Predsjednik Vlade u obilasku gradilišta obnove zagrebačkih zgrada javne namjene
Premijer Andrej Plenković obišao je u utorak gradilište Učiteljskog fakulteta, KBC-a Sestre Milosrdnice i zgrade u državnom vlasništvu na križanju Ilice i Gundulićeve, istaknuvši da se radi o primjerima koliko je zahtjevna obnova, ali će usluge i institucije biti kvalitetnije.
"Ovo je samo mali primjer koliko je velika i zahtjevna obnova i koliko će nam zdravstvene usluge, ali i obrazovne institucije i sve druge funkcije biti kvalitetnije i bolje uz očuvanje onoga na čemu konzervatori rade milimetar po milimetar", rekao je premijer Plenković nakon obilaska tih zgrada s resornim ministrima.
Učiteljski fakultet u Savskoj, koji je ujedno i sjedište 11. gimnazije i osnovne škole, projekt je koji vrijedi 23 milijuna eura, a bit će gotov do iduće školske godine u rujnu. Zgrada u vlasništvu državne imovine na križanju Ilice i Gundulićeve, gdje je nekada bila Kavana Korzo, gdje je bila Porezna uprava, veličine od 8000 kvadrata, vrijedna je više od 40 milijuna eura, a bit će gotova u idućih godinu i pol dana, tijekom 2026., rekao je premijer.
Ukupna investicija ulaganja u potresnoj obnovi za KBC Sestre Milosrdnice, kada se u to uključi i Kliniku za traumatologiju u Draškovićevoj i Institut za tumore u Ilici je vrijedna 145 milijuna eura, a trebala bi biti gotova krajem iduće i početkom 2026., kada će, kazao je dobiti izuzetno kvalitetnu novu bolnicu.
U cjelovitoj i konstrukcijskoj obnovi je Upravna zgrada KBC-a, zgrada Interne, Kliničkog zavoda za kemiju i endokrinologiju, Klinike za očne bolesti i Klinike za kožne i spolne bolesti te Klinike za kirurgiju. Obnavlja se ukupno preko 33.000 četvornih metara prostora budućih sadržaja u deset zgrada te su izgrađena tri modularna objekta kako bi se sve djelatnosti nastavile neometano obavljati.
Drugo najveće ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da obnova velikog dijela bolničkog kompleksa KBC-a Sestre milosrdnice predstavlja drugo najveće pojedinačno ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu u Hrvatskoj, odmah nakon nedavno otvorenog novog riječkog bolničkog kompleksa “Žena i dijete”, a sredstva su osigurana iz Fonda solidarnosti, NPOO-a i državnog proračuna.
Istaknuo je da se u KBC-u, uz građevinske radove koji su u punom zamahu, svakodnevno liječi 3200 pacijenata te bolnica nakon koronakrize ostvaruje broj pregleda i zahvata iznad limita što je zahtijevalo izniman angažman djelatnika bolnice kao i strpljenje pacijenata.
"Pokazali smo otpornost na izazove, a sve s ciljem stavljanja pacijenata u fokus zdravstvenog sustava što je ujedno i glavni putokaz pokrenute zdravstvene reforme", dodao je Beroš.
Posebno je pozdravio iskorake u bolničkoj organizaciji uvedenim cjelodnevnim radom, odnosno dvosmjenskim radom djelatnika kako bi pacijentima bile maksimalno dostupne sve potrebne usluge, a djelatnicima se omogućio novi model rada s naglaskom na redovno radno vrijeme bez suvišnih prekovremenih sati.
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić naveo je da je u obnovi zgrada javnog sektora obuhvaćeno gotovo 600 projekata i do kraja lipnja prošle godine na tim objektima ukupno je utrošeno gotovo 950 milijuna eura od 683 milijuna koliko nam je bilo iz Fonda solidarnosti omogućeno i osigurano. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano je dodatnih 525 milijuna eura.
U obnovi zgrada važno je pridržavati se mjera zaštite te čuvati sigurnost radnika i imovine
Paralelno s obnovom zgrada javnog sektora, projekata prometne i komunalne infrastrukture, obnavljaju se, kaže, i privatne zgrade i kuće i s današnjim danom obnovljeno je oko 2870 takvih zgrada. Za tu obnovu je odobreno oko 300 milijuna eura.
Obnavlja se i 376 privatnih kuća ili višestambenih zgrada i radi se na 50-ak zamjenskih kuća.
"Odlučili smo preći još jednom dodatnom novom načinu obnove višestambenih zgrada prioritetno u samom središtu grada tako da ćemo obuhvatiti blokove na kojima ima i preko 30 ulaza i 200 ili 300 stanova, što će značajno onda ubrzati sam proces obnove ili ga dovesti na razinu koju želimo", naglasio je Bačić.
Osvrćući se na nekoliko incidenata koji su se dogodili u zadnjih nekoliko dana tijekom građevinskih radova (rušenje skela, urušavanje cigli) rekao je da su iz ministarstva upozorili prije svega građevinske firme, da pridaju više pažnje sigurnosti i zaštiti na radu jer se to ne bi trebalo i smjelo događati.
"Prvenstveno je odgovornost na građevinskoj tvrtki, koja mora kvalitetno osigurati gradilište, kako se ne bi događalo da padaju zabatni zidovi, da se ruše dijelovi zgrada te treba poraditi na tome da građevinske tvrtke bolje osiguravaju svoja gradilišta, da inspektori zaštite na radu češće kontroliraju takva velika gradilišta", naglasio je ministar.
Izvor: HINA/MPGI
