Vlada

Plenković: U devet godina ostvarili smo puno, plaće i mirovine su rasle unatoč brojnim krizama

Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na devet godina svog mandata, ističući napredak u ekonomiji s rastom plaća i mirovina, stabilnost države unatoč krizama poput pandemije i potresa, te uspješnu vanjsku politiku. Posebno je naglasio borbu protiv inflacije, koja je prema njegovim riječima "domaći hrvatski proizvod" generiran od strane domaćih aktera, te ulaganja u zdravstvo i infrastrukturne projekte. Unatoč realnim postignućima, Plenković izražava žaljenje zbog "grintave percepcije" i kritizira oporbu zbog negativnog narativa. Također je najavio buduće planove i naglasio važnost nastavka stabilnosti i socijalne kohezije.

18.10.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:
Teme:	Vlada, Ekonomski razvoj, Socijalna politika, Vanjski poslovi
Izdvojeni datumi:	2016-01-01T00:00:00Z, 2025-10-18T15:45:39Z
Datum:
Kategorije:	Vlada, Ekonomski razvoj, Socijalna politika, Vanjski poslovi
	Andrej Plenković, Vlada RH, devet godina mandata, plaće, mirovine, inflacija, ekonomija, zdravstvo, vanjska politika, izazovi, postignuća

Plenković: Napravili smo puno posla, ali ima prostora za još

„Prošli smo nevjerojatan period u zadnjih devet godina. Mogu reći da nismo ni sanjali kakvi će se svi izazovi dogoditi“, nastavio je premijer podsjetivši na brojne izazove - od krize Agrokora, spašavanja brodogradilišta koja su imala ogromne kredite za nikad izgrađene brodove pa do najveće pandemije u posljednjih sto godina, dva razorna potresa, energetske krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu te inflatornih pritisaka. Naglasio je kako mu je bilo važno da u ogromnim krizama Vlada pokaže snagu državu, da se očuva socijalna kohezija i omogući ozbiljan napredak. Što se tiče vanjske politike, Vlada je, drži Plenković, vodila jasnu, principijelnu i konzistentnu politiku.

„Ja sam najzadovoljniji kada vidim da nam je, u odnosu na 2016., prosječna plaća narasla za 92 posto, a kumulativna inflacija u tom periodu je 35 posto. Kada to podijelite dobivate da nam je realni rast raspoloživoga dohotka u odnosu na tada veći od 42 posto prosječno, a da smo pritom prošli sve što nismo ni sanjali da ćemo proći“, nastavio je.

Podsjetio je da su u tom razdoblju cijene plina narasle 17 puta što je utjecalo na cijenu struje, naftnih derivata, a o hrvatski građani to nisu osjetili.

„Intervenirali smo moćno i brzo i zato mislim da smo ostvarili većinu strateških ciljeva, a plaće i mirovine su daleko najbitnije“, rekao je Plenković.

Nismo mi preživjeli, mi smo se jako borili

Upitan je li 2016. godine mislio da će ostati tri manta, preživjeti odlaske ministara, krhku većinu i sve spomenute krize, kazao je da je došao pun snage, energije i entuzijazma preuzeti stranku u nezavidnim okolnostima.

„To su bili prvi izvanredni izbori u Hrvatskoj, praktički se urušila parlamentarna većina. Od momenta kad sam postao predsjednik HDZ-a do parlamentarnih izbora imao sam 55 dana. Pobijedili smo 2016., pobijedili smo nakon toga drugi put još uvjerljivije, pobijedili smo treći put kad su se digli svi ne bi li nas rušili jer im je strašno dobro bilo za vrijeme SDP-ove vlasti i tad smo pobijedili i formirali različite koalicije, ali zadržali jednu te istu liniju“, prisjetio se premijer proteklih devet godina.

Kazao je da su tada imali snage i energije za taj posao, a imaju i danas. Poručio da se i sada osjeća entuzijastičan i smiren kao da mu je prvi mandat.

„Spremni smo dalje uz puno energije“, dodao je.

Vjeruje da je njegova Vlada pokazala vodstvo u krizama i vodstvo u strateškim ciljevima.

Osvrnuo se na ekonomske rezultate i podsjetio da imamo rast BDP-a 18 kvartala zaredom, 300 tisuća novih radnih mjesta od 2016. do danas, nezaposlenost je na 75 tisuća, prosječna plaća rasla je za 92, medijalna za 90, a prosječna mirovina za 93 posto.

Inflatorne pritiske i priuštivo stanovanje za mlade ocijenio je velim problemima, naglasio kako se mora pozabaviti s te dvije ključne teme.

Što se tiče tih različitih izazova pa i rotacija u samoj vladi, ovo je jako težak posao. Današnja demokracija, današnja politika, institucije, medijski i internetski izričaj potpuno se razlikuje od 90-ih godina, prije internetskog vremena, nastavio je premijer.

„Količina inicijativa, tema napada, nužnosti odgovora, dezinformacija, brojnosti aktera je neusporediva“, ocijenio je, dodavši svi moraju toga biti jako svjesni.

Upitan što je razlog preživljavanja njegove vlade, je li to loša oporba ili pregovaračko umijeće, Plenković je naglasio da Vlada nije preživjela, već se itekako borila.

Najviše žalim zbog jaza između realnih postignuća i grintave percepcije

„Mi se borimo za povjerenje i borimo se za boljitak položaja hrvatskih ljudi i gospodarstva. Moja mantra 2016. je bila politička stabilnost. Došao sam na hrvatsku scenu u nestabilnosti i, držeći čvrsto te uzde, a to znači vrlo vješto držati svoje partnere uz političku programsku liniju koju smo zajednički definirali, uspio održati političku stabilnost“, kazao je.

Jedina smo stranka koja sastaje svaki tjedan i nakon toga svaki smo ponedjeljak pred medijima. To nitko drugi ne radi, poručio je Plenković, dodavši da je utorkom sastanak koalicije, srijedom uži kabinet, a četvrtkom sjednica Vlade.

„To su vam četiri sesije tjedno, devet godina. To drži stabilnost, povjerenje i rad. Tako da ne bih rekao da smo preživjeli“, ocijenio je.

Predsjednik Vlade naglasio je da su pokazali vodstvo i u krizama i u ostvarenju strateških ciljeva.

Ušli smo u Schengenski prostor, eurozonu, uskoro ćemo pristupiti OECD-u, Pelješkim mostom povezali smo jug Hrvatske s ostatkom zemlje, Istru s ostatkom cestovne mreže, izgradili koridor 5C do mađarske granice.

Govoreći o borbi protiv korupcije premijer je naglasio da korupcija ima ime i prezime. Kazao je da je za članove Vlade organiziran poseban tečaj s uglednim profesorima prava da im objasne koji su obrasci ponašanja sukladni zakonu i onome što mi radimo, da vide što bi ih moglo dovesti u neugodnom položaju.

„I mnogi kad to shvate, budu jako oprezni. No to ne smije spriječiti one koji su izabrani da donose odluke“, kazao je.

Samo vlada brine o interesu svih, svi ostali brinu o svom interesu

Premijer je komentirao i nedavno izvješće u Saboru te reakcije oporbe i javnosti koji, mahom, govore da ljude muči inflacija, bez obzira na rast plaća i mirovina.

„Ja imam jako puno razumijevanja za naše sugrađane, osobito za umirovljenike. Ako postoji jedna vlada koja je kontinuirano radila reforme mirovinskog sustava, koje su sve išle in favorem povećanju mirovina, to smo mi. Formula za izračun sada je promijenjena na 85:15, naravno, u korist rasta mirovina. Od 1. siječnja invalidske mirovine će narasti za 10 posto. Povećali smo minimalne mirovine, dali smo 11 jednokratnih paketa pomoći umirovljenicima u krizama vrijednih 770 milijuna eura, prva smo vlada koja je uvela godišnji dodatak na mirovinu“, nabrojao je Plenković.

Osvrnuo se na jednokratni godišnji dodatak na mirovine. U dogovoru s partnerima, Hrvatskom strankom umirovljenika i drugim koalicijskim partnerima te u dijalogu s maticom i sindikatom umirovljenika, odlučeno je da vrijednost jedne godine staža bude 6 eura. Na taj način će taj godišnji dodatak prosječno iznositi 172 eura.

Povećanjem godina radnog staža povećavat će se i godišnji dodatak, a Vladin je cilj zadržati ljude što dulje na tržištu rada.

Danas su prosječne mirovine, onih koji su praktički odradili cijeli staž, više od 1000 eura, naglasio je.

Današnja inflacija je domaći hrvatski proizvod

Što se tiče inflacije, premijer je podsjetio na niz vanjskih okolnosti koje su na određeni način potakle inflaciju, međutim, današnja inflacija je, dodao je, domaći hrvatski proizvod.

„Generiraju je hrvatski gospodarski subjekti i akteri“, kazao je te naglasio da je Vlada tijekom pandemije COVID-a spriječila da nije došlo do 400.000 otpuštenja.

"Svi su ostali raditi, dobili su porezne olakšice, posebne jeftine kredite, subvencionirane cijene energenata, nema što nismo napravili da gospodarstvo opstane i u COVID-u i u energetskoj krizi“, nastavio je.

Samo Vlada brine o interesu svih, svi ostali brinu o svom interesu, poručio je premijer.

„Donijeli smo toliko novaca na hrvatsko tržište, nažalost zbog potresa, toliko investicija u projekte kroz ravnomjerni regionalni razvoj i zaštitili smo ljude u krizi. Kad je došla ogromna količina financijske snage na naše tržište, dio ljudi je išao profitirati. Dio gospodarskih aktera radi svog profita podiže inflaciju koja pogađa onoga koji ima najmanje i to me frustrira kao premijera“, rekao je Plenković.

Naglasio je kako Vlada ne može ukinuti tržišno gospodarstvo.

„Narativ oporbe je ili ništa ne valja ili ako nešto slučajno valja, onda nije do Vlade. Taj banalni, uvredljiv narativ oporbe 'ništa ne valja, svi ste korumpirani' više ni ne čujem jer je toliko loš. Da je tako, ne bi tri puta pobijedili, odgovorio je na prozivke oporbe.

Hrvatski građani nisu osjetili energetsku krizu

Premijer je kazao da hrvatski građani nisu osjetili energetsku krizu.

„Tko je to osigurao? Naša Vlada! Ljudi su bili komotni, nisam primijetio da smo manje palili grijanje zimi ili klime ljeti. Ne možemo danas kad se sve vraća na tržišne osnove nastaviti subvencionirati sve energente i zato sad to postupno vraćamo. Narativ panike kako ćemo preživjeti je lažni narativ. Nije svakome lako, imate ljude koji jako dobro žive, imate one koji dobro žive i grintaju i one kojima je teško i ja njima želim pomoći“, istaknuo je dodajući da Vlada ne može sve riješiti.

Kazao je kako je uloga HNB-a pratiti stabilnost cijena dodajući da i oni imaju neke alate te da ne može sve vlada.

„Naš je cilj zadržati socijalnu koheziju i pomoći onima koji teško žive. Pokušavamo stvoriti uvjete da svi dobiju jednake šanse u društvu i da smanjimo nejednakost, poručio je Plenković“, podsjetivši na koliko je sve proizvoda smanjena stopa PDV-a

Nije realno povećanje osnovice od 11 ili 12 posto

Govoreći o državnim financijama, Plenković je istaknuo kako će biti novaca za sve obveze. Poručio je i kako nakon ovolikog povećanja plaća nije realno da sindikati traže povećanje osnovice od 11 ili 12 posto.

„Moramo imati osjećaj za realnost. Taj period je bio nadoknađivanje svega što je nedostajalo u ranijim periodima jer smo jačali gospodarstvo, ali taj trend ne može biti eksponencijalan zauvijek. Nema nijedne vlade koja će to isplatiti. Budimo razumni“, upozorio je.

Poručio je kako će novaca biti, ali i da treba paziti kako se troše.

Upitan o dugovima i problemima zdravstva, Plenković je podsjetio da četiri tvrtke ekskluzivno dobavljaju lijekove za hrvatske bolnice.

„Mi smo im isplatili 153 ili 155 milijuna dospjelih obveza, rebalansom se osigurava dodatnih 150 milijuna. Plan je da u novoj proračunskoj godini ministri Hrstić i Primorac s njima sjednu za stol i dogovore dinamiku rješavanja preostalih obveza“, rekao je Plenković.

Unatoč nedospjelim obvezama, kazao je, dobavljači lijekova ne bilježe gubitke.

„Prihodi enormni, dobiti solidne. Ne vidim da su te kompanije u drami. Isto malo osjećaja za realnost“, rekao je.

U zdravstvo u posljednjih devet godina uloženo 2,6 milijardi eura

Naglasio je kako su liste čekanja smanjene na 130 dana te da je u zdravstvo u posljednjih devet godina uloženo 2,6 milijardi.

„Ne znam kad je bilo ovakvih investicija u zdravstvo, pogledajte te aparate u bolnicama. Nema velike razlike između bolnice u Houstonu ili u Rijeci. Kad to ljudi vide, kritika malo splasne“, kazao je dodajući kako će zbog potresa u Zagrebu uskoro sve bolnice biti nove.

„Jeste li vidjeli novu bolnicu u Rijeci Majka i dijete? Kad to ljudi vide, onda malo zastanu. U Zagrebu, zahvaljujući nažalost potresu, ali i novcima koje smo mi donijeli, praktički ćete imati sve nove bolnice. Dakle, Rebro, ne da je obnovljeno, nego gotovo potpuno novo. Vinogradska, potpuno nova. Infektivna klinika Fran Mihaljević, potpuno nova, Merkur - gotovo obnovljen, kao da je nova, a ne zgrada od 100 godina, gradit će se nova nacionalna dječja bolnica u Blatu“, nabrojao je premijer najvažnija ulaganja u zdravstvo.

Naglasio je da je 2016. godine Hrvatska bila na 61 posto prosjeka razvijenosti po BDP-u per capita u EU, a ovu godinu ćemo završiti na 78 posto.

„BDP po glavi stanovnika je tad bio 11.000 eura, sad je 22.000. Apsolutni BDP je bio 47, na kraju ove godine bit će 93 ili 94 milijarde eura“, nastavio je.

Poručio je da je u ovih devet godina puno putovao po Hrvatskoj i da ga nitko ne može uvjeriti da ništa nisu napravili.

„Razlika između realnih postignuća i grintave percepcije je toliko velika da te malo smeta, ali čovjek se navikne. To mi je najveći žal“, priznao je.

Osvrnuo se na iseljavanje, osobito, mladih. Kazao je da nema više te matematike zbog kojih će mladi otići jer je vani bolje, nema šanse da će to biti masovno, naglasio je.

„Razlika rizika transfera i života u drugoj zemlji u odnosu na prihode i ozračje ovdje je mala i bit će sve manja. Sloboda je kretanja pa će dio ljudi otići na jedno vrijeme, ali će se vraćati. Kad se vraćaju, nitko ne govori o tome. Krize su i u zemljama zapadne Europe“, kazao je.

Poručio je da je pogrešna teza da će nestati novaca iz europskih fondova i zamolio medije, komentatore, ekonomiste, da prestanu govoriti tu, kazao je, besprizornu laž i floskulu da će presušiti europski novac.

„U idućoj financijskoj perspektivi proračun za Hrvatsku će biti veći nego danas“, ustvrdio je Plenković.

Naglasio je da je Hrvatska sada u srcu integracije i više nema potrebe za takav instrument koji je poslužio u krizi, ali će ostati redoviti fondovi.

Što se tiče naše članarine, istaknuo je da smo u plus 17,8 milijardi eura.

Jasna, principijelna i konzistentna vanjska politika

Osvrnuo se na hrvatsku vanjsku politiku i globalnu situaciju, poručivši da su svi naši vanjsko-politički odabiri do sada bili takvi da nema za čim žaliti.

„Mislim da nismo ni u čemu pogriješili, bilo kad je riječ o našem susjedstvu, Bliskom istoku, srednjoj Europi, Mediteranu“, kazao je.

Najavio je da ćemo u ponedjeljak, u Portorožu, preuzeti predsjedanje inicijativom EU MED-9, a dogodine, u travnju, imamo samit Tri mora.

„I na stranačkoj razini imat ćemo sastanak lidera Europske pučke stranke u Zagrebu. To su tri sastanka na vrhu u jednoj godini“, najavio je.

Po pitanju ruske agresije na Ukrajinu, Vlada je vodila konzistentnu, jasnu i principijelnu politiku, poručio je.

„Sve smo ispravno učinili. Mi jesmo za mir, ali izgledno je da će u budućnosti netko drugi biti na tapeti i to je loše. Rekao sam otvoreno Zelenskom ako želi živjeti u povijesti Ukrajinaca, ne smije potpisati da je dao ijedan centimetar teritorija. Pozdravljamo napore za mir, ali smo jako obazrivi i pažljivi kako bi taj prekid vatre otvorio prostor za neki mirovni sporazum i što bi u njemu bilo. Mi jesmo za mir, ali ne bilo kakav“, zaključio je Plenković.

Plenković: Napravili smo puno posla, ali ima prostora za još

Više sličnih tema

Nove obavijesti