Vlada

Plenković u Šibeniku: "Hrvatsko gospodarstvo je sada u dobrom trenutku i taj trenutak moramo iskoristiti"

Premijer Andrej Plenković na konferenciji u Šibeniku istaknuo je povoljan trenutak za hrvatsko gospodarstvo, potkrijepljen jakim rastom (četiri puta bržim od prosjeka EU), smanjenjem javnog duga, investicijskim kreditnim rejtingom i rekordnom zaposlenošću. Naglasio je uspješno korištenje europskih fondova, najavio dovršetak infrastrukturnih projekata i poboljšanje životnog standarda. Također je spomenuo važnost nacionalne stambene politike i jačanje međunarodnog položaja Hrvatske, uključujući pristupanje OECD-u.

05.12.2024 | Vlada Republike Hrvatske


Lokacije: Šibenik
Teme: Regionalni razvoj, Fondovi EU, Makroekonomija, Zapošljavanje, Infrastruktura, Međunarodni odnosi
Izdvojeni datumi: 2016-01-01T00:00:00Z, 2024-12-05T00:00:00Z, 2027-01-01T00:00:00Z, 2030-01-01T00:00:00Z
Datum: 5.12.2024. 0:00:00
Kategorije: Regionalni razvoj, Fondovi EU, Makroekonomija, Zapošljavanje, Infrastruktura, Međunarodni odnosi
Andrej Plenković, Dani regionalnoga razvoja i fondova EU, Šibenik, Europski fondovi, gospodarski rast, zaposlenost, nezaposlenost, javni dug, kreditni rejting, regionalni razvoj, OECD

Hrvatsko gospodarstvo je sada u dobrom trenutku i taj trenutak moramo iskoristiti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Šibeniku na konferenciji Dani regionalnoga razvoja i fondova EU. Svrha ove konferencije, poručio je u svom govoru, je da se kroz zajednički dijalog i dobro strukturirane panele vidi što je dosad dobro učinjeno te što još treba učiniti kako bi bili konkretniji i učinkovitiji za građane i gospodarstvo u pogledu stvaranja jednakih šansi diljem Hrvatske, pritom koristeći značajna europska sredstva koja su na raspolaganju. Zahvaljujući europskim fondovima, istaknuo je, Hrvatska ubrzano lovi korak s onima koji su ušli u Europsku uniju prije nje, podsjetivši da je 2016. Hrvatska bila na 62 posto prosjeka razvijenosti unutar Unije, a danas je na gotovo 78 posto. "Naš je gospodarski rast brži i veći četiri puta od prosjeka Europske unije i europodručja", naglasio je.

Podsjetio je da je Hrvatska u potpunosti dosad iskoristila sredstva iz jednog cijelog višegodišnjeg okvira, iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu od potresa, a jedna je od najučinkovitijih članica u iskorištavanju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
 
Pritom smo poodmakli i s nizom raspisanih natječaja u ovoj aktualnoj financijskoj perspektivi, dodao je.
 
"Tih 25 milijardi eura koji su nam na raspolaganju u ovom desetljeću su strateški važni upravo za politiku regionalnoga razvoja", kazao je predsjednik Vlade.
 
Ta nam sredstva, dodao je, daju šansu da skratimo vremenski rok i dosegnemo one koji su razvijeniji od nas.
 
Iskustvo koje su svi stekli u povlačenju sredstava, bilo u pretpristupnom razdoblju, bilo u prvih 11 godina članstva, je dragocjeno, i na nacionalnoj i na lokalnoj razini, kako bi nam dodana vrijednost velikih sredstava pomogla u dosezanju standarda gospodarske razvijenosti i socijalne sigurnosti.
 
Odlični makroekonomski pokazatelji, rekordna zaposlenost i prirodna stopa nezaposlenosti
 
Gospodarski gledano, u usporedbi s ostalim članicama, Hrvatska je danas u dobroj situaciji, kazao je premijer, dodajući kako su se brojne zemlje nakon recentnih kriza vratile u situaciju prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i prekomjernog proračunskog manjka.
 
Hrvatska nije niti u jednoj niti u drugoj, naglasio je, već je danas, dvije godine nakon ulaska u europodručje, u potpunosti u skladu s maastriškim kriterijima.
 
Jedina smo zemlja u Europskoj uniji koja je od vrhunca Covid krize pa do danas smanjila udio javnoga duga u BDP-u za 30 postotnih bodova, s 87 na 57, 4 posto, naglasio je premijer.
 
Istodobno smo uspjeli proračunski manjak uvijek zadržati u okvirima 3 posto, a inflacija je ispod 3 posto.
 
Usto, prema ocjenama agencija za kreditni rejting, koje su nas prije desetak godina držale na razini koji se u slengu financijaša naziva smećem, danas Hrvatska ima investicijski kreditni rejting na razini A, prvi puta u povijesti.
 
"Vodili smo računa o tome kako se troše proračunski novci, vodili smo računa o tome da usporedno rasterećujemo hrvatsko gospodarstvo kroz niz krugova poreznih reformi i smanjivanja parafiskalnih nameta, vodili smo računa o rastu zaposlenosti koja je danas na nevjerojatnih milijun i 730 tisuća ljudi i nakon turističke sezone, da nam je nezaposlenost došla na prirodnu stopu od 4 do 5 posto", naglasio je premijer Plenković.
 
Hrvatska raste četiri puta brže od prosjeka EU, to će pridonijeti daljnjem povratku ljudi
 
Pritom su ohrabrujući podaci o gospodarskom rastu, 4 posto u prvom kvartalu, 35,5 posto u drugom kvartalu i 3,9 posto u trećem kvartalu, itekako značajni u toj politici lovljenja koraka.
 
"Naš je rast brži i veći četiri puta od prosjeka Europske unije i europodručja", istaknuo je.
 
Sve će to pridonijeti povratku ljudi koji su u vrijeme kada je Hrvatska postala članicom Europske unije iskoristili jednu od četiri temeljne slobode - slobodu kretanja - i otišli na neko vrijeme u neku drugu članicu. Sada, kada Hrvatska raste u gospodarskom i socijalnom smislu, a istodobno se u nekim drugim članicama, u kojima se prije desetak godina živjelo bolje, uslijed brojnih kriza živi izazovnije.
 
Razlike u primanjima, dodao je, postaju premale da bi kvaliteta života bila dovoljno atraktivna da se bude negdje drugdje nego u Hrvatskoj.
 
U tom je kontekstu podsjetio da je prošle godine u rujnu posjetio Irsku, gdje se susreo s hrvatskom zajednicom. U Irskoj je tada, bilo samo oko 18 tisuća, iako se stvarala fama pa se činilo da ih je mnogo više. Danas ih je jedva do 13 tisuća.  
 
Što mi budemo brži u realizaciji ciljeva politike ravnomjernog regionalnog razvoja, taj fenomen odlaska će se svesti na normalne okvire korištenja slobode kretanja.
 
"Hrvatsko gospodarstvo je sada u dobrom trenutku i taj dobri trenutak mi moramo iskoristiti", poručio je.
 
Treći mandat je finalizacijski, presudno pitanje je kvalitetna realizacija nacionalne stambene politike  
 
Uz politiku dizanja standarda građana, odnosno rast plaća, mirovina i socijalnih naknada, i gospodarski rast, a istovremeno ostvarujući strateške ciljeve, u prethodna dva mandata, kazao je premijer, treći mandat je finalizacijski mandat, u smislu dovršetka svih važnih infrastrukturnih i ostalih projekata.
 
Primjerice, ilustrirao je, za deset godina Hrvatska više neće imati brze ceste i autoceste za graditi, jer će sve biti dovršene, a sva središta županija bit će u cestovnoj mreži. Zatim, do 2027. sve će osnovne škole biti jednosmjenske i turnusi će otići u povijest. Do 2030. svako hrvatsko dijete imat će svoje mjesto u vrtiću.
 
"Dosegnut ćemo određene standarde koji će nam dati vremena da sav svoj trud usmjerimo na veće plaće i veće mirovine ", poručio je.
 
Presudno pitanje ukupnoga stanja u društvu je kvalitetna realizacija nacionalne stambene politike, koja je možda najvažnija od svih, istaknuo je predsjednik Vlade, jer se na njoj zrcali perspektiva i šanse mlade generacije.
 
Hrvatska je u sada u zrelijoj fazi međunarodnog pozicioniranja, od nas se očekuje viša razina doprinosa globalnim politikama
 
Govoreći o budućnosti, premijer je kazao kako najveći "game changer" za cijeli svijet dolazi u idućih 15 godina, kada će svjetske rezerve fosilnih goriva doseći svoj vrhunac.
 
Potražnja će biti veća, resursa će biti manje, pa je jasno da će cijena tih energenata biti skuplja.
 
To je najveći izazov pred svima i o tome svi moraju voditi računa, upozorio je.
 
Upravo zato jer je globalne ciljeve održivoga razvoja uvrstila u svoje nacionalne politike, naglasio je premijer Plenković, Hrvatska je prema UN-ovoj ljestvici među prvih deset zemalja u njihovom ispunjavanju.
 
Istovremeno je u krugu 40 naprednih ekonomija, dodao je, podsjetivši na predstojeće pristupanje OECD-u, organizacije u kojoj su najrazvijeniji i najuređeniji, čiji je slogan "bolje politike za bolji život".
 
"Ulazimo u jednu zreliju fazu međunarodnog pozicioniranja gdje se od svih nas očekuje viša razina i doprinosa globalnim politikama", poručio je. 




Više sličnih tema

11.12.2024 | Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Rast plaća i mirovina uz priuštivo stanovanje glavni prioriteti Vlade u trećem mandatu
05.06.2019 | Vlada Republike Hrvatske
Proglašeni najbolji hrvatski izvoznici

Nove obavijesti

13.07.2026 00:00 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Ministar Grlić Radman na sastanku Vijeća za vanjske poslove (FAC)
12.07.2026 | Istarska policija
NADOPUNA: Požar plovila u Pomeru
12.07.2026 | Zagrebačka policija
Traže se svjedoci prometne nesreće u Susedgradu
12.07.2026 | Istarska policija
Teško ozlijeđen vozač motocikla
12.07.2026 | Šibensko-kninska policija
Knin: Utvrđen uzrok požara na osobnom vozilu
12.07.2026 | Zadarska policija
Informacija o događaju
12.07.2026 | Bjelovarsko-bilogorska policija
Zaustavljen s gotovo tri promila alkohola za volanom
12.07.2026 | Bjelovarsko-bilogorska policija
Motociklist oduzeo prednost pa udario u osobni automobil
12.07.2026 | Bjelovarsko-bilogorska policija
Iskrenje iz auspuha zapalilo bale slame
12.07.2026 | Šibensko-kninska policija
Nedozvoljena glisiranja u blizini obale u šibenskom akvatoriju
12.07.2026 | Šibensko-kninska policija
Upravljao vozilom pod utjecajem alkohola
12.07.2026 | Bjelovarsko-bilogorska policija
Sukob ispred trgovine završio fizičkim napadom