Vlada

Habijan: e-Građanin ima 2,085 milijuna korisnika, cilj digitalizacija državnog aparata do 2030.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan izjavio je u Hrvatskom saboru da sustav e-Građanin ima 2,085 milijuna korisnika te da je cilj digitalizirati cjelokupni državni aparat do 2030. godine. Predstavio je Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi, koji obvezuje tijela državne uprave na korištenje te infrastrukture te otvara mogućnost korištenja širem krugu korisnika uz osiguranje kibernetički sigurne okoline. Habijan je također komentirao ostavku predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Aleksandre Jozić Ileković, izrazivši iznenađenje, te naglasio potrebu poštivanja odluka Povjerenstva i podrške koju njegovo ministarstvo pruža instituciji.

10.04.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatski sabor
Teme:	Državna uprava, Informacijska tehnologija, Digitalna transformacija, Vladavina prava, Javne politike
Izdvojeni datumi:	2030-01-01T00:00:00Z, 2014-01-01T00:00:00Z
Datum:	10.4.2025. 0:00:00
Kategorije:	Državna uprava, Informacijska tehnologija, Digitalna transformacija, Vladavina prava, Javne politike
	Damir Habijan, e-Građanin, Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi, digitalizacija, državni aparat, Aleksandra Jozić Ileković, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, kibernetička sigurnost

Habijan predstavio Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi: Sustav e-Građanin danas ima 2,085 milijuna korisnika

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je danas tijekom saborske rasprave o Zakonu o državnoj informacijskoj infrastrukturi, da danas imamo 2,085 milijuna korisnika sustava e-Građanin dodavši i kako do 2030. žele digitalizirati cijeli državni aparat.

"Podatak od 2,085 milijuna korisnika sustava e-Građanin pokazuje da idemo u dobrom smjeru", kazao je Habijan, odgovarajući zastupniku Hrebaku kojega je zanimalo kada ćemo digitalizirati cijeli državni aparat.

Habijan je iznio podatak i da imamo već više od 900 korisnika u Centru dijeljenih usluga te poručio da je konačni cilj digitalizacije kako bi građani imali manji trošak vremena za usluge koje trebaju obaviti te da se izbjegne ono "fali jedan papir na šalteru". Naglasio je i kako do 2030. žele postići da se digitalizira cijeli državni aparat.

Pojasnio je kako se Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi propisuje da su tijela državne uprave, druga državna tijela i javne ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska obvezni koristiti Državnu informacijsku infrastrukturu.

Uz to, tu infrastrukturu mogu koristiti i jedinice lokalne i regionalne samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima, gospodarski subjekti te neprofitne pravne osobe.

Istaknuo je i da se time, u odnosu na zakon koji je donesen 2014., otvara mogućnost korištenja državne informacijske infrastrukture većem broju korisnika na državnoj i lokalnoj razini te će sva tijela koja je koriste imati kibernetičku sigurnu okolinu za komunikaciju s građanima.

"U svjetlu recentnih događaja i u pogledu geopolitičke situacije kibernetika i kibertentička sigurnost je nešto što je u zadnje vrijeme u većini poslovnih propisa top tema i kojem ovo ministarstvo zaduženo za digitalnu transformaciju posvećuje veliku pažnju", naglasio je.

Kazao je i da zakon definira i Centar dijeljenih usluga korisnicima kojim se uspostavlja tehnička infrastruktura za korištenje usluge istih programskih rješenja i slično.

Ministar Habijan je objasnio da se zakonom definira i mreža Državne informacijske infrastrukture pri čemu je HITRONet osnovna mreža te informacijske infrastrukture, a koja je u vlasništvu je RH. "Ona predstavlja sigurnosnu osnovicu informacijsko-komunikacijske mreže između korisnika te pruža zajedničke mrežne i alternativne servise", rekao je.

Tijekom kratke rasprave zastupnici su podržali predloženi zakon, a zastupnica Lugarić pohvalila je da je u zadnjih 11 godina u tom području napravljen veliki napredak. On se, rekla je, vidi u razvoju informacijske infrastrukture, u novom načinu rada državnih tijela tj. suradnji koju moraju postići u konsolidaciji i razmjeni podataka te se postigao velik napredak u načinu na koji država komunicira s građanima i obratno.

Habijan: Iznenađen sam ostavkom Jozić Ileković, a odluke Povjerenstva treba poštivati

Nakon saborske rasprave, ministar Habijan komentirao je neopozivu ostavku predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukoba interesa Aleksandre Jozić Ileković na sjednici Antikorupcijskog vijeća, kazavši kako je iznenađen.

Pojasnio je da je procedura koja slijedi propisana Zakonom o sprečavanju sukoba interesa pa tako četvero ostalih članova između sebe moraju izabrati vršitelja dužnosti, a Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove mora raspisati javni poziv, dodavši da nije potrebno raspisati ga za sve članove nego samo za jednog s obzirom da je samo Jozić Ileković podnijela ostavku.

Habijan je pohvalio njezin rad i stručnost kao vrhunske pravnice, kao i komunikaciju s njegovim Ministarstvom.

Upitan za probleme u funkcioniranju koje je Jozić Ileković navela u svom pismu, Habijan je odgovorio da mu, otkako je ministar, nije uputila nikakvo pismo u segmentu izmjena Zakona o sprečavanja sukoba interesa. Takvih prijedloga nije bilo, niti smo o tome razgovarali, dodao je.

Povjerenstvo je samostalno i neovisno tijelo i postoji određena crta razgraničenja, no, smatram da Povjerenstvo treba imati otvorenu komunikaciju. Takvog prijedloga iz Povjerenstva nije bilo, ali otvoren sam za bilo kakvu suradnju s budućim ili postojećim članovima ako postoji potreba da se i to pitanje otvori, kazao je Habijan.

Upitan za slučaj državne tajnice Šimundže Ivković, ministar je kazao da je odluka Povjerenstva po tom pitanju je bila vrlo jasna te to treba poštivati. Smatra da kao ministar ne bi smio ulaziti u konkretne slučajeve, kao ni u rad samostalnog neovisnog tijela nego pružati podršku u radu.

Istaknuo je da je Povjerenstvu pružio podršku u smislu kadrovske politike, zapošljavanjem devet novih službenika u Povjerenstvu, a ovlasti su puno šire nego ranije, poput povećanja broja obveznika Zakona, gotovo sedam tisuća godišnje, obveze podnošenja imovinske kartice, povećanja 'cooling' perioda za dužnosnike s 12 na 18 mjeseci i još niz drugih instrumenata.

Ako netko smatra, naglašava, da je potrebna izmjena Zakona koja je realna i suvisla, napravit ćemo je, ali treba voditi računa da je često i u izvješću o vladavini prava Europske komisije i GRECO-a bilo pitanje ovog Zakona, a u zadnjem izvješću vrlo je jasno vidljivo da smo ispunili sve preporuke.

Smatra da nije njegova ni uloga Vlade propitivati eventualne propuste u radu ostalih članova Povjerenstva jer je riječ o samostalnoj neovisnoj instituciji, a kada je riječ o međuljudskim odnosima članovima Povjerenstva, nije zadaća ministra da to propituje.

A ako je bilo djelovanja protivnih Zakonu, kaže, ja o tome kao ministar nisam bio obaviješten i postoji procedura za razrješenje člana Povjerenstva ako je bilo kršenja Zakona, koju treba pokrenuti nadležni Odbor. A na pitanje tko je u 'loptanju' između Odbora za izbor i imenovanja i Odbora za Ustav propustio odraditi svoj posao, kazao je da on nije nadležan to govoriti.

Izvor: Hina/Vlada
Foto: Hina

Više sličnih tema

03.04.2025 | Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Održana 79. sjednica Vlade Republike Hrvatske: Prihvaćen Nacrt konačog prijedloga Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi

10.04.2025 | Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Vlada utvrđuje sastav Povjerenstva za granice jedinica lokalne samouprave i raspušta općinska vijeća u Drenovcima i Prološcu

29.05.2025 | Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Sjednica Sabora – Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije postaje tijelo nadležno za usluge podatkovnog posredovanja

15.11.2024 | Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Nove obavijesti

14.07.2026 13:55 | Vukovarsko-srijemska policija