Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja za energetsku obnovu javnih zgrada u okviru četiri poziva do sada je osiguralo više od 1,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ugovaranje je još u tijeku, a trenutno je potpisano više od 800 ugovora. Istaknuto je to na konferenciji „Uspjesi i izazovi energetske obnove zgrada u RH“.
„Iako se stalno govori kako Hrvatska ne povlači dovoljno novca iz EU fondova, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je samo u prošloj godini povuklo 60 posto sredstava više od planiranog, i to upravo za energetsku obnovu. Znači može se i ne namjeravamo na tome stati. Trenutno se u Hrvatskoj obnavlja preko 1 300 bolnica, škola, dječjih vrtića i dvorana diljem Hrvatske, povećana je energetska učinkovitost gotovo 17 000 kućanstava, obnovljene su brojne odgojno-obrazovne ustanove za gotovo 70 000 djece“ istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar.
Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije istaknuo je kako je gotovo 1,1 milijardu kuna iz EU fondova izdvojeno za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora, za što je potpisano 584 ugovora. Dodao je kako se do kraja ove godine planira i objava poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, pri čemu će financijska sredstva za navedeni poziv iznositi 30 milijuna eura, a radi se o prvom pozivu koji se planira u potpunosti financirati sredstvima Europske unije.
„Zakonom o energetskoj učinkovitosti i Pravilnikom o sustavu obveznih shema ušteda želimo ubrzati procese ostvarivanja novih energetskih ušteda koje su jedan od načina smanjivanja energetskog siromaštva za one koji nemaju mogućnosti osigurati adekvatne uvjete grijanja ili hlađenja u svojim domovima“, istaknuo je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Na konferenciji je istaknuto kako energetsku obnovu zgrada u Republici Hrvatskoj prate brojni izazovi koju uključuju nedostatak kvalificirane radne snage od gotovo 30.000 radnika, nedostatan broj građevinskih tvrtki, rast cijena za toplinsko-izolacijski materijal od 15 posto, rast cijena radova pri čemu pojedine ponude izvođača premašuju i 30 posto procijenjenu vrijednost radova. Ipak, unatoč izazovima, postoje brojni pozitivni primjeri poput Osječko-baranjske, Međimurske i Varaždinske županije koje su jedne od uspješnijih županija prema pokazateljima dodijeljenih bespovratnih sredstava i velikim postotcima ostvarenih ušteda.
Republika Hrvatska u sklopu Nacionalne razvojne strategije 2030. postavila je strateške ciljeve o prelasku na pametno, kružno i klimatski otporno društvo, razvoj zelene infrastrukture i rješenja temeljnih na prirodi te povećanje energetske učinkovitosti u zagradarstvu i transformacija sadašnjeg fonda zgrada ka zgradama gotovo nulte energije.
U drugom dijelu konferencije odžan je „Treći otvoreni dijalog partnera“ – zaštita od požara i rizici seizmičke aktivnosti koji utječu na energetske obnove zgrada, u sklopu kojeg je nastavljeno i pridruživanje novih partnera potpisivanjem „Povelje o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050. godine“.