Otvoren 2. kongres hrvatskih muzealaca
Kongres hrvatskih muzealaca, koji će u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva do 21. listopada u Zagrebu okupiti više od 130 sudionika iz cijele Hrvatske, od čega devedesetak predavača, otvoren je u Muzeju suvremene umjetnosti na temu "Muzeji i arhitektura u Hrvatskoj".
Kongres će u iduća tri dana pokušati odgovoriti na pitanja koliko smo zadovoljni današnjim muzejima, je li njihova arhitekturu u skladu sa suvremenom muzeologijom, je li nas sredina pratila u razvoju muzeja, rekla je Dubravka Osrečki Jakelić, predsjednica Hrvatskoga muzejskog društva.
Osrečki Jakelić drži kako će, uz obradu središnje teme, kongres zasigurno donijeti burne diskusije i sukobljena mišljenja, no sve s ciljem, istaknula je, da se sagleda koji su daljnji smjerovi, u proteklih deset godina intenzivirane, muzejske izgradnje u Hrvatskoj.
Ministar kulture mr. Jasen Mesić rekao je da su muzeološka djelatnost i arhitektura doprinijeli i kvaliteti drugih programa, poput Noći muzeja, koja pokazuju koliko su muzeji bitni za širu društvenu zajednicu ili Vodiča kroz hrvatske muzeje i zbirke, koji pokazuje koliki kulturni, edukativni i turistički potencijal imamo u hrvatskim muzejskim institucijama.
Kao jedan od značajnijih doprinosa arhitekture u muzejima, ministar Mesić je istaknuo što, kako je na raznim primjerima već pokazala dosadašnja praksa, istaknuta arhitektonska rješenja muzeja mogu postati obilježje nekoga grada i njegov prepoznatljiv simbol.
U uvodnom predavanju povjesničarka umjetnosti Jasna Galjer prikazala je kako su muzeji, kada su nastajali, nerijetko bili kritizirani, a danas su primjeri uspješne muzejske arhitekture.
Proteklih desetljeća muzeji su doživljavali postupnu transformaciju, od njihove temeljne uloge kao mjesta izlaganja gdje se prezentiraju izlošci prema muzeju kao mjestu komunikacije s multifunkcionalnim obilježjima, koji ima knjižnicu, kino dvoranu, knjižaru, ustvrdila je Galjer.
Kao neke od uspješnijih primjera hrvatskih muzeja do osamostaljenja Hrvatske, Galjer je spomenula današnji Tehnički muzej, Muzej narodne revolucije u Rijeci i Arheološki muzej u Zadru, a od novijih Muzej antičkog stakla u Zadru, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej Grada Zagreba, Muzej krapinskih neandertalaca i Muzej suvremene umjetnosti.
Devedesete su u Hrvatskoj zabilježile radikalne iskorake i redefiniranje muzeja novim stalnim postavima u novim političkim, društvenim i kulturnim okolnostima, a od kraja devedesetih njihova uloga sve se intenzivnije promišlja u struci, ali i među arhitektima, ocijenila je.
Za budućnost hrvatskih muzeja smatra važnim približiti ih najmlađima kako bi dobili naviku odlaska u muzeje, čemu bi doprinijelo i osnivanje dječjeg muzeja, a predviđa da će u budućnosti sve važnija biti i tema muzeja kao virtualnog mjesta koje funkcionira i u ograničenim uvjetima.
Kongres će se baviti, među ostalim, muzealizacijom arhitekture, arhitekturom muzeja kroz vrijeme, povijesnim objektima adaptiranima za muzeje, neizvedenim projektima, suradnjom arhitekata i muzealaca, Hrvatskim muzejem arhitekture HAZU i zbirkama arhitekture u muzejima, muzejskim prezentiranjem arhitektonske baštine.
Riječ je o drugom takvom kongresu, prvi je održan 2008. u Zagrebu, a promišljao je suvremene muzejske teorije i prakse s naglaskom na muzejsku profesiju i korisnicima.
Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, poželjela je dobrodošlicu muzealcima koji su stigli u Zagreb iz raznih dijelova Hrvatske, izrazivši nadu da će tijekom svog posjeta obići i druge događaje u sklopu bogate ovojesenske kulturne ponude. (Hina)
>> Više o 2. kongresu hrvatskih muzealaca