Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o minimalnoj bruto plaći za 2026. godinu u iznosu od 1.050 eura, što predstavlja značajan rast u odnosu na prethodne godine. Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je plaća od 2016. do 2026. narasla za 153 posto, a samo u protekle tri godine za 50 posto. Kako bi se ublažio financijski teret za poslodavce, Vlada će ponovno uvesti kompenzacijske mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kojima će se prvih tri mjeseca pokrivati razlika u isplati minimalne plaće. Minimalna plaća u Hrvatskoj sada iznosi 75,1% prosjeka Europske unije, a očekuje se daljnje približavanje razvijenijim zemljama. Uz rast minimalne plaće, povećat će se i studentska satnica s 6,06 na 6,56 eura. Premijer se također osvrnuo na brojne međunarodne aktivnosti Vlade, uključujući sastanke EU MED-9, Berlinskog procesa i Europskog vijeća. Izvijestio je o povećanju kapaciteta LNG terminala na Krku na 6,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina godišnje, čime Hrvatska postaje važan regionalni energetski centar. Spomenuto je i otvaranje Logističko-distributivnog centra voća u Križu te posjete visokih izaslanstava.
Minimalna plaća, Gospodarstvo, Energetska sigurnost, Međunarodni odnosi
minimalna plaća, Andrej Plenković, Vlada, poslodavci, kompenzacijske mjere, HZZ, studentska satnica, LNG terminal, EU MED-9, Berlinski proces, Europsko vijeće
Minimalna bruto plaća za iduću godinu 1.050 eura, uz kompenzacijske mjere za poslodavce
Otvarajući današnju, 123. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je iznos minimalne bruto plaće za 2026. Podsjetivši da sukladno Zakonu o minimalnoj plaći Vlada uredbom određuje njenu visinu za sljedeću godinu, istaknuo je da su pažljivo razmotreni prijedlozi i sindikata i poslodavaca i ekonomske struke. „Smatramo da je primjereni iznos minimalne bruto plaće za 2026. godinu 1.050 eura“, kazao je. Dodao je da je minimalna bruto plaća, u razdoblju od 2016. do 2026., s tadašnjih 414 eura podignuta za 153 posto.
Samo u protekle tri godine, istaknuo je, ta je plaća rasla za 50 posto, sa 700 na 1.050 eura.
Govoreći o procesu donošenja odluke o visini minimalne bruto plaće, premijer je pojasnio da Stručno povjerenstvo za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće, u kojem su predstavnici poslodavaca, sindikata, stručnjaci i profesori te predstavnici Ministarstva, analizira sve aspekte.
Važnim je istaknuo da je iznos bruto minimalne plaće procijenjen u realnim okvirima - i s obzirom na snažan gospodarski rast, na povećanje zaposlenosti, ali i na ukupni rast prosječnih plaća u Hrvatskoj.
Posljednje izviješće Državnog zavoda za statistiku pokazuje da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj za kolovoz iznosila 1.446 eura, naveo je i dodao da je to, u odnosu na kolovoz prošle godine, nominalno više za 9,2 posto, a realno za 4,9 posto.
Uz minimalnu plaću koja je trenutno na snazi od 970 eura bruto, mi smo dosegli razinu od 75,1 posto prosjeka iznosa minimalne plaće u Europskoj uniji, rekao je premijer te dodao da će se novim povećanjem Hrvatska dodatno podići na ljestvici europskog prosjeka.
„Ako uzmemo u obzir da će hrvatski BDP po stanovniku krajem ove godine biti na 78 posto prosječne razvijenosti unutar Europske unije, i po gospodarskom rastu i po minimalnoj plaći, radimo upravo ono što je krilatica našeg programa zadnjih devet godina, a to je hvatanje koraka s onim državama srednje i istočne Europe koje su u Europsku uniju ušle prije Hrvatske skoro punih 10 godina“, poručio je premijer.
Vlada vodi računa i o poslodavcima kako ne bi došlo do ugroze radnih mjesta
Naglasio je da će Vlada u ovom procesu voditi računa i o interesima poslodavaca kako ne bi došlo do ugroze radnih mjesta u određenim djelatnostima.
„Ponovno ćemo donijeti takozvane kompenzacijske mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za poslodavce koji isplaćuju minimalne plaće kako bismo očuvali zaposlenost“, najavio je.
To u praksi znači, pojasnio je, da država odlučuje o iznosu minimalne plaće, ali isto tako daje mogućnost svima onima koji je isplaćuju da prva tri mjeseca razliku između 970 i 1.050 eura dobiju od države.
Pritom je istaknuo da se pokazalo da te kompenzacijske mjere koristi manji broj poslodavaca nego što bi se to očekivalo., što znači da su oni ekonomski u stanju nositi tu težinu rashoda za minimalne plaće.
„I dalje ćemo u našoj sveobuhvatnoj politici raditi na poboljšanju materijalnih prava radnika, na rastu plaća i na rastu mirovina, pritom naravno vodeći brigu o realnom rastu gospodarstva i stvaranju poticajnog poslovnog ozračja“, poručio je.
Studentska satnica raste sa 6,06 na 6,56 eura
Samo radi usporedbe naveo je da je sinoć na sastanku na vrhu država europodruučja istaknuto da se na razini Europske unije i europodručja očekuje rast od 1 do 1,2 posto, dok će rast u Hrvatskoj ponovno biti veći od 3 posto.
„Tu se očituje naš proces hvatanja koraka s onima koji su razvijeniji“, naglasio je.
Podizanjem minimalca izravno se automatizmom utječe i na studentsku satnicu, istaknuo je premijer i naveo da će ona sa sadašnjih 6,06 eura porasti na 6,56 eura.
Ovom odlukom, zaključio je, vodimo računa i o radnicima na minimalcu, i o poslodavcima, i o ukupnom rastu, a pozitivni efekt osjetit će i naši studenti.
Brojne međunarodne aktivnosti
Osvrnuo se i na nekoliko drugih aktualnih tema u proteklome tjednu.
Istaknuvši kako je ovo bio tjedan brojnih međunarodnih aktivnosti, premijer je podsjetio na sastanak na vrhu skupine EU MED-9, održan u Portorožu.
Hrvatska je od Slovenije preuzela predsjedanje tom inicijativom pa će se idući sastanak u tom formatu održati kod nas 2026., kazao je.
Dodao je da upravo hrvatska povjerenica u Europskoj komisiji, Dubravka Šuica, u svom portfelju ima Mediteran te je predstavila Pakt za Mediteran.
U Zagrebu je boravio ciparski predsjednik Nikos Christodoulides, u povodu preuzimanja rotirajućeg predsjedništva Vijećem Europske unije u prvoj polovici iduće godine. Razgovorima je dominirala tema pregovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru, s obzirom da će ona, uz aktualne vanjskopolitičke teme, biti visoko na dnevnom redu ciparskog predsjedništva.
U Londonu je održan sastanak na vrhu Berlinskog procesa, koji je na inicijativu Njemačke ustrojen 2014. Razgovaralo se o tome kako ubrzati proceduru pristupanja zemalja jugoistoka Europe Europskoj uniji.
U Bruxellesu je održan sastanak Europskog vijeća, a ključne teme bile su podrška Ukrajini, situacija na Bliskom istoku, migracije, konkurentnost europskog gospodarstva, klimatski ciljevi do 2040. te, za Hrvatsku izrazito važna tema, priuštivo stanovanje.
Regionalno energetsko središte - povećan kapacitet LNG terminala na Krku
Predsjednik Vlade izvijestio je da se brod LNG Hrvatska vratio iz turskog brodogradilišta, gdje mu je ugrađen novi modul za uplinjavanje, u Omišalj.
Time je kapacitet terminala dignut na 6,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina godišnje, uz ogromnu investiciju u nove i veće plinovode.
„Ne samo da osiguravamo vlastitu energetsku sigurnost, nego Hrvatsku činimo važnim akterom opskrbe plinom i regionalnim energetskim središtem“, poručio je premijer.
Od ostalih aktivnosti izdvojio je otvaranje Logističko-distributivnog centra voća u Križu, a taj je projekt dio provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
U posjetu Hrvatskoj bila je i potpredsjednica Europske investicijske banke zadužena za Hrvatsku, u povodu obilježavanja 10. godišnjice rada ureda EIB-a u našoj zemlji. Također, Hrvatsku je posjetila jedna australska trgovinska organizacija.
Danas se obilježava 80. godišnjica Ujedinjenih naroda, kazao je.
Više sličnih tema
24.10.2025
|
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike