Vlada

Vlada RH: Potpore poljoprivredi, sufinanciranje školskog mednog dana i kredit za Zračnu luku Zadar

Vlada Republike Hrvatske donijela je na svojoj 93. sjednici program potpore poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima registriranim u sustavima kvalitete, vrijedan 4,2 milijuna eura za razdoblje do 2027. godine, s ciljem osiguranja likvidnosti i zadržavanja proizvodnje. Također je odobren Program školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka za 2025. godinu, vrijedan 215.540 eura, s ciljem podizanja svijesti djece o važnosti lokalnih proizvoda i pčelarstva. Vlada je dala suglasnost Zračnoj luci Zadar za kreditno zaduženje od 16,5 milijuna eura za proširenje putničkog terminala. U saborsku proceduru upućen je Konačni prijedlog zakona o fiskalizaciji, koji predviđa uvođenje 'fiskalizacije 2.0' i značajna administrativna rasterećenja za poduzetnike. Donesen je i zaključak o prihvaćanju zahtjeva za aktiviranje nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila EU-a vezano uz rashode za obranu, iako Hrvatska za sada nema potrebe za njezinim korištenjem. Također, data je suglasnost za sufinanciranje manifestacije Dani Krešimira Ćosića u Zadru te je predloženo proglašenje 5. lipnja "Danom hrvatske zastave".

27.05.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Zadar
Teme:	Poljoprivreda, Prehrambena industrija, Pčelarstvo, Kvaliteta proizvoda, Potpore, Zračni promet, Infrastruktura, Fiskalizacija, Porezi, Obrana, Geopolitika, Sport, Kultura, Nacionalni identitet
Izdvojeni datumi:	2025-09-01T00:00:00Z, 2026-01-01T00:00:00Z, 2027-01-01T00:00:00Z, 2018-12-07T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2023-01-01T00:00:00Z, 2025-06-05T00:00:00Z, 1848-06-05T00:00:00Z, 2025-05-20T00:00:00Z, 2025-06-06T00:00:00Z, 2025-06-08T00:00:00Z
Datum:	27.5.2025. 0:00:00
Kategorije:	Poljoprivreda, Prehrambena industrija, Pčelarstvo, Kvaliteta proizvoda, Potpore, Zračni promet, Infrastruktura, Fiskalizacija, Porezi, Obrana, Geopolitika, Sport, Kultura, Nacionalni identitet
	Vlada, poljoprivreda, hrana, pčelarstvo, med, Zadar, Zračna luka Zadar, fiskalizacija, obrambeni rashodi, Krešimir Ćosić, sport, hrvatska zastava, potpore, sufinanciranje

Za zaštićene poljoprivredne i prehrambene proizvode 4,2 milijuna eura

Vlada je s današnje 93. sjednice u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o fiskalizaciji. Donijela je program potpore za sufinanciranje troškova proizvodnje hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te program školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka za 2025. godinu te dala suglasnost za sufinanciranje troškova organizacije manifestacije Dani Krešimira Ćosića - Sportom za snažnije ja! koja će se održati u Zadru u povodu obilježavanja 30. godišnjice smrti hrvatskog košarkaša i trenera.

Program potpore za sufinanciranje troškova proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda registriranih u sustavu kvalitete zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla za razdoblje do 2027. godine, vrijedan je 4,2 milijuna eura.

Cilj programa je potpora proizvođačima koji sudjeluju u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode zaštićene oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla, koji su suočeni s problemima u poslovanju, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Potporom se, kako je rekao, nastoji osigurati likvidnost te zadržati postojeća razina proizvodnje.

Prihvatljivi korisnici potpore su mikro, mala i srednja poduzeća, a maksimalni iznos potpore po korisniku ne može biti veći od 100 tisuća eura u jednoj godini.

Financijska sredstva za provedbu programa osigurana su u državnom proračunu za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. u iznosu od 1,4 milijuna eura godišnje, odnosno 4,2 milijuna eura u trogodišnjem razdoblju.

Za Program školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka 215,5 tisuća eura

Vlada je donijela i Program školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka za 2025. za čiju su provedbu osigurana sredstva u iznosu od 215.540 eura.

Pritom će iznos od 150,7 tisuća eura za nabavu meda zapakiranog u staklenku isplatiti Agencija za plaćanja u poljoprivredi osnivačima školskih ustanova, a 64,8 tisuća eura za izradu i distribuciju različitih priručnih i edukativnih materijala isplatit će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Cilj programa je podizanje svijesti djece o potrebi konzumacije lokalnih poljoprivrednih proizvoda te ukazivanje na ulogu i značaj pčelarstva u cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, posebice zbog održavanja ekološke ravnoteže i bioraznolikosti.

Vlajčić je rekao kako se očekuje 70 korisnika, a to su osnivači školskih ustanova koji su se prijavili na javni poziv i koje je odobrila Agencija za plaćanja.

Programom se želi promovirati med lokalnih proizvođača čime se daje primjeren značaj kao i doprinos zaštiti okoliša preferiranjem kratkih lanaca opskrbe. Tako će med koji će se dodijeliti učenicima prvih razreda osnovnih škola biti zapakiran u staklenku za med volumena 370 ml (nacionalna staklenka ili konvencionalna) i označen nacionalnim znakom kvalitete "Dokazana kvaliteta“ Hrvatska i/ili europskim ili nacionalnim znakom kvalitete za zaštićenu oznaku izvornosti i/ili znakom Med hrvatskih pčelinjaka.

Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka održan je prvi puta 7. prosinca 2018. godine, a tijekom sedam godina njegova održavanja u Programu je sudjelovalo ukupno 860 osnovnih škola s 244.167 učenika prvih razreda te svake godine sudjeluju prosječno 192 pčelara.

Suglasnost Zračnoj luci Zadar za kredit od 16,5 milijuna eura

Vlada je suglasnost Zračnoj luci Zadar za dugoročno kreditno zaduženje od 16,5 milijuna eura uvećanih za kamate, naknade i troškove, koji će se iskoristiti za proširenje i rekonstrukciju putničkog terminala.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek rekao je kako je riječ o zaduženju kod Hrvatske poštanske banke, po fiksnoj kamatnoj stopi od 2,45 posto godišnje.
Kreditom će se financirati prva faza proširenja i rekonstrukcije putničkog terminala. Ukupna procijenjena vrijednost investicije iznosi 21,95 milijuna eura.

Rekonstrukcija i dogradnja putničkog terminala nužna je kako bi se povećao kapacitet zračne luke na 2,5 do tri milijuna putnika godišnje, budući da zadnjih godina putnički zračni promet u Zadru značajno raste.

Naime, u 2024. godini u Zračnoj luci Zadar ostvaren je promet od 1,6 milijuna putnika, što predstavlja rast od 30 posto, u odnosu na 2023. godinu.

Aktivirana klauzula kojom se izdvajanja za obranu neće uračunavati u deficit

Vlada je usvojila zaključak o prihvaćanju zahtjeva za aktiviranje nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila vezano uz rashode, koja se na razini EU-a odobrava zbog pojačanih geopolitičkih napetosti koja iziskuju povećanje rashoda za obranu, no pri čemu je rečeno da Hrvatska za sada nema potrebe za korištenjem mogućnosti koje proizlaze iz te klauzule.

Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca na sjednici Vlade u utorak, Europska komisija je u ožujku ove godine pozvala države članice EU-a da formalnim zahtjevom zatraže aktivaciju nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila definiranih revidiranim okvirom za ekonomsko upravljanje EU-om.

Temeljem upućenih zahtjeva, a nakon ocjene stručnih službi Komisije, Vijeće EU-a donosi preporuku kojom se pojedinoj zemlji članici u razdoblju od 2025. do 2028. godine dozvoljava odstupanje od maksimalnih stopa rasta neto rashoda definiranih preporukom Vijeća EU-a iz siječnja ove godine.

Aktivacija spomenute klauzule, istaknuo je Primorac, odobrava se u kontekstu izvanrednih okolnosti, odnosno pojačanih geopolitičkih napetosti uslijed agresije Rusije na Ukrajinu, te posljedičnim prijetnjama sigurnosti Unije, koje iziskuju povećanje rashoda za obranu.

Osim spomenutog izuzeća, fiskalna pravila EU-a i dalje su u potpunosti na snazi te će sva fiskalna odstupanja, osim gore navedenih, biti zabilježena na kontrolnom računu zemlje članice EU-a i biti podložna pokretanju korektivnih procedura EU-a, napomenuo je Primorac.

Istaknuo je i da Hrvatska za sada nema potrebe za iskorištavanje mogućnosti koja proizlaze iz ovoga zahtjeva.

"No, u kontekstu geopolitičke napetosti, ovo prije svega vidimo kao jednu vrstu osiguranja, ukoliko bude potrebe za korištenje mogućnosti koje proizlaze iz ove klauzule", rekao je Primorac.

Inače, kako je pojasnio nekidan, korištenje opcije tzv. nacionalne klauzule o odstupanju znači da se izdvajanja za obranu u određenom opsegu ne bi uračunavala u deficit, a u kontekstu eventualnog potencijalnog otvaranja procedure prekomjernog proračunskog manjka.

Klauzulom je predviđeno da godišnje odstupanje od usvojene putanje neto rashoda ne prelazi 1,5 posto BDP-a.

Konačan prijedlog zakona o fiskalizaciji

Vlada je u saborsku proceduru uputila i konačan prijedloga zakona o fiskalizaciji, a kako je istaknuo Primorac, ovaj zakon stvara pretpostavke za uvođenje fiskalizacije 2.0, odnosno za fiskaliziranje međusobnih transakcija između poduzetnika, zatim za transakcije između poduzetnika i države, ali isto tako i proširenja postojeće fiskalizacije računa u prometu gotovinom.

Novi zakon, rekao je Primorac, trebao bi doprinijeti značajnim administrativnim rasterećenjima poduzetnika, putem ukidanja cijelog niza obrazaca. "Uvođenje i proširenje sustava fiskalizacije na transakcije između poduzetnika i između poduzetnika i države omogućit će i bolje fiskalno i proračunsko planiranje, veću proračunsku transparentnost i brojne druge koristi za gospodarstvo i gospodarski rast i razvoj", kazao je ministar financija.

Naime, kako je navedeno i u samom prijedlogu zakona, uvođenje obveze izdavanja eRačuna uz fiskalizaciju eRačuna te uvođenje sustava eIzvještavanja dovest će do značajnog administrativnog rasterećenja te omogućiti ukidanje niza poreznih prijava, među kojima i ukidanje izvješća o obavljenim donacijama hrane (DON-H), ukidanje Knjige izlaznih računa (I-RA), ukidanje Posebne evidencije o primljenim računima (U-RA), ukidanje statističkog obrasca (RAD 1G) za male i srednje poduzetnike i sl., što bi trebalo rezultirati uštedama za poduzetnike koje u Ministarstvu procjenjuju na više od 120 milijuna eura godišnje.

Prijedlogom zakona predviđeno je postupno nadograđivanje sustava fiskalizacije te, sukladno s time, stupanje na snagu u tri faze. Tako, 1. rujna 2025. godine u dijelu odredbi koje se odnose na fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji, 1. siječnja 2026. godine trebale bi stupiti na snagu odredbe koje se odnose na izdavanje i fiskalizaciju e-računa, a od 1. siječnja 2027. kao izdavatelji e-računa propisuju se obveznici poreza na dohodak i poreza na dobit koji nisu u sustavu PDV-a, kao i proračunski i izvanproračunski korisnici.

Sufinanciranje manifestacije Dana Krešimira Ćosića - Sportom za snažnije ja!

Vlada je dala suglasnost za sufinanciranje troškova organizacije manifestacije Dani Krešimira Ćosića - Sportom za snažnije ja! koja će se održati u Zadru od 6. do 8. lipnja 2025., sukladno zamolbi Udruge Dani Krešimira Ćosića.
Potrebna sredstva za sufinanciranje troškova u ukupnom iznosu od 320.000,00 eura osigurat će se u okviru Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu na proračunskim pozicijama Ministarstva turizma i sporta.

Program manifestacije Dani Krešimira Ćosića - Sportom za snažnije ja! širokog je spektra te udružuje brojne sudionike kako bi u sklopu manifestacije i najavne kampanje osvijestili javnost o važnosti bavljenjem sportom kao alatom za održavanje mentalnog zdravlja kod djece i mladih. To ujedno povećava i bazu sportaša u Hrvatskoj te promovira sport.

Na samom događanju očekuje se dolazak brojnih poznatih sportaša koji su se uključili u kampanju Sportom za snažnije ja!, više od 10 000 posjetitelja i doseg veći od milijun ljudi. U sklopu manifestacije koja je otvorena za javnost i koja će se provoditi na poluotoku Zadra, održat će se košarkaški turniri 3 na 3 i Međunarodni turnir „Sjećanje na Krešimira Ćosića“, brojne aktivnosti koje animiraju djecu i mlade za bavljenje sportom, radionice o zdravoj prehrani i mentalnom zdravlju, turističke ture, izložbe, brojne nagradne igre.

Cilj ove manifestacije je osvijestiti javnost o važnosti bavljenja sportom te na dostojan način obilježiti 30. obljetnicu smrti Krešimira Ćosića.

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad 20. konvencijom hrvatskih izvoznika i 18. dodjelom nagrada „Zlatni ključ“ najboljim izvoznicima u 2024. godini te 17. dodjelom nagrada „Zlatna bilanca“. Oba pokroviteljstva prihvaćaju se bez preuzimanja financijskih obveza.

Proglašenje 5. lipnja Danom hrvatske zastave

U mišljenju koje je dala Hrvatskom saboru Vlada predlaže prihvaćanje Prijedloga odluke o proglašenju 5. lipnja „Danom hrvatske zastave“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, aktom od 20. svibnja 2025.

Zastava, grb, himna i jezik među temeljnim su obilježjima nacionalnoga identiteta i samosvijesti te ujedno način iskazivanja pripadnosti nacionalnoj zajednici i kulturi. Stoljeća suživota u višenacionalnom, višejezičnom, višekulturnom i višekonfesijskom prostoru pokazala su koliko je važno ustrajati na afirmaciji vlastite kulturne i nacionalne posebnosti.

Nastanak hrvatske zastave izravno je povezan s ustoličenjem Josipa Jelačića za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, 5. lipnja 1848. u Zagrebu. Prije toga, hrvatske zastave bile su u prvom redu zastave hrvatskih banova, koje su kao simbol bana predstavljale Trojednu Kraljevinu te nije postojala jedinstvena hrvatska zastava.

Iako je isticanje nacionalnih simbola uređeno posebnim propisima, proglašenjem „Dana hrvatske zastave“ dodatno bi se skrenula pozornost javnosti na važnost nacionalne identifikacije, ali i na povijesni kontekst sredine 19. stoljeća obilježen snažnim državotvornim naporima hrvatske političke i intelektualne elite te razvojem moderne hrvatske nacije, stoji u obrazloženju Vladinog mišljenja upućenog Hrvatskom saboru.

Za zaštićene poljoprivredne i prehrambene proizvode 4,2 milijuna eura

Više sličnih tema

Nove obavijesti