Vlada

HGK i PKS za ubrzanje protoka robe između Zapadnog Balkana i EU

Upravni odbor Foruma gospodarskih komora Jadransko-jonskih zemalja usvojio je inicijativu Privredne komore Srbije (PKS) i Hrvatske gospodarske komore (HGK) za hitne mjere u cilju ubrzanja protoka robe na graničnim prijelazima između EU i Zapadnog Balkana. Trenutna čekanja od deset sati, pa i do 36 sati, negativno utječu na konkurentnost regije, a procjenjuje se da godišnji gubici dosežu 130 milijuna eura. Skraćivanje vremena čekanja za tri sata moglo bi povećati BDP Zapadnog Balkana za tri posto.

24.04.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Mostar, Jadransko-jonska regija, Zapadni Balkan, EU
Teme:	Međunarodna trgovina, Logistika, Ekonomska suradnja
Izdvojeni datumi:	2024-04-24T00:00:00Z, 2001-01-01T00:00:00Z, 2024-05-31T00:00:00Z
Datum:	24.4.2024. 0:00:00
Kategorije:	Međunarodna trgovina, Logistika, Ekonomska suradnja
	HGK, PKS, Zapadni Balkan, EU, Jadransko-jonska regija, protok robe, granični prijelazi, BDP, konkurentnost, Forum gospodarskih komora

HGK i PKS za ubrzanje protoka robe između Zapadnog Balkana i EU

Upravni odbor Foruma gospodarskih komora Jadransko-jonskih zemalja usvojio je inicijativu Privredne komore Srbije (PKS) i Hrvatske gospodarske komore (HGK) da nacionalne vlade i Europska komisija donesu hitne mjere usmjerene na ubrzanje i unapređenje protoka robe na graničnim prijelazima između EU i Zapadnog Balkana u Jadransko-jonskoj regiji.

Upravni odbor Foruma gospodarskih komora Jadransko-jonskih zemalja usvojio je, na sjednici u Mostaru, inicijativu Privredne komore Srbije (PKS) i Hrvatske gospodarske komore (HGK) da nacionalne vlade i Europska komisija donesu hitne mjere usmjerene na ubrzanje i unapređenje protoka robe na graničnim prijelazima između EU i Zapadnog Balkana u Jadransko-jonskoj regiji.

Kako se navodi na web stranici PKS, prema posljednjim raspoloživim podacima, pri prelasku granice teretna vozila čekaju u prosjeku deset sati, a najduže zabilježeno čekanje iznosi čak 36 sati, zbog čega se formiraju kilometarske kolone vozila koje blokiraju zaustavnu i sporu traku auto-puta, što utječe na ukupnu sigurnost, kao i protok putničkog prometa.

Ukoliko bi se prosječno vrijeme za prelazak granice skratilo za tri sata, BDP na Zapadnom Balkanu bi mogao narasti za tri posto, u srednjem roku.

Predugo zadržavanje na cestovnim i željezničkim graničnim prijelazima čini transportni sektor Jadransko-jonske regije manje konkurentnim i podjednako negativno utječe na gospodarstvenike iz zemalja članica EU i Zapadnog Balkana koji koriste Paneuropski koridor 10, i veze sa transeuropskom mrežom prometnica: Mediteranski i koridor Baltičko more - Jadransko more, koji su od velikog značaja za Jadransko-Jonsku regiju. To predstavlja najkraću i najpogodniju rutu za transport robe za sve države Europe i Bliskog Istoka.

Podaci Svjetske banke ukazuju na 26 milijuna sati čekanja kamiona godišnje, na svim graničnim prijelazima između Zapadnog Balkana i EU. Okvirna procjena fiksnih troškova transportnih kompanija je pet eura po satu, što dovodi do podatka o gubitku od 130 milijuna eura godišnje.

Troškovi za sve kompanije, koje sudjeluju u lancima opskrbe su i znatno veći kada se u ovu kalkulaciju uračunaju dodatni gubici - skladištenje, penali zbog kašnjenja u isporukama robe i drugi. Ukoliko bi se prosječno vrijeme za prelazak granice skratilo za tri sata, BDP na Zapadnom Balkanu bi mogao narasti za tri posto, u srednjem roku, pokazuje izvještaj Svjetske banke.

Forum jadransko-jonskih privrednih komora je poslovna asocijacija osnovana 2001.godine, kao sastavni dio Jadransko-jonske inicijative koja danas ima devet zemalja članica: Albanija, BiH, Grčka, Italija, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija, Hrvatska i Crna Gora. Članice Foruma su 45 gospodarske komora i drugih javnih i privatnih institucija, a Hrvatska predsjedava do kraja svibnja.

(Poslovni dnevnik)