Ministarstva

Predsjednik Vlade posjetio novu zgradu Državnog arhiva u Virovitici

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek obišli su novu zgradu Državnog arhiva u Virovitici, vrijednu 4,44 milijuna eura, financiranu sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Nova zgrada, kapaciteta 10 500 dužnih metara gradiva, samo je jedna od osam obnovljenih arhiva diljem Hrvatske u sklopu investicije vrijedne 35,2 milijuna eura. Ukupna ulaganja u državne arhive od 2020. godine iznose 86,3 milijuna eura. Ministrica Obuljen Koržinek je također posjetila crkvu sv. Roka u Virovitici, razgovarajući o obnovi vrijednih kulturnih dobara, uključujući franjevački samostan i Samostanski muzej.

05.09.2025 | Ministarstvo kulture i medija

Lokacije:	Virovitica
Teme:	Državni arhiv, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Kulturna baština, Virovitica, Vladin posjet, Infrastruktura
Izdvojeni datumi:	2025-09-05T00:00:00Z, 2020-01-01T00:00:00Z, 2019-01-01T00:00:00Z, 2011-01-01T00:00:00Z, 1757-01-01T00:00:00Z, 1758-01-01T00:00:00Z
Datum:	5.9.2025. 0:00:00
Kategorije:	Državni arhiv, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Kulturna baština, Virovitica, Vladin posjet, Infrastruktura
	Državni arhiv Virovitica, Andrej Plenković, Nina Obuljen Koržinek, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, crkva sv. Roka, Virovitica, kulturna dobra, obnova, arhitektura

Predsjednik Vlade posjetio novu zgradu Državnog arhiva u Virovitici

Foto: Damir Galić / Vlada RH

5. rujna 2025. - Novu zgradu Državnog arhiva u Virovitici, visokih energetskih svojstva koja posjeduje kapacitet za pohranu gradiva više od 10 500 dužnih metara, posjetili su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uoči svečane sjednice u povodu obilježavanja Dana Virovitičko-podravske županije.

Sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, putem investicije Unaprjeđenje digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora razvojem nacionalnog arhivskog informacijskog sustava i jačanjem nacionalne mreže arhiva, izgrađena je i opremljena nova zgrada virovitičkog arhiva u vrijednosti od 4,44 milijuna eura. U zgradi površine 2193 metara četvornih, od kojih se 1500 odnosi na arhivsko spremište opremljeno pomičnim regalima koji mogu primiti nešto više od 10500 dužnih metara gradiva, osim za postojeća, osiguran je prostor i za buduća preuzimanja gradiva na papiru koja će dospijevati u narednim desetljećima.

Putem te investicije, Ministarstvo kulture i medija osiguralo je jačanje prostornih kapaciteta ukupno osam područnih državnih arhiva, osim ovog u Virovitici i arhiva u Pazinu, Bjelovaru, Gospiću, Osijeku, Požegi, Šibeniku i Varaždinu.

Osim NPOO investicije Unaprjeđenje digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora razvojem nacionalnog arhivskog informacijskog sustava i jačanjem nacionalne mreže arhiva, koja je vrijedna 35,2 milijuna eura, za radove izgradnje i obnove arhiva Ministarstvo kulture i medija osiguralo je sredstva i iz drugih izvora. Ukupna vrijednost svih radova na zgradama 12 državnih arhiva ugovorenih u razdoblju od 2020. godine do danas, iznosi 86,3 milijuna eura od čega je 10,5 milijuna eura iz državnog proračuna, a ostalo su EU sredstva (Fond solidarnosti i Mehanizam za oporavak i otpornost).

Uz predsjednika Vlade i ministricu obilasku nove zgrade Državnog arhiva prisustvovala je ravnateljica Državnog arhiva u Virovitici Dijana Cenger i gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin, s kojim je ministrica posjetila i crkvu sv. Roka u Virovitici, koja zajedno s franjevačkim samostanom, predstavlja jedno od najznačajnijih sakralnih i kulturno-povijesnih zdanja sjeverozapadne Hrvatske. Tamo su ministrica i gradonačelnik s gvardijanom Župe sv. Roka u Virovitici fra Ivicom Jagodićem i suradnicima razgovarali o obnovi vrijednih kulturnih dobara. Zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture i medija posljednjih se godina sustavno provode radovi na preventivnoj zaštiti kao i konzervatorsko restauratorski radovi na knjižnoj građi i pokretnom inventaru.

Svojim oblikovnim karakteristikama, prostornom organizacijom te visokom razinom očuvanosti opreme i inventara, crkva sv. Roka svrstava se među najvrjednije primjere barokne franjevačke arhitekture u Hrvatskoj. Velika oštećenja uslijed potresa crkva je pretrpjela 1757. godine, nakon čega je 1758. obnovljena i dobila oblik koji je u velikoj mjeri zadržan do danas. Oltarna oprema i rezbareni drveni inventar rezultat su rada poznatih franjevačkih majstora, kao i iznimna rijetko svetohranište s pet rotacijskih cilindara, na kojemu su 2019. godine provedeni opsežni konzervatorsko-restauratorski zahvati. Uz pastoralnu i liturgijsku funkciju, crkva ima i muzejski karakter. U prostorima samostana 2011. godine otvoren je Samostanski muzej, koji uključuje zbirke liturgijskih predmeta, sakralne umjetnosti, arhivsku građu te knjižnicu s više od 5.000 svezaka, među kojima se nalaze inkunabule i knjige iz 16. i 17. stoljeća. Nedavno obnovljena propovjedaonica sv. Mihaela, nastala u radionici Stjepana Severina, jedan je od najvrjednijih primjera baroknog inventara koja je i sačuvana u svom izvornom obliku i koloritu.