Vlada

Plenković: Svi smo za mir u Ukrajini, ali ne bilo kakav; očekuje se jačanje transatlantskih odnosa

Premijer Andrej Plenković istaknuo je u Budimpešti čvrstu privrženost europskih čelnika nastavku sveobuhvatne podrške Ukrajini, naglašavajući da se ne traži mir po cijenu teritorijalne cjelovitosti zemlje. Također je komentirao potencijalne promjene u transatlantskim odnosima nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima i naglasio važnost jačanja europske konkurentnosti te uspješnog provođenja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti od strane Hrvatske.

08.11.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Budimpešta, Ukrajina, SAD, Bliski istok, Krim, Donjeck, Lugansk
Teme:	Međunarodni odnosi, Vanjska politika, Ekonomija, Europska unija, Rat u Ukrajini
Izdvojeni datumi:	2024-11-08T00:00:00Z, 2014-01-01T00:00:00Z
Datum:	8.11.2024. 0:00:00
Kategorije:	Međunarodni odnosi, Vanjska politika, Ekonomija, Europska unija, Rat u Ukrajini
	Andrej Plenković, Ukrajina, Rusija, Donald Trump, Europsko vijeće, Europska unija, NATO, Budimpešta, konkurentnost, Nacionalni plan oporavka i otpornosti

Svi se zalažemo za mir u Ukrajini, ali ne bilo kakav

Premijer Andrej Plenković rekao je danas u Budimpešti da postoji velika privrženost europskih čelnika za nastavak snažne podrške Ukrajini u svim aspektima - politički, ekonomski, financijski, humanitarno i vojno. Kazao je da nitko ne govori o tome da Ukrajina da svoj teritorij i poručio da je potrebno pronaći sveobuhvatno rješenje koje bi na jedan srednji rok omogućilo reintegraciju privremeno okupiranih područja.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi u Budimpešti, gdje je po dolasku na neformalni sastanak Europskoga vijeća dao izjavu za medije.

Osvrnuvši se na jučerašnji sastanak Europske političke zajednice, premijer je podsjetio da su razgovarali o odnosima Europske unije i SAD-a u svjetlu pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima održanima u utorak.

"Svi su vrlo realni i pragmatični, svi su čestitali predsjedniku Trumpu na pobjedi i očekuju nastavak snaženja transatlantskih odnosa, konvergiranje stavova oko svih ključnih globalnih pitanja, prije svega oko ruske agresije na Ukrajinu, situacije na Bliskom istoku, klimatskih promjena, trgovinskih odnosa, suradnje u okviru NATO-a te odnosa prema Kini. Tih pet, šest točaka bit će kapitalne u odnosima nakon inauguracije predsjednika Trumpa u siječnju", kazao je Plenković.

Vrijeme koje je u svojevrsnoj međufazi, dodao je, bit će iskorišteno za međusobne kontakte, za gledanje kako pridonijeti rješavanju svih ključnih globalnih problema, ali na temelju vrijednosti i principijelnosti, pogotovo kad je riječ o Ukrajini.

Nastavak snažne podrške Ukrajini

Premijer je rekao da svi za mir u Ukrajini, ali ne bilo kakav mir. "Ukoliko to podrazumijeva teritorijalnu cjelovitost Ukrajine te temeljne vrijednosti i načela kod kojih stojimo, onda smo sigurno u poziciji da dođemo i do zajedničkog rješenja", poručio je.

Velika većina, kazao je, smatra da postoje određeni temelji na kojima danas počiva suvremeni svijet - globalno upravljanje i međunarodno pravo, i oko toga nema nikakvih dilema. Sve drugo bilo bi odstupanje od vlastitih načela.

Rekao je i da postoji velika privrženost europskih čelnika za nastavak snažne podrške Ukrajini u svim aspektima - politički, ekonomski, financijski, humanitarno i vojno. "Nitko nije naznačio bilo kakvu promjenu stava kada je riječ o tim temeljnim načelima", dodao je Plenković.

Kazao je da nitko ne govori o tome da Ukrajina da svoj teritorij i podsjetio da je prva agresija Rusije na Ukrajinu 2014. rezultirala sporazumima iz Minska, koji su bili vrlo nalik na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja. Poručio je da potrebno pronaći sveobuhvatno rješenje koje bi na jedan srednji rok omogućilo reintegraciju privremeno okupiranih područja.

"U međuvremenu ne da se nisu vratili Donjeck i Lugansk u ustavnopravni poredak Ukrajine, a da ne govorim o Krimu, nego su sada još dvije regije anektirane s fabriciranim referendumima i sad smo otišli dalje prema zapadu. To je cijeli problem i priču treba vratiti nazad", dodao je Plenković.

Vijeće danas o izvješću o europskoj konkurentnosti

Osvrnuo se i na izvješće Marija Draghija o europskoj konkurentnosti, koje će on predstaviti danas na neformalnom Europskom vijeću.

"Svi smo proučili to izvješće i usuglasili se oko Budimpeštanske deklaracije koja je posvećena upravo jačanju europske konkurentnosti, značaju jedinstvenoga tržišta i naših politika, osobito o signifikaciji i deregulaciji", kazao je Plenković, dodavši da nije teško za pretpostaviti da će politika novoizabranog predsjednika Trumpa biti deregulacija, kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama.

Ako Europska unija, rekao je, ne bude jednako pratila olakšavanje poslovanja na ovom kontinentu onda ćemo teže biti konkurentni, istaknuvši da su ulaganja u inovacije i istraživanje izuzetno važna.

Kazao je da se demografska revitalizacija nalazi u prvoj rečenici Budimpeštanske deklaracije i to na inzistiranje Hrvatske. U njoj se nalaze i teme poput zelene tranzicije, pitanja klimatskih promjena, daljnjeg jačanje svih sloboda i ukidanja barijera koje danas postoje na jedinstvenom tržištu, što je, ocijenio je premijer, važno za male zemlje koje nemaju puno velikih i snažnih kompanija.

"I zato ovaj proračunski dio koji se odnosi i dalje i na poljoprivredu i na kohezijsku politiku predstavlja važan aspekt i instrument za države poput Hrvatske koje još uvijek love korak za stupnjem razvoja onih koji su živjeli u demokraciji više od 70 godina i imaju puno snažnije ekonomije", rekao je Plenković.

Hrvatska jedna od najbržih i najučinkovitijih u provođenju NPOO-a

Kada je riječ o europskom proračunu, premijer smatra da je Hrvatska napravila maksimum u prvih sedam godina, a sada i u ovih drugih sedam.

"Pritom smo nadodali Instrument iduće generacije, gdje je Hrvatska uz Grčku imala najveći udio sredstava u odnosu na BDP. I tih 10,5 milijardi eura s kojima smo odmah išli pomoći gospodarstvu nakon velike krize za Hrvatsku znače jako puno", rekao je Plenković.

Naglasio je i da je naša zemlja jedna od najbržih i najučinkovitijih u provođenju Nacionalnog plana opravka i otpornosti.

"Isplaćeno je, realizirano ili ugovoreno u natječajima preko osam milijardi, što znači da nije neizvedivo u dvije godine što su ostale, da potrošimo i ove ostale dvije milijarde na vrijeme", dodao je.

Rekao je da nisu sve zemlje jednako brze i učinkovite te će se nakon starta novih institucija krenuti u razgovore da se produlji rok za korištenje sredstva za Instrument EU iduće generacije.

"Hrvatska smatra da za gospodarski razvoj i jačanje, nakon onoliko kriza, trebamo koristiti sve zajedničke instrumente", poručio je premijer Plenković.

Više sličnih tema

08.05.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

05.06.2026 12:05 | Krapinsko-zagorska policija