Ministarstva

Hrvatska donijela programe energetske obnove zgrada do 2030.

Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici paket programa za energetsku obnovu zgrada do 2030. godine, s ciljem dekarbonizacije postojećeg fonda zgrada do 2050. godine. Programi uključuju razvoj kružnog gospodarenja prostorom i zgradama (procijenjena vrijednost 4,76 milijardi kuna), energetsku obnovu višestambenih zgrada (procijenjena investicija 17,2 milijardi kuna), obnovu zgrada koje imaju status kulturnog dobra te suzbijanje energetskog siromaštva na potpomognutim područjima. Sredstva će se osigurati prvenstveno iz EU fondova, uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost te ESI fondove. Donošenje ovih programa ključno je za ispunjenje uvjeta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te isplatu sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

23.12.2021 | Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	Energetska politika, Građevinarstvo, Održivi razvoj, Europska unija
Izdvojeni datumi:	2030, 2021, 2050, 2025, 2022, 2024, 2027, 2026
Datum:	23.12.2021. 0:00:00
Kategorije:	Energetska politika, Građevinarstvo, Održivi razvoj, Europska unija
	energetska obnova, zgrade, kružno gospodarenje, višestambene zgrade, kulturna baština, energetsko siromaštvo, EU fondovi, Nacionalni plan oporavka i otpornosti

Doneseni programi energetske obnove zgrada za razdoblje do 2030. godine

Vlada je na današnjoj sjednici donijela paket programa kojima se definiraju pravila energetske obnove zgrada u Hrvatskoj za razdoblje do 2030. godine. Sredstva za provođenje programa osiguravaju se iz europskih fondova dok će se detaljniji uvjeti za njihovo korištenje propisati natječajima.

Ovi programi donose se temeljem članaka 47.b. i 47.d. Zakona o gradnji, u svrhu ispunjenja strateškog srednjoročnog cilja postavljenog u Dugoročnoj strategiji obnove nacionalnog fonda zgrada.

Cilj programa je dekarbonizacija postojećeg fonda zgrada do 2050. godine tj. postupno povećanje trenutne stope energetske obnove ukupnog fonda zgrada s 0,7% godišnje (1 350 000 m²/god) na 3% 2030. godine, tj. 30 milijuna m² energetski obnovljenih zgrada do 2030. godine.

Koristi provedbe programa energetske obnove zgrada za razdoblje do 2030. godine su povećanje energetske učinkovitosti postojećih zgrada, smanjenje potrošnje energije i emisija CO₂ u atmosferu te smanjenje mjesečnih troškova za energente, smanjenje energetskog siromaštva, povećanje vrijednosti nekretnina.

Cilj Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama je uspostava održivih, uključivih, sigurnih, otpornih te za život ugodnih i uređenih gradova i naselja kroz postizanje posebnih ciljeva i prioriteta te provedbu mjera za razvoj kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Procijenjena ukupna vrijednost provedbe mjera i aktivnosti Programa iznosi 4,76 milijardi kuna.

Program energetske obnove višestambenih zgrada obuhvaća energetsku obnovu višestambenih zgrada neoštećenih i višestambenih oštećenih u potresu, u cilju smanjenja potrošnje energije te povećanja sigurnosti i otpornosti postojećih višestambenih zgrada na požar i potres. Procijenjena investicija provedbe mjere iznosi 17,2 milijardi kuna.

Cilj Programa energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra je pokretanje sveobuhvatne energetske obnove osiguravajući zaštitu i očuvanje kulturne baštine i time unaprijediti takve zgrade koje su nacionalni simboli i simboli u vizurama gradova.

Cilj Programa suzbijanja energetskog siromaštva u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi je njihova energetska obnova i ugradnja obnovljivih izvora energije. Obuhvat Programa čini 387 zgrada od 413 analiziranih stambenih zgrada kojima raspolaže i upravlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, u kojima stanovnici nisu u mogućnosti sudjelovati u financiranju nužnih popravaka, a posebno u energetskoj obnovi.

Izvor sredstava za sufinanciranje energetske obnove zgrada će biti primarno EU sredstva i to Mehanizam za oporavak i otpornost za razdoblje 2022. do 2024. godine, zatim ESI fondovi koji će biti na raspolaganju za programsko razdoblje od 2021. do 2027. godine te također sredstva iz drugih izvora, poput Socijalnog fonda za klimu za razdoblje nakon 2024. godine.

Donošenje ovih Programa, koji su indikatori za ispunjenje uvjeta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026, je preduvjet za isplatu sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.