Vlada

Plenković: Za pravedan i održiv mir u Ukrajini agresora ne možemo nagraditi teritorijem

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na Copenhagen Democracy Summitu istaknuo da pravedan i održiv mir u Ukrajini mora uključivati sigurnosna jamstva i ne smije nagraditi agresora teritorijem, povlačeći paralelu s hrvatskim iskustvom u Domovinskom ratu. Naglasio je da bi nagrađivanje agresora bio opasan presedan za međunarodno pravo. Plenković je izrazio podršku jačanju ukrajinske vojske i odbacio ideju da se rat u Ukrajini ne tiče Europe, navodeći posljedice poput energetske krize. Potvrdio je nastavak hrvatske ekonomske, financijske, političke i vojne pomoći Ukrajini. U sklopu posjeta, premijer se sastao s danskom premijerkom Mette Frederiksen radi jačanja bilateralne suradnje i hrvatskog izvoza, te s bivšim glavnim tajnikom NATO-a Andersom Foghom Rasmussenom o jačanju europske obrane.

13.05.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Ukrajina, Danska, Kopenhagen, Europa, Hrvatska, Srbija, Istanbul, Rusija, Bosna i Hercegovina, Sjedinjene Američke Države, Grenland, Rijeka, Jadran, Srednja Europa
Teme:	Rusko-ukrajinski rat, međunarodni poredak, europska sigurnost, proširenje Europske unije, bilateralna suradnja Hrvatska-Danska, hrvatska vanjska politika, geopolitika, logistika i pomorstvo, obrana i modernizacija vojske
Izdvojeni datumi:	2025-05-13T00:00:00Z, 1991-01-01T00:00:00Z, 1995-01-01T00:00:00Z, 2014-01-01T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z
Datum:	13.5.2025. 0:00:00
Kategorije:	Rusko-ukrajinski rat, međunarodni poredak, europska sigurnost, proširenje Europske unije, bilateralna suradnja Hrvatska-Danska, hrvatska vanjska politika, geopolitika, logistika i pomorstvo, obrana i modernizacija vojske
	Andrej Plenković, Ukrajina, Rusija, mir, agresija, teritorij, Copenhagen Democracy Summit, Danska, Mette Frederiksen, sigurnosna jamstva, proširenje EU, obrana, međunarodno pravo, Hrvatska, Donald Trump, Bosna i Hercegovina, Grenland, Anders Fogh Rasmussen, Rijeka Gateway, Maersk, vojna pomoć, energetska kriza

Plenković: Za pravedan i održiv mir u Ukrajini agresora ne možemo nagraditi teritorijem

Sudjelujući na Copenhagen Democracy Summitu, predsjednik Vlade Andrej Plenković govorio je na panelu o Ukrajini, jačanju europske obrane i budućnosti Europe. Potrebno je postići pravedan i održiv mir uz sigurnosna jamstva za Ukrajinu, kazao je i dodao da bi rješenje koje bi nagradilo agresora i opravdalo kršenje međunarodnog prava bilo dugoročno loše za Ukrajinu, Europu i cijeli svijet. Na sastanku s danskom premijerkom Frederiksen razgovarao je o jačanju hrvatskog izvoza u Dansku i bilateralne suradnje između dviju država.

Na početku govora premijer je podsjetio da je Hrvatska, nažalost, bila žrtva velikosrpske agresije Miloševićevog režima početkom devedesetih te zbog toga ima jedinstveno iskustvo među članicama Unije.

Ponovo je izrazio potporu Ukrajini i ukrajinskom narodu, jer kako je naglasio, oni ne brane samo svoju zemlju, već i temeljne vrijednosti na kojima je izgrađena Europa i demokratski svijet - slobodu, teritorijalni integritet, dobrosusjedske odnose i sve drugo što se pokušavalo izgraditi od završetka Drugog svjetskog rata.

„Sada je zbog ruske agresije ugrožen svjetski poredak temeljen na međunarodnom pravu, multilateratizmu i međusobnom poštovanju“, rekao je Plenković.

Objasnio je da je obrazac kojim se danas služi Rusija isti je kao onaj s kojim se služila Srbija prije 30 godina, a sastoji se od četiri faze.

Prvo je da se pokuša dovesti u pitanje identitet nacije, što je povezano s denacifikacijom. Tada slijedi faza ugroženih manjina, bilo da se govori o ruskoj manjini u Ukrajini ili Srbima u Hrvatskoj. Nakon toga manjina počinje proglašavati neovisnost na teritoriju zemlje u kojoj žive i naposljetku dolaze osloboditelji iz susjedstva.

Snažna sigurnosna jamstva za Ukrajinu, kako se agresije ne bi ponavljale

Poručio je da to naglašava kako bi se shvatilo što je sve ugroženo kada bi agresor bio nagrađen osvojenim teritorijem, jer bi to bilo zeleno svijetlo i drugim zlostavljačima za osvajanje teritorija susjednih, slabijih zemalja, a to bi bio zastrašujući presedan.

Na upit što očekuje od potencijalnog mirovnog sastanka u Istambulu, premijer je rekao kako se nada da će se održati u punom sastavu te da bi to bio veliki korak naprijed. Dodao je da su predsjednik Zelenski i Trump dokazali da su spremni za pregovore, a što se tiče Rusije, to tek treba potvrditi, jer zasad je nastavila s napadima na Ukrajinu.

Sada je glavni cilj jačati ukrajinsku vojsku kako bi mogla braniti državu od mogućih budućih napada, kazao je pojasnivši da Rusija ima kapacitete novačenja kakve nitko nema što joj daje ogromnu prednost.

Izrazio je pritom i razumijevanje oko želje Ukrajine da dobije čvrste sigurnosne garancije, jer je već prije 30 godina pristala predati svoj nuklearni arsenal iz sovjetskog doba u zamjenu za sigurnosne garancije svjetskih sila, pa i Rusije, da bi nekoliko desetljeća kasnije postala meta agresije.

Trebaju im snažnija sigurnosna jamstva kako se agresije ne bi ponavljale, rekao je premijer.

O Trumpu je kazao da je to predsjednik koji zaista želi mir te da iz njihove perspektive radije žele brzi dogovor, kako ne bi bilo dodatnih žrtava, nego što je bitan krajnji rezultat mirovnog sporazuma i kvaliteta tog mira.

Iz stajališta Europske unije, gdje je svaki član dao nevjerojatan doprinos Ukrajini u skladu s mogućnostima svoje zemlje, bitno je kako će na kraju mirovni sporazum izgledati, nastavio je premijer.

Naglasio je da Hrvatska neće podržati sporazum kojim će se nagraditi agresora osvojenim teritorijem te su jamstva sigurnosti koja će prevenirati buduće agresije ključne.

Plenković je rekao da je netočna teza pojedinih političkih aktera da se Europe ne tiče rat u Ukrajini. Ruska agresija utjecala je na sve nas, prouzročila energetsku krizu i potom rast cijena diljem Europe.

Iz tog smo razloga morali snažno intervenirati kako bismo očuvali socijalnu koheziju naših društava i gospodarski rast naših gospodarstava, kazao je i zaključio da je ruska agresija na Ukrajinu i napad na europsko gospodarstvo.

Ključno je da Europa i međunarodna zajednica nastave pružati pomoć Ukrajini

Rekao je da je ključno da Europa i međunarodna zajednica nastavi pružati ekonomsku, financijsku, političku i vojnu pomoć Ukrajini.

Ponovio je da je podrška Ukrajini vrlo konzistentna i snažna, kako u okviru Europske unije tako i sa strane hrvatske Vlade.

„Mi smo, kao što znate, dali 12-13 paketa vojne pomoći u proteklih nekoliko godina“, naglasio je.

Osvrnuo se na koaliciju voljnih, kazavši da je Hrvatska dio zemalja članica koalicije, ali bez fizičkog slanja naših vojnika u Ukrajinu, već nastavljamo politički podržavati i pomagati Ukrajini u jačanju njihovih obrambenih sposobnosti kako bi se spriječila neka buduća agresija Rusije na Ukrajinu nakon, eventualnog, dogovora o prekidu vatre ili mirovnoga dogovora.

„Ključ je kako ostvariti sigurnosna jamstva koja će prevenirati ovaj scenarij koji su oni doživjeli 2014. i ponovno 2022. godine“, ocijenio je predsjednik Vlade.

Hrvatska stoji uz Ukrajinu posljednje tri i pol godine i nastavit će je podržavati i dalje, jer je to jedino ispravno, poručio je Plenković.

Podržavamo proces proširenja Europske unije

Na upit o proširenju, rekao je da je važno za Europsku uniju te Hrvatska podržava procese proširenja za druge zemlje, ako ispune kriterije. Posebno smo zainteresirani za Bosnu i Hercegovinu, kao susjednu zemlju u kojoj su Hrvati jedan od konstitutivnih naroda, kazao je Plenković.

Pitanje Grenlanda riješiti kroz dijalog, Danska je jedna od najprivrženijih saveznica SAD-a u Europi

U izjavama za novinare, odgovarajući na upit da komentira situaciju oko Grenlanda, premijer je rekao da Hrvatska razumije zatečenost Danske, jedne od najprivrženije saveznice SAD-a u Europi, izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda.

Izrazio je uvjerenje da će se pronaći rješenje za taj spor putem mirnog dijaloga između Danske i Sjedinjenih Američkih Država.

Sastanak s danskom premijerkom: Nastavak izvrsne suradnje Hrvatske i Danske

Nakon sudjelovanja na panelu premijer Plenković sastao se s predsjednicom Vlade Kraljevine Danske Mette Frederiksen.

„S danskom premijerkom nastavljamo izvrsnu suradnju u okviru Europske unije-a i NATO-a“, poručio je premijer.

Razgovarali su o jačanju hrvatskog izvoza u Dansku i bilateralne suradnje između dviju država te o situaciji u Ukrajini, migracijskim izazovima i transatlantskoj suradnji.

Trgovinska razmjena s Danskom raste i dosegnula je 450 milijuna eura, a cilj je dodatno produbiti gospodarsku suradnju.

Vlada zbog toga i ulaže u riječku i druge jadranske luke te u željezničku infrastrukturu, kako bi na značaju dobio hrvatski položaj kao najkraći put do srednje Europe za velike pomorske pravce, naglasio je.

Važan doprinos tome dat će i partnerstvo s danskom kompanijom Maersk na projektu kontejnerskog terminala Rijeka Gateway, koji učvršćuje položaj Hrvatske kao mediteranskih vrata Srednje Europe.

Premijer s bivšim glavnim tajnikom NATO-a razgovarao o jačanju europske obrane

Premijer se dan ranije u Kopenhagenu sastao s Andersom Foghom Rasmussenom, bivšim glavnim tajnikom NATO-a i osnivačem Alliance of Democracies Foundation. Razgovarali su o ključnim globalnim i sigurnosnim izazovima koji prijete demokratskim društvima diljem svijeta.

Zaključili su kako dijele stav o važnosti što skorijeg postizanja pravednog i održivog mira u Ukrajini, mira koji neće samo zaustaviti rat, već i očuvati ukrajinski suverenitet, pružiti trajna sigurnosna jamstva te zaštititi temeljna načela međunarodnog prava.

U razgovoru su se dotaknuli i Plana ReArm za jačanje europske obrane, kao i značajnih iskoraka koje je Hrvatska ostvarila u modernizaciji svojih oružanih snaga.

Plenković: Za pravedan i održiv mir u Ukrajini agresora ne možemo nagraditi teritorijem

Više sličnih tema

Nove obavijesti