Ministarstva

Održan sastanak Vijeća Europske unije u formatu ministara telekomunikacija

U Bruxellesu je 3. prosinca 2021. održan sastanak Vijeća Europske unije u formatu ministara telekomunikacija. Hrvatsku su predstavljali državni tajnik Alen Gospočić i ravnatelj Krešo Antonović. Vijeće je postiglo opći pristup o Prijedlogu direktive o kibernetičkoj sigurnosti te prihvatilo tri izvješća o napretku vezano za Akt o umjetnoj inteligenciji, europski digitalni identitet i program 'Put u digitalno desetljeće'. Također su raspravljali o podatkovnom gospodarstvu i digitalnim pravima, naglašavajući važnost zaštite europskih vrijednosti u digitalnom dobu. Sastanak je uključivao i izvješća o pregovorima o roamingu, upravljanju podacima i e-privatnosti, te o sastancima skupine D9+ i digitalnim prioritetima EU.

03.12.2021 | Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Lokacije:	Bruxelles, Luksemburg
Teme:	Telekomunikacije, Digitalna transformacija, Sigurnost, Regulacija
Izdvojeni datumi:	2016-11-11T00:00:00Z, 2014-01-01T00:00:00Z, 2002-01-01T00:00:00Z, 2021-10-27T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z
Datum:	3.12.2021. 0:00:00
Kategorije:	Telekomunikacije, Digitalna transformacija, Sigurnost, Regulacija
	Vijeće Europske unije, ministri telekomunikacija, kibernetička sigurnost, umjetna inteligencija, digitalni identitet, digitalno desetljeće, podatkovno gospodarstvo, digitalna prava, D9+

Održan sastanak Vijeća Europske unije u formatu ministara telekomunikacija

Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dr. sc. Alen Gospočić i ravnatelj Uprave zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte Krešo Antonović sudjelovali su na sastanku Vijeća Europske unije u formatu ministara telekomunikacija koji se održao u petak, 3. prosinca 2021. godine u Bruxellesu.

Sastankom Vijeća ministara predsjedao je slovenski ministar javne uprave Boštjan Koritnik, a Europsku komisiju je predstavljao povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton (Francuska).

Vijeće je na početku, nakon kraće rasprave, prihvatilo opći pristup o Prijedlogu direktive o mjerama za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti širom Unije i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148. Državni tajnik Gospočić u raspravi je naglasio da će ova Direktiva doprinijeti jačanju kibernetičke sigurnosti u EU-u i otpornosti naše infrastrukture, pri čemu je potreban oprez da se ne stvori nepotreban administrativni teret za poduzeća i nadležna tijela. Hrvatska podržava donošenje općeg pristupa te želi puno uspjeha predstojećem francuskom predsjedništvu u pregovorima s Europskim parlamentom i postizanju političkog dogovora.

Vijeće je prihvatilo i tri izvješća o napretku – o Prijedlogu uredbe o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji), o Prijedlogu uredbe o izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 u pogledu uspostavljanja europskog okvira za digitalni identitet i o Prijedlogu odluke o uspostavi programa politike do 2030. "Put u digitalno desetljeće", kojom se utvrđuju konkretni digitalni ciljevi koje EU treba ostvariti do kraja desetljeća. Hrvatska je podržala sva tri predložena izvješća o napretku.

U okviru aktualnih zakonodavnih prijedloga slovensko predsjedništvo je izvijestilo Vijeće o napretku ostvarenom u pregovorima s Europskim parlamentom o Prijedlogu uredbe o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji, Prijedlogu uredbe o europskom upravljanju podacima (Akt o upravljanju podacima) i o Prijedlogu uredbe o poštovanju privatnog života i zaštiti osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama te stavljanju izvan snage Direktive 2002/58/EZ (Uredba o e-privatnosti).

Na sastanku Vijeća održane su i dvije rasprave ministara. Prvo se tijekom radnog ručka raspravljalo o podatkovnom gospodarstvu na temelju pripremljenih pitanja slovenskog predsjedništva o europskim pravilima koja će pomoći potrošačima i poduzećima u vezi s podacima koje stvaraju, te koristima koje europska poduzeća mogu imati od poštenog i konkurentnog tržišta obrade podataka. Druga rasprava bila je posvećena digitalnim pravima i načelima, u skladu s područjima utvrđenima u Digitalnom kompasu 2030., i to na temelju pitanja slovenskog predsjedništva o budućoj Europskoj izjavi o digitalnim pravima i načelima za sljedeće desetljeće, o čemu je Europska komisija tijekom 2021. godine provela opsežna javna savjetovanja s građanima i ciljanim društvenim skupinama. U svojem izlaganju državni tajnik Gospočić je naglasio da izazovi, kao što su sigurnost, zaštita, ograničavanje izbora i temeljnih sloboda, povrede privatnosti, širenje nezakonitih sadržaja i proizvoda, širenje dezinformacija i kibernetički kriminal, opasnost od masovnog nadzora stanovništva, cenzura na internetu i pristranost algoritama, predstavljaju ozbiljne prijetnje za europske vrijednosti. Hrvatska podržava europski pristup u rješavanju navedenih rizika s kojima se države članice ne mogu u potpunosti nositi same te smatramo kako je ova izjava dobar početni korak u tom procesu i izvrstan okvir za održivu digitalnu transformaciju usmjerenu na čovjeka i utemeljenu na europskim vrijednostima. Također, smatramo iznimno važnim i uključivanje građana te izgradnju digitalne kulture, zbog čega podržavamo provedena javna savjetovanja na razini EU-a s građanima i ciljanim društvenim skupinama.

Zaključno, u okviru točke Razno, luksemburška delegacija je izvijestila Vijeće o ishodu ministarskog sastanka skupine D9+ (skupine digitalno naprednih država članica EU-a koja promiče uporabu, primjenu i dijeljenje najboljih praksi digitalizacije i digitalnih tehnologija), koji je održan 27. listopada 2021. godine u Luksemburgu. Litavska delegacija je predstavila Zajednički neslužbeni dokument o digitalnim prioritetima EU-a u kontekstu izbora dužnosnika ITU-a na Konferenciji opunomoćenika 2022. koji su sastavile delegacije Cipra, Estonije, Grčke, Irske, Latvije, Litve, Poljske i Slovačke, a francuska delegacija je na kraju predstavila program rada svojeg predsjedanja u prvoj polovici 2022. godine.