Ministarstva

Vlada i građevinski sektor: Prioritet priuštivo stanovanje mladih

Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je na sastanku s predstavnicima građevinskog sektora da je taj sektor generator razvoja, činio je preko 7% BDP-a prošle godine (5,5 milijardi eura) i zapošljava oko 150 tisuća ljudi. Vlada je do sada uložila 3,6 milijardi eura u obnovu Zagreba i Banovine. Sastanak je bio posvećen rastu cijena nekretnina i stvaranju preduvjeta za priuštivo stanovanje mladih. Istaknut je nedostatak radne snage, rješavan Zakonom o strancima, kao i izazovi poput rasta troškova i stagnacije partnera. Premijer je pohvalio gospodarske rezultate Vlade, uključujući udvostručenje BDP-a u devet godina, rast plaća i mirovina, te smanjenje javnog duga. Potpredsjednik Vlade Branko Bačić iznio je podatke o rastu građevinskih radova, dobiti tvrtki i rastu plaća, ali i cijena nekretnina. Guverner HNB-a Boris Vujčić ukazao je na probleme dugotrajnog života mladih s roditeljima i rast cijena nekretnina. Dodijeljeno je 25 odluka o financiranju i 67 ugovora za energetske obnove vrijednih 107,83 milijuna eura, što obuhvaća 5.826 kućanstava.

03.04.2025 | Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Lokacije:	Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Teme:	Gospodarstvo, Stanovanje, Radna snaga, Obnova
Izdvojeni datumi:	2025-04-03T00:00:00Z
Datum:	3.4.2025. 0:00:00
Kategorije:	Gospodarstvo, Stanovanje, Radna snaga, Obnova
	Vlada RH, građevinski sektor, priuštivo stanovanje, mladi, nekretnine, Andrej Plenković, Branko Bačić, Boris Vujčić, BDP, radna snaga, energetska obnova

Vlada održala sastanak s građevinskim sektorom: Prioritet je stvoriti preduvjete za priuštivo stanovanje mladih

Građevinski sektor značajna je gospodarska grana koja je generator razvoja, jer je u prošloj godini činio preko 7 posto BDP-a, što je oko 5,5 milijardi eura, istaknuo je premijer Plenković na sastanku s predstavnicima građevinskog sektora koji je danas održan u NSK u Zagrebu. Premijer je podsjetio da je Vlada u sektor građevinarstva do sada uložila 3,6 milijardi eura samo za obnovu Zagreba i Banovine. Današnji sastanak, prvi u takvom formatu, organiziran je s namjerom da se adresira pitanje rasta cijena nekretnina i da se stvore preduvjeti za priuštivo stanovanje, osobito mladih.

Na sastanku s temom održivosti i konkurentnosti graditeljstva te priuštivog stanovanja, na kojem su bili prisutni premijer Plenković i članovi Vlade te brojni predstavnici hrvatskih građevinskih tvrtki i ostalih institucija, rečeno je i da domaćem građevinarstvu sada ide relativno dobro, ali da građevinari trebaju razmišljati i o godinama kada neće tako dobro poslovati. Sastanak, prvi u takvom formatu, organiziran je s namjerom da se adresira pitanje rasta cijena nekretnina i da se stvore preduvjeti za priuštivo stanovanje, osobito mladih.

U svom obraćanju, predsjednik Vlade Andrej Plenković je istaknuo da je to još jedan u nizu sastanaka u proteklih nekoliko tjedana vezan uz cijene, a prethodili su mu sastanci s predstavnicima poljoprivrednog sektora, trgovačkih lanaca, proizvođača i distributera, kao i s predstavnicima ugostiteljsko-turističkog sektora.

Naglasio je važnost građevinskog sektora za hrvatsko gospodarstvo i za brojne projekte diljem Hrvatske, bilo da je riječ o razvojnim, infrastrukturnim, stambenim ili velikom projektu obnove Zagreba i Banovine.

To je značajna gospodarska grana koja je generator razvoja jer je u prošloj godini činio preko 7 posto BDP-a, što je oko 5,5 milijardi eura, istaknuo je i dodao da u njemu radi 22 tisuća poduzetnika, što je 14 posto svih poduzetnika u Hrvatskoj, a zapošljavaju oko 150 tisuća ljudi.

Hrvatska je od 2021. do danas među prve tri države po obujmu građevinskih radova, a ispred nas su jedino Italija i Slovenija, kazao je premijer.

Kao i ostatak gospodarstva i građevinski sektor u posljednjih nekoliko godina suočava se s nekoliko izazova, naveo je. Jedan je nedostatak radne snage, zatim rast troškova poslovanja, stagnacija najvažnijih trgovinskih partnera te uobičajene teme održivosti i konkurentnosti.

„Svi su ti izazovi ujedno i šanse i želimo ih adresirati zajednički na kvalitetan način“, poručio je premijer Plenković.

U proteklih nekoliko godina mi smo kao društvo i država bili suočeni s brojnim krizama, ali je naš cilj bio osigurati stabilnu poslovnu klimu, pouzdan i predvidljiv pravni okvir i rasterećujući porezni okvir, nastavio je.

Podsjetio je da je Vlada, što se tiče sredstava koja se plasiraju u građevinski sektor, do sada uložila 3 milijarde i 600 milijuna eura samo u obnovu Zagreba i Banovine.

Zakonom o strancima do učinkovitog, fleksibilnog i kontroliranog sustava zapošljavanja

Osvrnuo se i na tematiku radne snage u Hrvatskoj i podsjetio da je Vlada donijela Zakon o strancima.

Naime, prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Hrvatskoj godišnje nedostaje 8 do 9 tisuća radnika kako bi taj sektor mogao ispuniti preuzete obveze i projekte.

Cilj Vlade je da sustav zapošljavanja u Hrvatskoj bude učinkovit i fleksibilan, a istodobno dobro kontroliran, rekao je premijer.

Dodao je da žele da svi koji dolaze u našu zemlju dolaze na zakonit način i žive dostojanstveno, da rade i da su za to adekvatno plaćeni i na taj način popunjavanju potrebe našeg tržišta rada.

U Hrvatskoj je trenutno zaposleno milijun i 721 tisuća osoba, kazao je predsjednik Vlade i istaknuo da je to najveći broj zaposlenih ikada.

U prva dva mjeseca ove godine izdano je 34.500 dozvola za boravak i rad, u graditeljstvu 12 tisuća, turizmu malo manje od 9 tisuća, industriji 5, prometu 3 i trgovini skoro 2 tisuće dozvola.

Strani državljani čine više od četvrtine radnika u građevinskom sektoru, dodao je.

U devet godina udvostručili smo hrvatski BDP

Govoreći općenito o gospodarskim pokazateljima, podsjetio je da je Vlada minimalnu plaću povećala za 134 posto.

Kazao je kako je Hrvatska sa 61 posto prosječne razvijenosti u 2016. došla danas do 77 posto, a ambicija do kraja mandata je da dođe do 82 posto.

Apsolutni BDP na početku prvog mandata ove Vlade bio je 47 milijardi eura, a prema procjenama do kraja godine će biti oko 95 milijardi.

To znači da smo devet godina udvostručili hrvatski BDP, istaknuo je Plenković i dodao je rast gospodarstva u prošloj godini bio 3,8 posto, što je drugi najveći rast u Europskoj uniji nakon Malte.

Pritom smo stopu inflacije zadržali na tri posto, smanjili smo udio javnog duga u BDP-u na 57,4, a proračunski deficit zadržali u okvirima, pa je prošle godine bio 2,1 posto, rekao je premijer istaknuvši da je Hrvatska na investicijskoj razini kreditnog rejtinga u razredu A po sve tri međunarodne agencije.

„Nikada nismo imali takvu financijsku sliku kao danas“, ustvrdio je.

Vlada je u proteklim godinama donijela 8 paketa pomoći gospodarstvu i građanima, limitirala je cijene struje, plina, toplinske energije i naftnih derivata, čija cijena je jedna od najjeftinijih u Europi uopće, istaknuo je.

Za mjere aktivne politike zapošljavanja godišnje 150 milijuna eura

Osvrnuo se i na mjere aktivne politike zapošljavanja kazavši da na godišnjoj razini država izdvaja 150 milijuna eura u deset njihovih različitih oblika.

„Vlada nastoji što više ljudi staviti na tržište rada, a naša stopa nezaposlenosti sada je između 4 i 5 posto, što znači da u Hrvatskoj, s obzirom na ovako pulsirajuće tržište rada, svatko tko želi naći posao uz određenu mobilnost, fleksibilnost i agilnost to može i učiniti“, istaknuo je.

Uz plaće i mirovine, tema ovog mandata koja je važna za građevinski sektor je priuštivo stanovanje, rekao je Plenković.

U Hrvatskoj se koristi milijun stanova za stambene svrhe, a procjena Ministarstva je da imamo oko 600 tisuća praznih stanova.

Na tržištu nekretnina došlo je do znatnog porasta cijena, koje su ugrozile kreditnu sposobnost mladih i njihovo ekonomsko osamostaljivanje.

Hrvatska je među zemljama gdje mladi ostaju najdulje uz roditelje, gotovo do 34 godine, nastavio je premijer i dodao kako to nije u interesu niti radi demografskih trendova, niti radi osjećaja sigurnosti i perspektive mladih i mladih obitelji.

Nacionalnim planom stambene politike do priuštivog stanovanja, osobito za mlade

Govorio je i o Nacionalnom planu stambene politike, koji je Vlada usvojila prošli tjedan.

Cilj je povećanje dostupnosti priuštivog stanovanja, unaprjeđenje održivosti stanovanja i korištenje prostora u funkciji stanovanja kroz poreznu, financijsku, zemljišnu i ekološko energetsku politiku.

Spomenuo je i niz drugi mjera, poput povrata poreza za mlade, programa priuštivog najma te ubrzanu gradnju stanova APN-a u suradnji s jedinicama lokalne samouprave.

Na kraju je istaknuo da je današnji sastanak, prvi u takvom formatu, organiziran s namjerom da se adresira pitanje rasta cijena nekretnina i da se stvore preduvjeti za priuštivo stanovanje, osobito mladih.

Cijene stanova od 2020. do 2024. skočile 48 posto

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić naglasio je da je obujam građevinskih radova u Hrvatskoj od 2021. do 2024. godine porastao za 33 posto. Kazao je i da 68,1 posto hrvatskih poduzetnika u građevinarstvu posluje s dobitkom. Otkrio je da je rast prosječne neto plaće u tom sektoru od 2020. do 2024. godine iznosio 46,7 posto, no rasla je i cijena građevinskog materijala.

Isto tako, u odnosu na 2021. godinu prosječna cijena stana (bez POS-a) veća je za 47,9 posto u Zagrebu te 37,1 posto u ostatku države. Ministarstvo graditeljstva i Vlada, u budućem razdoblju planiraju povećati ponudu stanova na tržištu novom gradnjom, ali i aktivacijom praznih stanova.

Prezentacija potpredsjednika Vlade i ministra Branka Bačića:

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić naglasio je da je sve manji udio nastanjenih stambenih prostora. Visoke stope vlasništva nad nekretninom, kazao je, često se postižu zaduživanjem, ali ne i u Hrvatskoj. Ukazao je i na činjenicu da u Hrvatskoj mladi ostaju bitno duže živjeti s roditeljima u odnosu na razvijenije države EU. Isto tako, rekao je Vujčić, u zadnje se dvije godine smanjuje udio stranaca u broju kupoprodaja, no istovremeno rastru i cijene nekretnina.

Naveo je da su cijene stambenih nekretnina lani rasle po stopi od deset posto, no i da broj kupoprodaja stagnira nakon pada u godinama pandemije covida. Smatra da bi pad kamatnih stopa mogao pojačati rast stambenih kredita.

Uručeni ugovori za projekte energetske obnove

Prijaviteljima projekata energetske obnove višestambenih zgrada, upraviteljima i predstavnicima suvlasnika svečano je danas uručeno 25 odluka o financiranju te 67 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za ukupno 92 projekta energetske obnove.

Za te je projekte osigurano sufinanciranje bespovratnim sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 107,83 milijuna eura. Energetskom obnovom obnoviti će se čak 5.826 kućanstava.

Izvor: Vlada/MPGI

Vlada održala sastanak s građevinskim sektorom: Prioritet je stvoriti preduvjete za priuštivo stanovanje mladih

Više sličnih tema

Nove obavijesti