Ministarstva

Hrvatska na putu u OECD: Najavljeno rasterećenje gospodarstva i fokus na reforme

Panel rasprava u sklopu konferencije "Hrvatska na putu u OECD: Što donosi članstvo?" okupila je ključne aktere iz Vlade, ministarstava i poslovne zajednice kako bi se raspravilo o prednostima i procesu pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Ministar gospodarstva Davor Filipović najavio je rasterećenje gospodarstva od 132 milijuna eura kroz smanjenje parafiskalnih nameta, ističući suradnju s OECD-om. Ministar financija Marko Primorac naglasio je da put pristupanja sam po sebi jača gospodarstvo kroz reforme. Predstavnica OECD-a Gita Kothari istaknula je podršku organizacije u reformama, dok su predstavnici HUP-a, Američke gospodarske komore i Udruženja stranih ulagača podržali proces kao priliku za poboljšanje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti.

20.04.2023 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Lokacije:	Nacionalna i sveučilišna knjižnica
Teme:	OECD, Gospodarstvo, Vanjska politika, Investicije, Reforme
Izdvojeni datumi:	2023-04-20T00:00:00Z
Datum:	20.4.2023. 0:00:00
Kategorije:	OECD, Gospodarstvo, Vanjska politika, Investicije, Reforme
	OECD, Davor Filipović, Marko Primorac, Gita Kothari, Irena Weber, Andrea Doko Jelušić, Burak Baykan, parafiskalni nameti, investicije, reforme, poslovno okruženje, konkurentnost, strateški okvir

Panel rasprava u okviru konferencije "Hrvatska na putu u OECD: Što donosi članstvo?"

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović u četvrtak je najavio da će se hrvatsko gospodarstvo ove godine putem smanjenja parafiskalnih nameta rasteretiti za oko 132 milijuna eura, dodavši da je to jedno od pitanja na kojem se surađuje s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Ministar Filipović je to rekao na panelu u okviru konferencije "Hrvatska na putu u OECD: Što donosi članstvo?", koju su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici organizirali Vlada i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a kojoj je između ostalih nazočio i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Hrvatska je u srpnju prošle godine započela službene pregovore o pristupanju OECD-u, koja ima 38 država članica, od toga 22 članice Europske unije, a trenutno broji 257 pravnih instrumenata, koje će Hrvatska morati ispuniti na putu prema članstvu. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izjavio je da je ulazak u OECD posljednji vanjskopolitički cilj koji Hrvatska još treba ostvariti. Ulazak Hrvatske u šengenski prostor i eurozonu, ustvrdio je Filipović, donio je trenutne učinke i pozitivnu prevagu za hrvatsko gospodarstvo, pri čemu je kao primjer naveo najavu velike investicije američkog Jabila u Osijek, koja će donijeti više od 1.500 novih radnih mjesta, a tu je i ulaganje Knaufa u proširenje proizvodnje u Novom Marofu, vrijedno oko 120 milijuna eura.

"OECD će nam dati još dodatnu snagu, da bi bili još jači na toj svjetskoj investicijskoj mapi (...) Dat ćemo sve od sebe da primjenimo najbolje prakse koje nam OECD sugerira, da zajedno radimo i napravimo novi strateški okvir za poticanje stranih ulaganja", izjavio je Filipović.

Najavio je i da će se hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini, putem smanjenja parafiskalnih nameta, rasteretiti za oko 132 milijuna eura, a na tome se također surađuje s OECD-om.

Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da priključivanje vanjskim integracijama, kao što su šengenski prostor i eurozona, zahtijevaju ispunjavanje niza kriterija i reformskih procesa, a koje čini hrvatsko gospodarstvo snažnijim i otpornijim na krize te stvara preduvjete za zdraviji i stabilniji gospodarski rast.

Pritom krajnji cilj ulaska u članstvo nije jedini i najveći benefit, već upravo put pristupanja tim integracijama, naveo je Primorac, ustvrdivši da to isto vrijedi i za OECD.
"Potrebno je ispuniti niz kriterija, prilagoditi hrvatsko zakonodavstvo, prilagoditi općenito naše ekonomske procese pravnim instrumentima OECD-a", izjavio je Primorac. Ustvrdio je da se pristupanje OECD-u može iskoristiti za "fino podešavanje" sustava, odnosno ispravljanje eventualnih preostalih nedostataka te unaprjeđenje ekonomske politike u određenim segmentima gdje još uvijek postoji prostor za napredak.
Između ostalog, Primorac je podsjetio da je hrvatsko gospodarstvo lani raslo 6,3 posto, a i najavio da će Vlada na idućoj sjednici revidirati na više procjenu rasta za 2023. godinu, na oko dva posto, dok je ranije prognozirala rast od 0,7 posto.

Govoreći o benefitima članstva, zamjenica ravnatelja Uprave za pravne poslove OECD-a Gita Kothari je istaknula snažnu potporu te organizacije za provođenje reformi i donošenje politika, u smislu i davanja preporuka, pri čemu članstvo predstavlja i određenu platformu za raspravu među članicama kako se nositi s određenim izazovima, a tako ujedno služi i za dijeljenje najboljih praksi.
Također, Hrvatska će članstvom "dobiti glas" u globalnoj debati o aktualnim pitanjima, primjerice o umjetnoj inteligenciji. Naposljetku, jedan od benefita, posebno važan za gospodarstvo, je onaj reputacije i investicijskog povjerenja.
Članstvo predstavlja priznanje da zemlja primjenjuje visoke standarde i najbolje prakse OECD-a, pojasnila je Kothari, napomenuvši da ono ima utjecaj i na dodjelu kreditnog rejtinga.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber je također apostrofirala da sam proces pridruživanja OECD-u omogućava provedbu potrebnih reformi, a koje će dovesti do poboljšanja poslovnog okruženja i veće produktivnosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Kao reformska područja Weber je izdvojila pravosuđe, porezni sustav, a tu je i potreba reforme zakona o radu, koji bi, uslijed nedostatka radnika, trebao biti moderniji i fleksibilniji, mišljenja je.

Izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj Andrea Doko Jelušić je istaknula da je sama najava pristupanja Hrvatske OECD-u vrlo pozitivno odjeknula među članicama te komore, kojih je trenutno 310, a uglavnom je riječ o stranim kompanijama, koje u Hrvatskoj zapošljavaju gotovo sto tisuća ljudi.
Rekla je i da se AmCham u reformama koje je predlagao hrvatskim ministarstvima vrlo često pozivao na neke principe OECD-a. Konkretno, navela je Doko Jelušić, fokus treba biti na poslovnoj klimi, pitanjima konkurentnosti, gospodarskog rasta, kao i jačanju institucija i povećanju standarda.

Iako administracija i dalje predstavlja reformski izazov, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Burak Baykan je istaknuo da su iz udruženja za svoje inicijative i projekte u većini slučajeva imali njenu veliku podršku.
Ustvrdio je i da posljednjih deset godina predstavlja povijesno važno razdoblje za Hrvatsku, s obzirom na članstvo u Uniji, šengenskom prostoru i eurozoni, a da pritom za javni i privatni sektor nije lako usvojiti sve te promjene.
No, vidimo značajne napore i napredak kada je riječ o administraciji, ustvrdio je Baykan, izdvojivši pritom digitalizaciju i rješavanje problema nedostatka radne snage.

Izvor: Hina/MVEP

Više sličnih tema

20.04.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Ministar financija dr.sc. Marko Primorac sudjelovao je na panel raspravi konferencije „Hrvatska na putu u OECD: Što donosi članstvo?“

20.04.2023 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Tematska sjednica Odbora za vanjsku politiku o procesu pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)

27.08.2025 | Ministarstvo financija

Nove obavijesti

07.06.2026 11:50 | Zagrebačka policija

Prisila prema službenoj osobi u Centru

07.06.2026 11:50 | Zagrebačka policija

Nakon dojave građana postupanjem policije spriječene moguće posljedice eksplozivne naprave

07.06.2026 11:30 | Istarska policija

Hrvatski policijski pregovarači uspješno završili 15. međunarodni tečaj na temu "Policijsko pregovaranje i AMOK situacije u tranziciji"

07.06.2026 11:30 | Brodsko-posavska policija

Isključen iz prometa zbog sumnje na upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola i droga pritom se odbio zaustaviti na znak policijskih službenika

07.06.2026 10:25 | Zagrebačka policija