Ministarstva

Javno savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove zgrada javnog sektora do 2030.

Ministarstvo provodi javno savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove zgrada javnog sektora do 2030. godine. Program predviđa obnovu najmanje 2,9 milijuna m² zgrada, s procijenjenim investicijama od gotovo 11 milijardi kuna. Fokus je na zgradama s najlošijim energetskim svojstvima, a predviđene su integralna, dubinska i sveobuhvatna obnova. Financiranje će se osigurati iz Mehanizma oporavka i otpornosti. Javnost se može uključiti do 22. ožujka 2022.

16.03.2022 | Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Lokacije:	Republika Hrvatska
Teme:	Energetska učinkovitost, Javne politike, Građevinarstvo, Održivi razvoj, Potresna obnova
Izdvojeni datumi:	2030-12-31T23:59:59Z, 2022-03-22T23:59:59Z, 2022-01-01T00:00:00Z, 2024-12-31T23:59:59Z, 2050-12-31T23:59:59Z, 2016-01-01T00:00:00Z, 2020-12-31T23:59:59Z, 2021-01-01T00:00:00Z, 2026-12-31T23:59:59Z
Datum:	16.3.2022. 0:00:00
Kategorije:	Energetska učinkovitost, Javne politike, Građevinarstvo, Održivi razvoj, Potresna obnova
	energetska obnova, zgrade javnog sektora, Program, javno savjetovanje, ušteda energije, obnova zgrada, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Mehanizam oporavka i otpornosti

Nacrt Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine

Ministarstvo provodi javno savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine. Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti putem portala eSavjetovanja najkasnije do 22. ožujka 2022.

Nacrt Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine

Program donosi okvir za poticanje energetske i sveobuhvatne obnove zgrada javnog sektora u Hrvatskoj u razdoblju do 2030. godine te model i plan provedbe za prvo trogodišnje razdoblje od 2022. do 2024. godine.

Program se odnosi na segment zgrada javnog sektora, koje predstavljaju 27,4% ukupnog nestambenog fonda odnosno 9,5% ukupnog fonda zgrada u Republici Hrvatskoj.

Fokus Programa je na zgradama s najlošijim energetskim svojstvima (energetskog razreda po Q“_H,nd D ili lošijeg u kontinentalnoj te C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj) a njime se predviđa nekoliko kategorija obnove:

Integralna energetska obnova - obuhvaća kombinaciju više mjera energetske obnove, a obavezno uključuje jednu ili više mjera na ovojnici zgrade kojima se postiže ušteda u godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje (Q_H,nd) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove;
- Integralna energetska obnova iznimno može obuhvaćati samo jednu mjeru na ovojnici ako ona rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (Q_H,nd) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove
Dubinska obnova - obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (Q_H,nd) i primarne energije (E_prim) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove.
Sveobuhvatna obnova obuhvaća optimalne mjere unapređenja postojećeg stanja zgrade te osim energetske obnove zgrade uključuje mjere poput:
- povećanja sigurnosti u slučaju požara,
- mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta te
- mjere za unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade, posebice radi povećanja potresne otpornosti zgrade, a može uključivati i druge mjere kojima se unaprjeđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.

Osnovni uvjet za sudjelovanje zgrada javnog sektora u ovom Programu jest postizanje ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje prije obnove, bez obzira o kojoj kategoriji obnove se radi.

Ukupno bi u razdoblju do 2030. godine trebalo obnoviti preko 2,9 milijuna m² zgrada javnog sektora. To bi na godišnjoj razini značilo obnovu prosječno oko 325.000 m² u razdoblju od 2022. do 2030. godine, čime bi se ostvarili ciljevi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine.

Procijenjene investicije za obnovu zgrada javnog sektora prema ciljevima Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada iznose gotovo 11 milijardi kuna u razmatranom desetogodišnjem razdoblju. Do kraja 2024. godine, dakle u prvom trogodišnjem razdoblju, a kako bi se postigli ciljevi iz Dugoročne strategije, bit će potrebne investicije od gotovo 3 milijarde kuna.

U ovu procjenu uključena su oba dijela ovoga Programa odnosno modela provedbe i to:

obnova zgrada javnog sektora neoštećenih u potresu
obnova zgrada javnog sektora oštećenih u potresu.

Prvi model koncipiran je kao nastavak postojećeg modela iz razdoblja 2016. do 2020. godine te će se primjenjivati u prvom trogodišnjem razdoblju provedbe Programa, ali osim integralne energetske obnove, obuhvaća dubinsku i sveobuhvatnu obnovu.

U drugom modelu, kako bi se dala mogućnost da se uz konstrukcijsku provede i energetska obnova, omogućit će se i sufinanciranje energetske obnove usporedno ili nakon konstrukcijske obnove. Mjera će se provoditi u skladu s build back better (BBB) načelom te će se osigurati ušteda potrebne toplinske energije za grijanje (Q_H,nd) od minimalnih 50% u odnosu na stanje prije obnove. BBB je, u kontekstu procesa obnove nakon potresa, najvažniji dio za energetsku obnovu i uštedu. Vraćanjem zgrada u prijašnje stanje ne postižu se klimatski, zeleni i energetski ciljevi, ali BBB-om i energetskom obnovom je to moguće ostvariti. Sveobuhvatna obnova podrazumijeva i troškove seizmičkog ojačavanja zgrada.

Koristi od obnove zgrada, pa tako i zgrada javnog sektora, su višestruke. Osim izravnih energetskih (smanjenje potrošnje energije, smanjenje uvoza energije, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i dekarbonizacija energetskih sustava), klimatskih (smanjenje emisija CO₂), gospodarskih (građevinska i proizvodna aktivnost, zapošljavanje) i proračunskih učinaka, svakako treba još istaknuti i smanjenje rizika od narušavanja zdravlja te povećanje vrijednosti nekretnina te zaštita od budućih poskupljenja energenata i energije. Osim toga, provedbom sveobuhvatne obnove povećava se i sigurnost odnosno otpornost postojećih zgrada javnog sektora na neželjene događaje, kao što su požar ili potres.

Program energetske obnove zgrada javnog sektora financirat će se sredstvima iz Mehanizma oporavka i otpornosti, s obzirom na to da je Program kao takav dio Inicijative Obnova zgrada u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Dodajmo i kako će se zbog brzo mijenjajućih uvjeta na tržištu, prikupljenih iskustava i potencijalnih novih mogućnosti, provedba ovog Programa kontinuirano pratiti i ocjenjivati, te će se Program po potrebi revidirati, a svake tri godine donosit će se akcijski planovi odlukom ministra.

Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti u javno savjetovanje, te svoje argumentirane komentare, prijedloge i primjedbe poslati najkasnije do 22. ožujka 2022. godine putem portala eSavjetovanja ili dostavom na adresu e-pošte: [email protected].

Više sličnih tema

08.03.2022 | Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Nove obavijesti

03.07.2026 13:25 | Zagrebačka policija

Preventivnim aktivnostima u Vučetincu i Murskom Središću policija upozorila na važnost sigurnosti djece i zaštite imovine

03.07.2026 12:10 | Virovitičko-podravska policija