Vlada

Hrvatska i Slovenija potpisale sporazum o obnovi pograničnih mostova, jačaju suradnju na NE Krško

Hrvatski premijer Andrej Plenković i slovenski premijer Robert Golob potpisali su sporazum o građenju, upravljanju i održavanju 23 pogranična mosta između Hrvatske i Slovenije, s ciljem poboljšanja života stanovnika pograničnih područja. Tijekom susreta u Vinici, dvojica premijera također su razgovarali o nastavku gospodarske i energetske suradnje, fokusirajući se na zajedničko upravljanje Nuklearnom elektranom Krško i potencijalnu izgradnju novog bloka. Također su razmijenili mišljenja o skorom sastanku vrha NATO-a i globalnoj sigurnosnoj situaciji, izrazivši zabrinutost zbog rata u Ukrajini i nestabilnosti na Bliskom istoku. Plenković je ponovio apel za dodjelu statusa nacionalne manjine Hrvatima u Sloveniji, dok je Golob izrazio zabrinutost humanitarnim stanjem u Gazi. Trgovinska razmjena između dviju zemalja dosegnula je 7,7 milijardi eura, a slovenski turisti i vlasnici nekretnina u Hrvatskoj dodatno jačaju bilateralne veze.

23.06.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Vinica, Hrvatska, Slovenija
Teme:	Bilateralni odnosi, Infrastruktura, Energetika, Međunarodna sigurnost, Migracije
Izdvojeni datumi:	2025-06-23T00:00:00Z
Datum:	23.6.2025. 0:00:00
Kategorije:	Bilateralni odnosi, Infrastruktura, Energetika, Međunarodna sigurnost, Migracije
	Andrej Plenković, Robert Golob, Hrvatska, Slovenija, pogranični mostovi, Nuklearna elektrana Krško, energetska sigurnost, NATO, EU, migracije, manjine

Sporazum o obnovi pograničnih mostova za bolju kvalitetu života stanovnika u pograničnom području Hrvatske i Slovenije

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u posjetu je Sloveniji gdje se u Vinici sastao sa slovenskim kolegom Robertom Golobom. Tom prilikom potpisan je Sporazum o građenju, upravljanju i održavanju postojećih objekata za premošćivanje na državnoj granici. Hrvatsku i Sloveniju spajaju 23 pogranična mosta preko četiri rijeke - Kupe, Sutle, Drave i Mure te se očekuje da će sporazum u prvom redu poboljšati kvalitetu života stanovnika obiju država u tom pograničnom području. Dvojica premijera također su izrazili želju za nastavkom gospodarske i energetske suradnje, prije svega na upravljanju Nuklearnom elektranom Krško i izgradnji novog, zajedničkog bloka.

''Premijera Plenkovića sam obavijestio o planiranim i tekućim aktivnostima u vezi s pripremama za odluku o izgradnji drugog bloka Nuklearne elektrane Krško. Shvatio sam da je Hrvatska jako zainteresirana, ali i mi smo jako zainteresirani da Republika Hrvatska sudjeluje u pripremi toga projekta. Kao partner, jer imamo dobra iskustva, ali o tome će se u sljedećim mjesecima i godinama još održavati daljnji razgovori, kazao je Robert Golob, predsjednik Vlade Republike Slovenije te dodao da su razmijenili i mišljenja o skorom sastanku vrha NATO-a. Pozdravili su fleksibilnost postignutu kod definicije izdataka za obranu jer time svaka država može na svoj način pridonijeti sigurnosti i savezništvu.

Mostovi koji povezuju dva naroda

Predsjednik Vlade Plenković poručio je da Hrvatska i Slovenija u duhu dobrosusjedskih odnosa nastavljaju rješavati otvorena pitanja i jačati gospodarsku suradnju i u tom kontekstu pohvalio je predani rad slovenske ministrice za infrastrukturu Alenke Bratušek i hrvatskog ministra mora prometa i infrastrukture Olega Butkovića.

Naglasio je da je cilj danas potpisanog sporazuma bolje građenje, upravljanje i održavanje mostova koji povezuju Hrvatsku i Sloveniju i dva naroda, a osobito su na korist onima koji žive u pograničnom području, ali i svim drugima koji prelaze granice.

"Zato mi se čini da je ovo jedan od malih, ali operativnih koraka za približavanje naših zemlja i naroda i veselim da ćemo zajednički investirati u kvalitetnije mostove između dvije zemlje", dodao je.

"Sporazum o 23 objekta kojima je potrebna obnova, održavanje i dogradnja namijenjen je točno tome da granica ne razdvaja, nego povezuje", poručio je Golob.

Bilateralni odnosi u fazi visokog povjerenja i partnerstva

Dodao je da je današnji susret bila prigoda da razmotre ukupno stanje bilateralnih odnosa Hrvatske i Slovenije koji su kroz protekle godine dovedeni u fazu visokoga povjerenja, partnerstva i odnosa koji su fokusirani na opću dobrobit, više nego na teme koje su u prošlosti ponekad kreirale određene tenzije među političkim strankama i u javnosti.

''Toga već godinama nema i to nije slučajno, to je namjerno jer mi u to povjerenje i zajedničku suradnju uloženo puno zajedničkih napora. Osim ovakvih formalnih bilateralnih susreta praktički nema multilateralnog skupa, a da se ne vidimo i ne razgovaramo o zajedničkim temama'', kazao je Plenković.

Trgovinska razmjena dosegnula 7,7 milijardi eura

Istaknuo je da je Slovenija jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske. Prošle je godine trgovinska razmjena dosegnula 7,7 milijardi eura, što dovoljno govori koliko je ta razmjena u gospodarskom smjeru važna.

''Itekako cijenimo dolazak ogromnog broja slovenskih turista na hrvatski dio Jadranske obale, i to u kontinuitetu. I tu ste nam jedno od najzanimljivijih tržišta i partnera. Mnogi od vas su i vlasnici nekretnina u Hrvatskoj, što čini tu povezanost i međusobnu upućenost neraskidivom, a podaci koje imamo i za ovu sezonu itekako ohrabruju i govore da će to tako biti i 2025., a i u budućnosti'', poručio je.

Hrvatska zainteresirana za nastavak suradnje i zajedničko upravljanje NE Krško

U uvodnom dijelu razgovora dvojica predsjednika Vlada dotaknuli su se pitanja energetske sigurnosti u širem kontekstu globalnih zbivanja. Plenković je izrazio zadovoljstvo zajedničkim upravljanjem Nuklearnom elektranom Krško, koja je važan dio mozaika osiguravanja potreba za strujom svih subjekata u Hrvatskoj, bilo kućanstava, bilo gospodarstva.

''Razumijemo ambicije Slovenije, i u širem kontekstu planove, koji bi se odnosili na izgradnju novog bloka Nuklearne elektrane Krško. Hrvatska pozicija je tu principijelna od početka. Mi smo zainteresirani za nastavak suradnje. Što se Hrvatske tiče, bilo bi idealno da bude po postojećem modelu, ali smo otvoreni za razgovore, s obzirom da su ovo sasvim nove okolnosti i nova situacija te da na taj način osiguramo električnu energiju za naše građane, ne za pet - deset, nego praktički za sto godina u budućnosti'', rekao je.

U svom se obraćanju Plenković dotaknuo i teme nezakonitih migracija istaknuvši da Hrvatska ulaže značajne napore u njihovu sprječavanju. ''Naši napori da čuvamo hrvatsku granicu od nezakonitih prijelaza se itekako vide i po statističkim pokazateljima koje slovenska policija i njihove institucije vide. Mislim da je ta međusobna suradnja itekako dobra i da će se nastaviti u budućnosti.''

Osvrnuo se i na dva ovotjedna velika summita - sastanak na vrhu NATO-a u Nizozemskoj i redoviti sastanak Europskog vijeća u Bruxellesu.

Vezano uz to naglasio je da su pitanja izdvajanja za obranu Hrvatske i Slovenije važna i prioritetna. Hrvatska je poduprla veća izdvajanja i u ovom trenutku ispunjava zadnji zavjet NATO-a, a to je preko dva posto izdvajanja za obranu, a u okviru tih dva posto, 30-ak posto ide za modernizaciju. Nove ambicije koje će izgledno biti definirane na samitu - od 3,5 posto plus 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti koje imaju i civilnu i vojnu namjenu - su u okviru onoga što smatramo realnim, ustvrdio je hrvatski premijer, dodavši da je naša ambicija biti na 3 posto 2030. godine.

Apeliramo da se Hrvatima u Sloveniji dodijeli status nacionalne manjine

Što se ostalih tema tiče, dvojica premijera razgovarali su o pitanju zaštite manjina - Slovenaca u Hrvatskoj i Hrvata u Sloveniji te o zajedničkom povjerenstvu koje se bavi grobištima.

''Ponavljamo naš apel da se Hrvatima u Sloveniji dodijeli status nacionalne manjine. Mislimo da je to itekako važna i bitna tema, a posebno ćemo dotaknuti i temu zajedničkoga povjerenstva koji se bavi grobištima, što s naše strane vodi potpredsjednik Medved. Htjeli bismo da se i tu naprave iskoraci kako bi se napravio pomak prema obiteljima koje još uvijek ne znaju gdje su njihovi najbliži'', rekao je Plenković i dodao da je tu riječ o žrtvama nakon Drugoga svjetskog rata.

''U svakom slučaju, jedan odličan susret i lijepa prigoda da dalje unaprijedimo gospodarsku, političku i sigurnosnu suradnju između Hrvatske i Slovenije'', zaključio je hrvatski premijer.

Plenković i Golob zabrinuti zbog ukupne globalne situacije

Odgovarajući na pitanje novinara, Plenković je istaknuo da je i Hrvatska, kao i Slovenija, jako zabrinuta ukupnom sigurnosnom globalnom situacijom.

"Ovo nije 'business as usual'. Ruska agresija traje, veliki rat koji smo vidjeli od listopada 2023. između Izraela i Hamasa imao je nekoliko svojih faza i uključivanje Hezbolaha od libanonske strane, uključivanje hutista iz Jemena. Sada imamo izravan rat između Izraela i Irana", kazao je Plenković, dodajući da zbog toga hrvatska Vlada izražava duboku zabrinutost.

Naglasio je da velika nestabilnost na Bliskom istoku može dovesti do niza posljedica poput rasta cijena energenata, ali i novih migracijskih valova, "koji će po dosadašnjoj praksi završavati na teritoriju europskih država, što nosi čitav niz političkih, sigurnosnih, društvenih konzekvenci kakve smo imali nakon valova 2015. i 2016. godine".

"Treća potencijalna opasnost su naravno i prijetnje terorističkim napadima koje se mogu događati bilo gdje diljem svijeta i sve to uzrokuje nestabilnost i nesigurnost naših državljana", dodao je Plenković.

Slovenski premijer je rekao da neke aktivnosti izraelske vlade ne ulijevaju povjerenje zbog humanitarnog stanja u Gazi.

"Vrijeme će pokazati tko od njih misli iskreno. Nažalost nam neke aktivnosti, prije svega izraelske vlade, ne ulijevaju povjerenje u njihove riječi jer se situacija izrazito pogoršala u Gazi", rekao je Golob koji je naglasio da je za Sloveniju jedina stvarna opcija mir.

Sporazum o obnovi pograničnih mostova za bolju kvalitetu života stanovnika u pograničnom području Hrvatske i Slovenije

Više sličnih tema

Nove obavijesti