Vlada

Božinović u Bruxellesu: Hrvatska traži učinkovitije upravljanje migracijama i jačanje vanjske granice EU

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sastao se s europskim povjerenikom Magnusom Brunnerom u Bruxellesu. Razgovarali su o jačanju Frontexa, borbi protiv krijumčarenja i opremanju hrvatske granice za smanjenje ilegalnih ulazaka. Božinović je ponovio svoj raniji prijedlog o premještanju administrativnih postupaka za tražitelje azila u zemlje podrijetla, ističući da je to praktičnije i humanije. Također se raspravljalo o novoj direktivi o vraćanju ilegalnih migranata, s naglaskom na veću ulogu Frontexa. Hrvatska je podržala non-paper Austrije i Nizozemske za učinkovitije vraćanje migranata. Božinović je naglasio angažman Hrvatske u zaštiti nacionalnih i vanjskih granica EU te planove za daljnje investicije u graničnu opremu. Dotaknuo se i skorog ulaska Rumunjske i Bugarske u Schengen, ističući to kao važan korak za Uniju.

05.12.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Bruxelles
Teme:	Upravljanje migracijama, Zaštita granica, Europska unija, Frontex, Schengen
Izdvojeni datumi:	2024-12-05T00:00:00Z, 2019-01-01T00:00:00Z
Datum:	5.12.2024. 0:00:00
Kategorije:	Upravljanje migracijama, Zaštita granica, Europska unija, Frontex, Schengen
	Davor Božinović, Magnus Brunner, migracije, azil, Frontex, Scengen, Hrvatska, EU

Hrvatska je jedna od najangažiranijih zemalja kad govorimo o zaštiti naših nacionalnih, ali i vanjskih granica EU

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u Bruxellesu je razgovarao s novim europskim povjerenikom za unutarnja pitanja i migracije Magnusom Brunnerom. Bilo je riječi o jačanju Frontexa, učinkovitijem suzbijanju krijumčarskih aktivnosti i opremanju vanjske granice Hrvatske kako bi se smanjio broj protuzakonitih ulazaka.

Oko pitanja eksternalizacije obrade zahtjeva za azilom sve se više stvara konsenzus u Europskoj uniji, rekao je Božinović.

EU traži inovativna rješenja za upravljanje migracijama i između ostaloga, postoji ideja da se tražitelji azila čiji je zahtjev odbijen šalju u prihvate centre izvan EU-a, odakle bi čekali na vraćanje u zemlje podrijetla.

Božinović je rekao da je novom povjereniku kazao kako je još prije pet godina njegovoj prethodnici, bivšoj povjerenici Ylvi Johansson predložio rješenje u tom smjeru i da tada za to nije bilo sluha.

"Moja je ideja bila da se administrativni postupci trebaju preseliti tamo odakle dolaze migranti jer je puno praktičnije i humanije da se nekome tko nema pravo na međunarodnu zaštitu u EU to kaže u njegovoj zemlji, nego kad već dođe u Europu, što onda stvara niz problema”, rekao je Božinović

“Stoga sam siguran da će se to pitanje u konačnici shvatiti najozbiljnije moguće i Hrvatska će na tome inzistirati jer je to bolje, praktičnije i humanije”, istaknuo je potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova.

Novi prijedlog direktive o vraćanju nelegalnih migranata

U razgovoru s Brunnerom bilo je i riječi o mogućem novom prijedlogu direktive o vraćanju nelegalnih migranata.

“Vraćanje je jedno od važnijih pitanja i nešto se mora početi primjenjivati u praksi”, kaže Božinović dodajući da u tome veću ulogu treba imati Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).

“Naše je mišljenje da Frontex treba biti više na terenu i baviti se konkretnim rješavanjem onih aspekata migrantske krize koji najviše opterećuju Europu, a jedan od njih je sigurno i vraćanje nezakonitih migranata”, kazao je Božinović.

Države članice još su 2019. postigle suglasnost o prijedlogu direktive o vraćanju nezakonitih migranata, dok Europski parlament još uvijek nije definirao svoje stajalište o tome. Međutim, većina zemalja članica danas smatra da je taj dogovor od prije pet godina zastario i da bi Europska komisija trebala izaći s novim prijedlogom.

U listopadu su Austrija i Nizozemska sastavile non-paper, koji je podržalo još 15 zemalja članica Schengenskog prostora uključujući Hrvatsku, kojim se traži od komisije novi zakonodavni prijedlog za učinkovitije vraćanje nezakonitih migranata.

Planovi za bolju zaštitu hrvatske granice

U razgovoru za središnji Dnevnik HRT-a Božinović je istaknuo da je povjereniku Brunneru jasno da je dobio jedan od najsloženijih, najkompleksnijih portfelja.

"Znamo da je pitanje migracija zadnjih godina jedno od najvrućih pitanja ne samo u Bruxellesu već i u državama članicama. Njemu je vrlo poznata situacija i kao Austrijancu, s čime se sve Hrvatska nosi", rekao je Božinović.

Naglasio je da je on prvi ministar unutarnjih poslova kojeg je Brunner primio.

"Mislim da to govori dovoljno samo za sebe", dodao je.

Na pitanje kako Europska komisija ocjenjuje zaštitu hrvatskih granica od protuzakonitih prelazaka, Božinović je odgovorio da je potpuno jasno da je Hrvatska jedna od najangažiranijih zemalja kad govorimo o zaštiti naših nacionalnih granica, ali i vanjskih granica Europske unije, da Hrvatska to radi u skladu s europskim i s nacionalnim zakonom.

"Hrvatska je policija već osmu godinu za redom prisutna dan i noć na svim važnim punktovima na zelenoj granici, daje sve od sebe, ojačali smo, ne samo brojčano, već i u tehničkoj opremi.
Povjereniku sam iznio planove u daljnja investiranja u jačanje zaštite hrvatske granice, prije svega kad govorimo o suvremenim sustavima, detekcije, kretanja u pograničnom području", naglasio je Božinović.

O mogućem ulasku Rumunjske i Bugarske u Schengen

"Prije svega, mi se nadamo i od početka smo podržavali Bugarsku i Rumunjsku da postanu članice Schengena. Mislim da dolazimo blizu te odluke. Sigurno da sve države članice Europske unije trebaju biti članice Schengena i Schengen je jedno od najvažnijih područja i najprepoznatljivijih uspjeha Europske unije. Tako da imati državu članicu koja nije članica istovremeno i Schengena, mislim da u perspektivi kad se eventualno bude širila Europska unija na druge nove članice, to bi trebao biti sastavni dio paketa ulaska", kazao je Božinović te naglasio da je dobro da će Bugarska i Rumunjska postati članice Schengena iz niza razloga, naravno i zbog građana njihovih zemalja, ali i zbog jačanja sigurnosti i kooperacije na razini Europske unije.

Na pitanje kako će to utjecati na hrvatske granice i hoće li se broj migranata povećati ili ostati isti, Božinović je rekao da su Rumunjska i Bugarska ispunile sve uvjete i da su bile angažirane na zaštiti vanjskih granica.

"Ima, naravno, migranata koji prolaze i kroz Bugarsku i kroz Rumunjsku, međutim, i oni jačaju svoje kapacitete, kao što to jača i Grčka. I to je put kojim će se nastaviti ići na razini Europske " zaključio je ministar Božinović.

Izvor: Vlada / Hina / HRT

Više sličnih tema

05.12.2024 | Ministarstvo unutarnjih poslova

Nove obavijesti

04.06.2026 | Ministarstvo unutarnjih poslova

Interventna jedinica policije na autocesti A1 kod Skradina zaplijenila više od 250 grama amfetamina te manju količinu marihuane

04.06.2026 | Šibensko-kninska policija