Vlada

Plenković na Plitvicama: Jačamo zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske, Hrvatska je na dobrom putu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na sjednici Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske na Plitvicama. Naglasio je kontinuirano povećanje sredstava za Ured za Hrvate izvan Hrvatske i projekte očuvanja identiteta. Istaknuo je važnost jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske, posebno u kontekstu Domovinskog rata. Plenković je najavio razdoblje političke stabilnosti do 2028. godine, kao i snažan gospodarski rast (3,9% u prošloj godini) te napredak Hrvatske prema prosječnoj razvijenosti EU (sa 61% na 78% do kraja 2025.). Reafirmirao je fokus Vlade na demografsku revitalizaciju, priuštivo stanovanje, rast plaća i mirovina, te veliki investicijski ciklus u infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo. Govorio je o jačanju Hrvatske vojske i policije, povećanju izdvajanja za obranu do 3% BDP-a do 2030. te 5% do 2035. godine, ističući važnost sigurnosti u globalnom kontekstu. Naglasio je i prioritete digitalne transformacije i zelene tranzicije, kao i ključnu važnost suradnje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, nacionalnim manjinama i iseljeništvom, najavivši povećanje broja članova Savjeta i osnaživanje institucionalne potpore. Zaključio je da je Hrvatska danas politički stabilna, ekonomski napreduje i pripada zapadnom svijetu, unatoč izazovima.

03.07.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Plitvice
Teme:	Politika, Ekonomija, Demografija, Sigurnost, Vanjski poslovi, Dijaspora
Izdvojeni datumi:	2028-07-01T00:00:00Z, 2025-12-31T00:00:00Z, 2016-01-01T00:00:00Z, 2027-01-01T00:00:00Z, 2030-01-01T00:00:00Z, 2035-01-01T00:00:00Z
Datum:	3.7.2025. 0:00:00
Kategorije:	Politika, Ekonomija, Demografija, Sigurnost, Vanjski poslovi, Dijaspora
	Andrej Plenković, Vlada RH, Hrvati izvan Hrvatske, Savjet Vlade RH, Plitvice, demografska revitalizacija, priuštivo stanovanje, Hrvatska vojska, sigurnost, digitalna transformacija, zelena tranzicija

Nastavljamo jačati zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske

Premijer Andrej Plenković naglasio je da Vlada kontinuirano povećava sredstva za djelovanje Ureda za Hrvate izvan Hrvatske i realizaciju brojnih projekata koji čuvaju hrvatski identitet, tradiciju i kulturu. Kazao je i da se novim zakonskim izmjenama i nizom mjera potiče povratak iseljenih Hrvata. "Na vrijednostima modernog suverenizma i društvene solidarnosti, posvećeni smo ključnim pitanjima za Hrvatsku — demografska revitalizacija, priuštivost stanovanja, rast plaća, mirovina i socijalnih naknada, investicijski ciklus ulaganja u obrazovnu i zdravstvenu infrastrukturu, čime stvaramo temelje za snažniju i održiviju Hrvatsku", poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na četvrtoj sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Hotelu Jezero na Plitvicama.

U prigodnom govoru, premijer je istaknuo napore koje Vlada ulaže u jedinstvo Hrvatske i Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatskih nacionalnih manjina i iseljene Hrvatske. Jedinstvo je ocijenio iznimno važnim i u vrijeme Domovinskog rata i stvaranja hrvatske države. Zahvalio je predstavnicima Hrvata izvan Hrvatske koji su tada nesebično financijski podupirali stvaranje naše države i pomagali da se Hrvatska obrani od velikosrpske Miloševiće agresije i međunarodno prizna.

Nakon intenzivnog izbornog ciklusa slijedi razdoblje stabilnosti

Osvrnuo se na događaje od posljednjeg saziva Savjeta i aktualnu političku situaciju, podsjetivši da je u Hrvatskoj završen intenzivan izborni ciklus, kada smo samo 14 mjeseci imali izbore za Hrvatski sabor, Europski parlament, predsjedničke i lokalne izbore.

„Idući izborni izazovi su tek na ljeto 2028. godine, što znači da Hrvatska ima tri godine potpune političke stabilnosti i vrijeme za reforme i daljnji razvoj“, dodao je.

Kada je riječ o gospodarskim kretanjima, premijer je naveo da je prošle godine gospodarski rast bio 3,9 posto, što je bio drugi najviši rast unutar Europske unije. To je, kako je rekao, stvorilo pretpostavke za rast plaća, mirovina, odnosno boljih socioekonomskih uvjeta za sve hrvatske građane.

Krajem 2025. Hrvatska na 78 prosječne razvijenosti unutar Unije, skok od 17 posto

Govoreći o ukupnom razvoju Hrvatske, podsjetio je da je 2016. Hrvatska bila na 61 posto prosječne razvijenosti po kriteriju BDP per capita unutar Unije, a po završetku 2025. bit će na 78 posto.

"To je ogroman skok od 17 postotnih bodova, čime lovimo korak sa zemljama Srednje i Istočne Europe koje su u Europsku uniju ušle desetak godina prije nas", rekao je Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatska prije devet godina bila u proceduri prekomjernog proračunskog manjka i prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, lošeg kreditnog rejtinga, što je bilo breme za hrvatsko društvo i gospodarstvo.

"Vlada je korak po korak popravljala tu situaciju. Reformama je svela proračun u okvir dopuštenih 3 posto deficita, inflaciju na do 3 posto na godišnjoj razini, a udio javnoga duga u BDP sa 85,7 posto na 57,6 posto, s tendencijom daljnjeg smanjenja", kazao je Plenković.

Spomenuo je i ulaganja u državne vrijednosnice, što pokazuje da hrvatski građani imaju povjerenje u gospodarski i financijski smjer Hrvatske.

„Svi oni koji su uložili svoja sredstva do sada su bili u mogućnosti da im se isplati više od 300 milijuna eura kamata na državne vrijednosnice“, rekao je i dodao da je time Vlada poslala poruku kako je isplativije ulagati štednju u državne vrijednosnice nego je držati po aktualnim uvjetima kamatnih stopa u komercijalnim bankama.

Na taj način, rekao je, osiguravamo potrebe financiranja, ne samo na tržištu kapitala, nego i kod samih građana, što je velika novost dinamiziranja tržišta kapitala u Hrvatskoj, a za građane i državu obostrano korisno.

Demografska revitalizacija ključna za opstanak hrvatskog naroda

Premijer je potom istaknuo da je demografska revitalizacija pitanje svih pitanja za opstanak hrvatskog naroda.

Upozorio je da su trenutni globalni trendovi, bar kada je riječ o zapadnom svijetu, izrazito zabrinjavajući i negativni. "Svaki narod da bi ostao na broju stanovnika koji ima danas morao bi imati stopu fertiliteta 2,1, a Hrvatska je na 1,53, što znači da ako se tako nastavi, svake godine ćemo imati grad od 20.000 stanovnika manje na godišnjoj razini", pojasnio je.

Naglasio je da Vlada stoga svojim mjerama i politikama, financijskim poticajima, poraznim olakšicama te nizom dobro koordiniranih međuresornih aktivnosti pokušava ublažiti i smanjiti taj negativni trend, dodavši da je riječ o dugoročnom procesu koji se ne može riješiti u jednoj vladi i jednom mandatu.

Politikom priuštivog stanovanja pomoći obiteljima da riješe stambeno pitanje

Predsjednik Vlade je politiku priuštivog stanovanja ocijenio važnom temom koja je vezana uz demografsku revitalizaciju te određuje smjer uspješnosti naroda, društva i države.

Podsjetio je da je Vlada donijela novu strategiju, s nizom poreznih, zemljišnih i financijskih aspekata kako bi mladim obiteljima pomogla da riješe svoje stambeno pitanje.

"Teme demografije, priuštivog stanovanja, plaća i mirovina su u našem najvećem fokusu", poručio je Plenković.

Spomenuo je i veliki investicijski ciklus koji se odnosi na infrastrukturu i obnovu Zagreba i Banovine. Osvrnuo se i na investicijski ciklus ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, upravu, pravosuđe, gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo, okolišnu politiku te vodno-komunalnu infrastrukturu.

Politika ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske pokazala se i na lokalnim izborima, naglasio je Plenković, objasnivši da je Vlada uvela politiku koja je omogućila da nešto više od 570 jedinica lokalne i područne samouprave, bilo da je riječ o županijama, gradovima i općinama bude u stalnom dijalogu s Vladom. Izrazio je zadovoljstvo i provođenjem funkcionalne i financijske decentralizacije.

Vlada zadnjih godina znatno povećala izdvajanja za Hrvatsku vojsku i policiju

Premijer je naveo da su globalna sigurnost i sprječavanje nezakonitih migracija teme koje se posebno izdvajaju posljednje vrijeme.

Podsjetio je da je Vlada u zadnjih nekoliko godina znatno povećala izdvajanja za Hrvatsku vojsku i policiju, počevši od većih plaća za vojnike i policajce pa do ogromnih ulaganja u vojnu opremu, rekavši da će se taj trend nastaviti.

Kazao je i da je Hrvatska prije godinu i pol dana ostvarila cilj NATO-a od 2 posto izdvajanja BDP-a za obranu, od čega 30 posto ide na modernizaciju Hrvatske vojske. Dodao je da je plan u narednim godinama biti na 2,5 posto izdvajanja za obranu 2027. te na 3 posto 2030.

Ostvariv cilj o izdvajanju 5 posto BDP-a za obranu

Predsjednik Vlade je poručio da Hrvatska može doseći cilj koji je dogovoren na summitu NATO-a prošlog tjedna o izdvajanju 5 posto BDP-a za obranu do 2035.

"Na taj način ćemo kombinirati ulaganja koja će omogućiti da se Hrvatska u svakom trenutku može osloniti na sebe i da je u stanju obraniti se u vrlo zamršenim globalnim okolnostima", rekao je Plenković.

Kazao je da nitko nije mogao zamisliti da ćemo istodobno imati i dalje rusku agresiju na Ukrajinu, zatim kratak, ali intenzivan rat između Indije i Pakistana te već više od godinu i pol dana rat Izraela s Hamasom, Hezbollahom, Hutima kao i rat između Izraela i Irana u kojem je su participirale i Sjedinjene Američke Države.

Naglasio je da živimo u svijetu u kojem je sigurnost nedvojbeno najvažnije pitanje koje utječe na gotovo sve, od cijena energenata, do tijekova ilegalnih migracija.

"Zato je naša politika čvrsto usidrena u sigurnosnom okviru kolektivne obrane kroz NATO, ali i u partnerstvu s izrazito ojačanom europskom obranom", kazao je Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatska donijela ispravnu odluku da ne nabavlja vojnu opremu od istog dobavljača, spomenuvši pritom nabavu opreme iz SAD-a, ali i Francuske i Njemačke. Dodao je da se razgovara i s nekim drugim zemljama poput Italije i Turske.

Prioritetne teme - digitalna transformacija i zelena tranzicija

Premijer je istaknuo da će se Vlada, uz demografsku revitalizaciju i jačanje obrane, nastaviti baviti i prioritetnim temama digitalne transformacije i zelene tranzicije.

Kazao je i da su globalne energetske krize veliki izazov za cijeli kontinent pa tako i za Hrvatsku, dodavši da je pitanje energetske tranzicije ključno za gospodarstvo. Dodao je i da Hrvatska polako napušta fosilna goriva.

"Kad je riječ o nuklearnoj energiji imamo sjajnu suradnju sa Slovenijom oko Krškog, a istodobno gledamo i mogućnosti za male modularne reaktore koji bi bili dodatni doprinos energetskom mixu proizvodnje električne energije u Hrvatskoj", ustvrdio je Plenković. Spomenuo je i trend iskorištavanja geotermalne energije kojom je naša zemlja itekako bogata.

Suradnja s Hrvatima izvan Hrvatske iznimno važna

Premijer se potom osvrnuo na iznimno važnu suradnju Vlade s tri skupine Hrvata - Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnim narodom, manjinama i dijasporom. "Mislim da smo izdašnim povećanjem sredstava u proračunu proteklih godina pokazali da ste nam prioritet", poručio je premijer.

Kazao je da je Vladi fokus na Bosni i Hercegovini zbog brojnosti Hrvata, ali i kompleksnosti svih unutarnjih zbivanja. "Kada je riječ o legitimnoj zastupljenosti u najvišim institucijama BiH, trudimo se pomoći Hrvatima u BiH da se izbore za stvarnu ravnopravnost kao jednog od tri konstitutivna naroda", dodao je Plenković.

Naveo je i pomoć Hrvatima u toj zemlji i kroz financiranje brojnih projekta, izdvojivši sufinanciranje sveučilišne bolnice u Mostaru i mostarskog Sveučilišta te izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta kao simbola kulture, identiteta i tradicije Hrvata u BiH.

Kad je riječ o predstavnicima manjina, premijer je kazao da se ta potpora očituje i kroz suradnju u bilateralnim komisijama kako bi vlade zemalja u kojima su Hrvati manjina financirali njihove projekte. Za primjer je naveo odličnu suradnju s nacionalnim manjinama koji žive u Hrvatskoj kroz operativne programe.

"Želimo da se u Hrvatskoj svi naši sugrađani osjećaju dobro, bilo da su Hrvati ili pripadnici nacionalnih manjina i podržavamo ih u svim aspektima", poručio je Plenković, podsjetivši da su pripadnici nacionalnih manjina bili važan partner u vladajućim koalicijama.

Broj članova Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske povećan za 10 članova

Govoreći o iseljeništvu, premijer smatra da treba povećati financiranje njihovih projekata u budućnosti. Spomenuo je i da je Sabor prije desetak dana usvojio Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koji donosi i povećanje članova Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske s dosadašnjih 55 na 65 članova, kao i dodatno osnaživanje institucionalne potpore kroz uključenost svih osamnaest ministarstva. "Na taj način želimo još bolje saslušati reakcije i potrebe Hrvata iz svih krajeva svijeta", dodao je.

Predsjednik Vlade je naglasio i da su mnogi predstavnici dijaspore već godinama u Hrvatskoj te uvelike pridonose hrvatskom političkom, društvenom i gospodarskom životu. Dodao je da su mnogi od njih aktivni i u državnoj upravi.

Kazao je i da je bilo očekivano nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju da će određeni broj hrvatskih građana otići u ekonomski razvijenije zemlje, izrazivši zadovoljstvo da se u zadnje vrijeme sve više ljudi vraća u Hrvatsku. "Važno nam je, ne samo u demografskom, već i u ekonomskom smislu da je što veći broj Hrvata u Hrvatskoj", rekao je Plenković.

Hrvatska je danas dio zapadnog svijeta kojem vrijednosno pripada

Naglasio je da je Hrvatska danas politički stabilna, ekonomski ide u dobrom smjeru te dio je zapadnog svijeta kojem vrijednosno pripada, ali i da je pred njom još zadaća, poput ranije spomenutog lovljenja koraka s najrazvijenijim zemljama.

"Uloga Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatskih nacionalnih manjina u drugim zemljama i predstavnika iseljeništva je svima nama itekako važna i značajna", zaključio je premijer Plenković, koji je potom sudjelovao u raspravi o pitanjima koja su ključna za njihov status u zemljama u kojima žive te o njihovoj suradnji s Hrvatskom.

Nastavljamo jačati zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske

Više sličnih tema

Nove obavijesti