Vlada

Plenković na Dubrovnik Forumu 2025.: Odgovor na krize mora biti zajednički i razborit

Na 18. Međunarodnoj konferenciji Dubrovnik Forum 2025., pod nazivom „Channeling the Change“, premijer Andrej Plenković naglasio je kako su pandemija Covida i ruska agresija na Ukrajinu izazvale globalne krize koje zahtijevaju zajednički i razborit odgovor. Istaknuo je važnost jačanja obrambenih sposobnosti, potrebu izbjegavanja trgovinskog rata između SAD-a i Europe te podršku proširenju Europske unije, posebno za Ukrajinu i zemlje jugoistočne Europe, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Plenković je također spomenuo napredak Hrvatske u procesu pristupanja OECD-u s ciljem članstva 2026. godine.

12.07.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Dubrovnik
Teme:	Međunarodni odnosi, Sigurnost, Gospodarstvo, Europska unija
Izdvojeni datumi:	2025-07-12T00:00:00Z
Datum:	12.7.2025. 0:00:00
Kategorije:	Međunarodni odnosi, Sigurnost, Gospodarstvo, Europska unija
	Dubrovnik Forum 2025, Andrej Plenković, globalne krize, pandemija Covida, ruska agresija na Ukrajinu, NATO, proširenje EU, OECD

U svijetu stalnih izazova odgovor na krize mora biti zajednički i razborit

U posljednjih pet godina pandemija Covida i ruska agresija na Ukrajinu imale su neviđene posljedice na gospodarstva i društvenu situaciju diljem svijeta, a globalna situacija danas od svih zahtijeva nevjerojatnu količinu odgovornosti, koja bi trebala pokušati, prije svega, deeskalirati i smiriti sve sukobe, a zatim usmjeriti promjenu prema stabilnijem svijetu. Stoga, u svijetu stalnih izazova odgovor na njih mora biti zajednički i mora biti razborit“, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelujući na 18. izdanju Međunarodne konferencije Dubrovnik Forum 2025., koja se ove godine održava pod nazivom „Channeling the Change“.

Izborom središnje teme Dubrovnik Forum prepoznaje da se međunarodna zajednica i dalje nalazi u razdoblju duboke neizvjesnosti i povećanog rizika, što dodatno pogoršavaju tekući ratovi i drugi sukobi u Europi, Bliskom istoku, Aziji i Africi.

Stoga je ovogodišnja konferencija istražila putove prema miru, dostojanstvu i obnovi u svijetu koji potresaju neprijateljstva, previranja i ubrzana transformacija raspravom o ključnom pitanju: Možemo li kanalizirati promjenu tako da 2025. postane godina nade?

U raspravi su, uz premijera Plenkovića, sudjelovali i potpredsjednik Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje Talijanske Republike Antonio Tajani, ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrii Sybiha, ministar vanjskih poslova Savezne Republike Brazil Mauro Luiz Iecker Vieira te ministar vanjskih poslova, regionalne integracije i togoanskih građana u inozemstvu Robert Dussey.

Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je kako u proteklom desetljeću živimo u svijetu višestrukih kriza.

Osim neizvjesnosti, svijet je polariziran i podijeljen na demokracije i kvazi-demokracije odnosno autoritarne režime. Iz tih različitih pozicija proizlazi način na koji gledamo na međunarodne odnose, kazao je.

Pandemija i ruska agresija na Ukrajinu imale su neviđene posljedice na naša gospodarstva, društvenu situaciju i globalne nestabilnosti

Naime, prirodni pristup demokracija je pristup suradnje što podrazumijeva odnose mira s drugim zemljama i međunarodnim organizacijama, svjetski poredak utemeljen na međunarodnom pravu i sustavu koji je predvidiv, siguran i pouzdan.

One zemlje koje nisu demokratske imaju više konfrontacijski pristup, pri čemu za njih međunarodno pravo nema veliku važnost.

Premijer je istaknuo da je u posljednjih pet godina, prije svega, pandemija Covida potpuno promijenila zdravstvenu situaciju diljem svijeta, a imala je i neviđene posljedice na gospodarstva i društvenu situaciju. Sve je to odmah nakon pandemije pojačano učincima brutalne ruske agresije na Ukrajinu.

Ta su dva elementa definirala ono što se danas događa globalno, kazao je, posebno s ratovima na Bliskom istoku te s ratom između Indije i Pakistana.

Smatra, istaknuo je, da takav kontekst od svih zahtijeva nevjerojatnu količinu odgovornosti, koja bi trebala pokušati, prije svega, deeskalirati i smiriti sve te sukobe, a zatim usmjeriti promjenu prema stabilnijem svijetu.

Stoga, u svijetu stalnih izazova odgovor na njih mora biti zajednički i mora biti razborit, poručio je.

Jačanje obrambenih sposobnosti

U tom je kontekstu podsjetio na odluku donesenu na NATO summitu u Haagu, o povećanju izdavanja za obranu na 3,5 posto BDP-a, uz dodatnih 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti, kazavši da je ona bez presedana i da će promijeniti proračunska planiranja svih članica.

„Promijenit će i proizvodnju vojne opreme. Poboljšat će naše vlastite obrambene sposobnosti, ali one moraju biti dobro koordinirane, interoperabilne i povećati naše zajedničke sposobnosti. Jer s primjerom Ukrajine, ne mislim da sada u Europi postoji itko tko vjeruje da smo sigurni pod okriljem članka 5 i kolektivne sigurnosti kako smo mislili desetljećima“, poručio je.

Izvijestio je da je Hrvatska u fazi donošenja novog Zakona o obrani, koji će uvođenjem temeljne vojne obuke omogućiti novim generacijama da steknu osnovne vještine koje su mladim Hrvatima potrebne u današnjem svijetu. To je zapravo utjecaj globalnih promjena na naše vlastite politike, dodao je.

Moramo pronaći razumno rješenje kako bi se izbjegao tarifni rat Amerike i Europe

Osvrnuo se i na istodobne napetosti u trgovinskim odnosima između Europe i SAD-a.

Smatra, kazao je, da su odnosi između Europe i Sjedinjenih Država i dalje u središtu naših prioriteta, što se odražava i u tom velikom konsenzusu, relativno brzo i lako postignutom u pripremi summita NATO-a u Haagu.

Vjeruje da bi se trebalo pronaći razumno rješenje kako bi se izbjegao tarifni rat, pogotovo u svjetlu dogovora Europljana i Amerikanca o tako značajnom povećanju izdvajanja za obranu.

„Na posljednjem Europskom vijeću opširno smo raspravljali o tome kako postići neku vrstu konsenzusa koji nas u osnovi ne bi doveo u poziciju da jednog dana pristanemo potrošiti 5 posto na obranu, a sljedeći dan imamo nametanje carina koje štete našim gospodarskim subjektima. Hrvatska je jedna od onih zemalja koja podržava napore predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i njenog tima, zajedno s američkim partnerima, da postignu dogovor“, kazao je.

Smatra da je trenutni porez od 10 posto donekle podnošljiv, ali ako se popne na 20 posto ili čak više, većina izvoznika na američko tržište postat će jednostavno nekonkurentna. Stoga je u interesu svih pronaći rješenje.

„Naš je stav da bismo se, prije svega, trebali držati zajedno, pronaći razumno rješenje koje će olakšati i, rekao bih, izgladiti odnose između SAD-a i Europe“, poručio je.

Raspoloženje prema proširenju EU-a na najvišoj razini u proteklih deset godina

Govoreći o proširenju Europske unije, premijer Plenković istaknuo je utjecaj ruske agresije na Ukrajinu i u tom pitanju, posebno u pogledu članstva Ukrajine, Moldove i Gruzije, koje su sada „spojene“ sa zemljama jugoistoka Europe.

Nakon što su puna dva prethodna mandata Europske komisije i Europskog parlamenta prošla bez novog proširenja, nakon što se Europskoj uniji posljednja pridružila Hrvatska prije 12 godina, osjeti se namjera Komisije da se u ovom mandatu učini više, kako bi makar još jedna zemlja postala članicom. Hoće li tako biti ili ne, dodao je, trenutno je teško reći.

Podsjetio je da je na zadnjem sastanku Europskoga vijeća inicirao raspravu o jugoistoku Europe odnosno zapadnom Balkanu.

Smatra da je Ukrajina učinila velike napore te da su stvoreni uvjeti za otvaranje prvog pregovaračkog klastera.

Što se tiče zemalja u hrvatskom susjedstvu, Crna Gora ostvarila je najveći napredak, nakon njih Srbija i Albanija, a nada se da će se riješiti i pitanja koja priječe početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom. Hrvatska, naglasio je, stavlja poseban naglasak na europski put Bosne i Hercegovine. Nada se da će i Kosovo napredovati, s obzirom na specifičnu situaciju jer pet zemalja članica EU-a još nije priznalo Kosovo.

Pritom je naglasio potrebu ocjenjivanja individualnog napretka i ocijenio da je raspoloženje prema proširenju sigurno na najvećoj razini u posljednjih deset godina.

Razgovori o globalnim okolnostima i daljnjoj podršci Ukrajini

Na marginama Foruma, premijer Plenković održao je i niz bilateralnih susreta, između ostalih s izaslanstvom američkog Kongresa CODEL, predsjednikom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Theodorosom Rousopoulosom te ministrom vanjskih poslova Ukrajine Andriijem Sybihom.

Razgovarali su o rastućim globalnim neizvjesnostima, daljnjoj podršci Ukrajini i postizanju pravednog i održivog mira, transatlantskim odnosima, kao i o ulaganjima u energetsku sigurnost i jačanje europske obrane.

„Posebno sam istaknuo važnost nastavka procesa proširenja EU-a i pružanja jasne europske perspektive Ukrajini i zemljama jugoistoka Europe, osobito BiH“, izvijestio je predsjednik Vlade na platformi X.

Napredak Hrvatske u procesu pristupanja OECD-u

S glavnim tajnikom OECD-a Mathiasom Cormannom razgovarao je o napretku Hrvatske u procesu pristupanja OECD-u.

„Zahvalio sam na kontinuiranoj podršci na tom putu - cilj nam je postati članica tijekom 2026. Time će Hrvatska zaokružiti strateške ciljeve međunarodne integracije. Vlada je ustrajna u provedbi preostalih reformi i aktivnosti“ istaknuo je premijer Plenković.

Sastao se i sa Sviatlanom Tsikhanouskayom, čelnicom Demokratskih snaga Bjelarusa, Antonijem Tajanijem, potpredsjednikom Vijeća ministara i ministrom vanjskih poslova i međunarodne suradnje Talijanske Republike, Jasemom Mohamedom AlBudaiwijem, glavnim tajnikom Vijeća za suradnju Perzijskog zaljeva i Ngozi Okonjo-Iwealaom, glavnom direktoricom WTO-a.

S visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom razgovarao je o političkoj situaciji u BiH i daljnjem europskom putu, koji je važan za stabilnost i prosperitet zemlje.

U svijetu stalnih izazova odgovor na krize mora biti zajednički i razborit

Više sličnih tema

Nove obavijesti