatni paketi mjera kojim se EU priprema za globalnu energetsku tranziciju. Smanjivanjem potražnje za energijom, omogućavanjem potrošačima aktivniju ulogu kao i boljim upravljanjem opskrbom iz vanjskih izvora osnažujemo stabilnost europskog energetskog tržišta'.
Energetska sigurnost jedna je od okosnica strategije energetske unije i ključni prioritet Junckerove Komisije, dodao je.
'Primjereno povezana europska energetska mreža mogla bi potrošačima uštedjeti do 40 milijardi eura godišnji' - napomenuo je Truszczynski.
Glavni izvor financiranja energetske infrastrukture čine tržište i tarife koje plaćaju korisnici mreža. Samo će nekoliko infrastrukturnih projekata u Europi za realizaciju trebati bespovratna sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). To su projekti koji nisu komercijalno isplativi, ali su nužni zbog svojih vanjskih učinaka: sigurnosti opskrbe, solidarnosti ili tehnoloških inovacija.
Mnogim drugim projektima koristile bi druge metode financiranja koje su poticajnije od bespovratnih sredstava odnosno izravnih financijskih potpora.
To je slučaj s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSI) koji je sve važniji instrument za dopunu CEF-a čime bi se financirali projekti energetske infrastrukture u Europi. Pomoći će se projektima koji ne mogu dobiti sredstva iz drugih izvora pod razumnim uvjetima, uz prihvaćanje višeg profila rizičnosti.
Na drugoj panel diskusiji pod nazivom 'Prekogranični projekti u energetici: Slovenija-Hrvatska' okupljeni su imali priliku saznati iskustva iz postojećih dobrih primjera.
Uz Europskog povjerenika za međunarodnu suradnju i razvoj Nevena Mimicu, na konferenciji su sudjelovali i v.d.generalnog direktora Uprave za energetiku, Ministarstva infrastrukture, Republike Slovenije Jože Dimnik, državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske Ante Čikotić i predstavnici Europske komisije, Europske investicijske banka, Europske banke za obnovu i razvoj, Slovenske banke za razvoj i Hrvatske banka za obnovu i razvoj.