Ministarstva

Predstavljen "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2023. godini"

U Novinarskom domu održan je stručni skup "Pregled tržišta nekretnina RH 2023." na kojem je predstavljena istoimena publikacija. Potpredsjednik Vlade Branko Bačić i pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek pozdravili su sudionike. Publikaciju je predstavila Ivana Rašić iz Ekonomskog instituta, a Željko Uhlir iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavio je novosti vezane uz procjenu vrijednosti nekretnina. Istaknuto je kako je priuštivost stanovanja nejednaka u priobalnoj i kontinentalnoj Hrvatskoj, a porast cijena nekretnina izraženiji je u Hrvatskoj zbog smanjenog stambenog fonda i turističkog najma. U 2023. godini ostvareno je 116.961 kupoprodaja, što je blagi rast od 0,2% u odnosu na 2022. Najveći broj kupoprodaja odnosio se na poljoprivredno zemljište, a slijede stanovi i građevinsko zemljište. Prosječna vrijednost nekretnine iznosila je 77.079 eura. Najskuplji stanovi zabilježeni su u Balama, Puntu, Omišlju i Rovinju, dok su najskuplje kuće na Cresu. Najmanja priuštivost stana/apartmana zabilježena je u priobalnom dijelu zemlje.

06.09.2024 | Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Lokacije:	Republika Hrvatska, Grad Zagreb, Zadar, Split, Rijeka, Karlovac, Osijek, Bale, Punat, Omišalj, Rovinj, Malinska-Dubašnica, Opatija, Dubrovnik, Župa Dubrovačka, Lovran, Baška, Umag, Dobrinj, Hvar, Krk, Samobor, Kostrena, Preko, Primošten, Podstrana, Vrsi, Mali Lošinj, Cres, Motovun, Makarska, Šolta, Tribunj, Podgora, Novalja, Rogoznica, Baška Voda, Dugi Rat, Vukovar, Strahoninec, Đurđevac, Brdovec, Vrbovsko, Čabar, Pakrac, Beli Manastir, Bistra, Knin, Đurđenovac, Darda, Gradac, Murter-Kornati, Vrbnik, Bol, Funtana, Okrug, Vrsar, Plitvička Jezera, Perušić, Darda, Đurđenovac, Osijek, Ličko-senjska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Osječko-baranjska županija, Velebitska županija
Teme:	Nekretnine, Ekonomija, Tržište, Vlada
Izdvojeni datumi:	2023-01-01T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z, 2021-01-01T00:00:00Z
Datum:	6.9.2024. 0:00:00
Kategorije:	Nekretnine, Ekonomija, Tržište, Vlada
	tržište nekretnina, Hrvatska, cij ene nekretnina, kupoprodaja, stanovi, kuće, zemljište, priuštivost stanovanja, publikacija, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ekonomski institut Zagreb

Predstavljena publikacija „Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2023. godini"

Stručni skup "Pregled tržišta nekretnina RH 2023" održan je danas u Novinarskom domu u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomskog instituta Zagreb. U sklopu skupa predstavljena je publikacija "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2023. godini“.

Sudionike su u uvodnom izlaganju pozdravili potpredsjednik Vlade RH i ministar Branko Bačić i pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Zagreb dr. sc. Maruška Vizek. Publikaciju je predstavila znanstvena savjetnica iz Ekonomskog instituta Zagreb dr.sc. Ivana Rašić dok je državni tajnik mr.sc. Željko Uhlir okupljenima predstavio novine vezane uz procjenu vrijednosti nekretnina i tržišta nekretnina.

Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić prilikom predstavljanja publikacije kazao je kako je ova publikacija bio osnovni alat kada je krenula izrada Nacionalnog plana stambene politike. "Naime, priuštivost stanovanja nije jednaka u priobalnoj i kontinentalnoj Hrvatskoj", rekao je ministar te dodao "iz tog ćemo razloga Nacionalni plan stambene politike definirati regionalno, obzirom da nije moguće iste mjere primjenjivati na cijelom području Hrvatske. Vidimo da ni Hrvatska nije imuna na kretanja u Europskoj uniji i zemljama članicama koje su bilježile rast cijena nekretnina u prošloj i ovoj godini, no u Hrvatskoj je taj rast cijena izraženiji, dijelom i zbog smanjenog stambenog fonda, koji se dijelom koristi i kroz turistički najam. Brojke kažu da je u Hrvatskoj prazno 600 tisuća stambenih jedinica, od toga je oko 230 tisuća u turističkom najmu. Zbog toga smo u proceduru uputili Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, a u sklopu porezne reforme uvodimo porez na nekretnine. Struka nam je ukazala da je rast cijena stanova izazvao i program subvencija stambenih kredita, od toga smo odustali, no to ćemo kompenzirati oslobađanjem od poreza na promet nekretnina na kupnju prve nekretnine", poručio je ministar Bačić.

Pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek istaknula je kako i dalje imamo dvoznamenkaste cijene stanova, kuća i građevinskih zemljišta, za koje je i dalje velik interes elikim dijelom i za potrebe izgradnje za turizam. "I dalje imamo ogromne razlike u priuštivosti stanovanja koje su isto najvećim dijelom nastale zbog turističke aktivnosti", dodala je Vizek.

Državni tajnik mr.sc. Željko Uhlir pojasnio je kako je podloga za izradu publikacije Pregleda tržišta nekretnina Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina koji obvezuje Ministarstvo da jednom godišnje za prethodnu godinu izdaje Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske, a ovo je ujedno sedmo po redu izdanje ove publikacije čiji je osnovni cilj upoznati javnost s temeljnim informacijama i trendovima na tržištu nekretnina, što predstavlja značajan doprinos ne samo većoj kvaliteti procjena, već i transparentnosti tržišta.

Skromni rast broja kupoprodaja nekretnina u odnosu na 2022. godinu

Na tržištu nekretnina u 2023. godini ostvarena je 116.961 kupoprodaja, što u odnosu na 2022. godinu predstavlja skromni rast od 0,2 posto. Usporedbe radi, u 2022. godini ostvaren je međugodišnji pad broja kupoprodaja za 12,9 posto, dok je u 2021. ostvaren međugodišnji rast od 30 posto. Za razliku od 2022. godine kada se najveći broj kupoprodaja odnosio na kupoprodaje stanova/apartmana (29.952, odnosno 25,7 posto ukupnog broja kupoprodaja), u 2023. godini najveći dio kupoprodaja čine kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta. Tako je 2023. ostvareno 32.240 kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta koje su činile više od četvrtine (27,6 posto) ukupnog broja kupoprodaja hrvatskog tržišta nekretnina te godine. Zatim slijede kupoprodaje stanova/apartmana, njih 25.932 (22,2 posto ukupnog broja kupoprodaja) te kupoprodaje građevinskog zemljišta kojih je zabilježeno 23.728 (20,3 posto ukupno ostvarenih kupoprodaja). Kupoprodaja obiteljskih kuća zabilježeno je 14.285, što je činilo 12,2 posto ukupnog broja ostvarenih kupoprodaja na tržištu nekretnina 2023. godine.

Prema broju kupoprodaja izdvaja se Grad Zagreb, iza kojeg slijede urbana središta u priobalju poput Zadra, Splita i Rijeke, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje ističu Karlovac i Osijek. U ovim gradovima učestalije su kupoprodaje stanova/apartmana. Kupoprodaje građevinskog zemljišta učestalije su u priobalnom pojasu izvan većih naselja, na otocima i zaobalju, dok kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta prevladavaju u ostatku Hrvatske.

Prosječna vrijednost nekretnine iznosi 77.079 eura

Prosječna vrijednost nekretnine kojom se trgovalo u 2023. godini iznosila je 77.079 eura, dok je godinu dana ranije iznosila 72.705 eura. Gledano u odnosu na ostvareni bruto domaći proizvod (BDP) kupoprodajne transakcije nekretnina činile su 12 posto BDP-a 2023. godine. Za usporedbu, taj je udio 2022. godine iznosio 13, a 2021. godine 14 posto.

Najskuplji stanovi u Balama, Puntu, Omišlju i Rovinju

Najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana, iznad 4.000 eura po m2, bilježe Bale (4.264 eura). Zatim, s medijalnom cijenom stanova/apartmana iznad 3.000 eura po m2, slijede Punat (3.427 eura), Omišalj (3.149 eura), Rovinj (3.120 eura) i Malinska-Dubašnica (3.017 eura). Nakon njih slijede Opatija, Dubrovnik, Split, Župa Dubrovačka, Lovran, Baška, Umag, Dobrinj, Hvar i Krk, koji postižu medijalne cijene stanova/apartmana iznad 2.500 eura po m2. Grad Zagreb se s medijalnom cijenom stana/apartmana po m2 od 2.299 eura smjestio u grupu od 41 JLS-a u kojima se medijalna cijena stana/apartmana kreće u rasponu od 2.001 do 2.500 eura po m2. Pored Grada Zagreba i Samobora koji su jedini smješteni u kontinentalnom dijelu zemlje, preostalih 39 JLS-ova ove grupe obuhvaća 31 priobalni i 8 otočnih JLS-ova. Pritom su najviše medijalne cijene prodanih stanova/apartmana po m2 zabilježene u Kostreni (2.443 eura), Preku (2.414 eura), Primoštenu (2.412 eura) i Podstrani (2.401 euro), dok su najniže medijalne cijene prodanih stanova/apartmana po m2 zabilježene u općini Vrsi (2.007 eura) i gradu Malom Lošinju (2.010 eura). U 85 JLS-ova medijalne cijene prodanih stanova/apartmana kretale su se između 1.001 i 2.000 eura po m2. I u ovom cjenovnom razredu većina JLS-ova, njih 54, smještena je u priobalnom području i na otocima, dok se preostala 31 jedinica nalazi u kontinentalnom dijelu zemlje. Medijalne cijene stanova/apartmana u rasponu od 500 do 1.000 eura po m2 zabilježene su u 28 JLS-ova, od kojih se većina, njih 21, nalazi u kontinentalnim županijama. Medijalne cijene stanova/apartmana do 500 eura po m2 zabilježene su u svega 5 JLS-ova: u općinama Darda i Đurđenovac u Osječko-baranjskoj županiji, Plitvička Jezera i Perušić u Ličko-senjskoj županiji te u gradu Vukovaru u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Najskuplje kuće na Cresu

Kada je riječ o obiteljskim kućama, znatno više cijene prilikom kupoprodaje postižu se u gradovima i općinama na prostoru obalnih županija. S najvišom medijalnom cijenom iznad 2.000 eura po m2 izdvaja se Cres (2.172 eura po m2). Medijalna cijena kuća iznad 1.500 eura po m2 postignuta je i u Puntu (1.608 eura po m2), Makarskoj (1.554 eura po m2) i Motovunu (1.528 eura po m2). Medijalne cijene obiteljskih kuća u rasponu od 1.001 do 1.500 eura po m2 zabilježene su u 16 JLS-ova: Baška (1.491 euro po m2), Mali Lošinj (1.376 eura po m2), Bale (1.355 eura po m2), Šolta (1.237 eura po m2), Tribunj (1.225 eura po m2), Malinska-Dubašnica (1.217 eura po m2), Podgora (1.203 eura po m2), Omišalj (1.192 eura po m2), Novalja (1.188 eura po m2), Split (1.167 eura po m2), Rogoznica (1.152 eura po m2), Primošten (1.125 eura po m2), Baška Voda (1.123 eura po m2), Dubrovnik (1.075 eura po m2), Krk (1.039 eura po m2) i Dugi Rat (1.028 eura po m2). Nadalje, od ukupno 67 gradova i općina koliko ih se nalazi u razredu medijalne cijene kuća od 501 do 1.000 eura po m2, svega su tri grada smještena u kontinentalnom dijelu zemlje. Cijene od 201 do 500 eura po m2 postižu se u 47 JLS-ova, od čega je čak njih 38 smješteno u obalnom i priobalnom dijelu zemlje, dok u kategoriju medijalne cijene kuća po m2 do 200 eura ulazi 165 JLS-ova, uglavnom smještenih u kontinentalnim i ruralnim dijelovima zemlje.

U priobalju najmanja priuštivost stana

Analizom je utvrđeno i da je najmanja priuštivost stana/apartmana u priobalnom dijelu zemlje. Tako, vrijednosti indeksa priuštivosti veće od 30 posto, koje ukazuju da je za jedan m2 stana/apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, bilježi 15 JLS-ova: Baška Voda, Rovinj, Hvar, Gradac, Baška, Murter-Kornati, Malinska-Dubašnica, Krk, Novalja, Dubrovnik, Vrbnik, Bol, Funtana, Okrug i Vrsar.
S druge pak strane, najpriuštiviji stanovi su u Vukovaru, u kojem je indeks priuštivosti iznosio 2,0, te zatim u Strahonincu, Đurđevcu, Brdovcu, Vrbovskom, Čabru, Pakracu, Belom Manastiru, Bistri, Kninu, Đurđenovcu i Dardi. U 20 JLS-ova koje bilježe
Grad Zagreb bilježi vrijednost indeksa priuštivosti od 17,1, a njegovi stanovnici su za prosječan godišnji neto dohodak mogli kupiti 5,9 m2 stambenog prostora.

Podatci su to iz publikacije Pregled tržišta nekretnina 2023. koju je u suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb objavilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Pregled tržišta nekretnina 2023. sadrži podatke o stanju na tržištu nekretnina u 2023. godini kao i godišnja promjena odabranih pokazatelja u odnosu na 2022. godinu, i to na razini cjelokupne zemlje, županija, pojedinih jedinica lokalne samouprave (JLS), a za Grad Zagreb i na razini katastarske općine.

Više informacija o tržištu nekretnina u protekloj godini dostupno je u samoj publikaciji kao i u sažetku publikacije putem poveznica niže:

Predstavljena publikacija „Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2023. godini"

Više sličnih tema

Nove obavijesti