Vlada

Počeo upis trezorskih zapisa, ministar Primorac očekuje dobar odaziv građana

Ministar financija Marko Primorac najavio je početak upisa trezorskih zapisa s ciljanim iznosom od 1,2 milijarde eura i godišnjim prinosom od 3,15%. Rok za uplatu građana je 15. studenoga, a za institucionalne investitore 19. studenoga. Ministar je također pojasnio promjene u poreznom tretmanu iznajmljivača, ističući cilj izjednačavanja poreznog opterećenja za kratkoročni i dugoročni najam, te je naglasio Vladine napore u zaštiti najugroženijih građana kroz razne socijalne i ekonomske mjere unatoč inflatornim pritiscima.

08.11.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	Javni dug, Porezi, Ekonomija
Izdvojeni datumi:	2023-11-01T00:00:00Z, 2024-11-15T00:00:00Z, 2024-11-19T00:00:00Z, 2025-01-01T00:00:00Z
Datum:	8.11.2024. 0:00:00
Kategorije:	Javni dug, Porezi, Ekonomija
	Marko Primorac, trezorski zapisi, Ministarstvo financija, građani, investitori, porezna reforma, iznajmljivači, turizam, Eurostat, Vlada RH, plaće, mirovine

Počeo upis trezorskih zapisa, Primorac očekuje dobar odaziv građana

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je danas kako se nada da će odaziv građana u novom krugu upisa trezorskih zapisa biti jednako dobar kao i u ostalim izdanjima.

„Za početak upisa trezorskih zapisa odabran je petak kako bi se uskladilo dospijeće trezorskih zapisa koji su izdani u studenom prošle godine, tako da svi građani koji se odluče na reinvestiranje i kupnju novih trezorskih zapisa imaju priliku to učiniti“, izjavio je ministar Primorac danas nakon sastanka s predsjednicom Grupe Europske investicijske banke Nadiom Calviño.

Ciljani nominalni iznos izdanja je 1,2 milijarde eura, godišnji prinos iznosi 3,15 posto, a razdoblje uplata za građane završava 15. studenoga, izvijestio je, nakon čega će se 19. studenoga održati i drugi krug upisa, namijenjen institucionalnim investitorima.

Kako je već poznato, dodaje, trezorski zapisi se kupuju uz popust, što znači da će ukupna cijena pri izdanju jednog trezorskog zapisa biti 969,54 eura, a građani će po dospijeću dobiti 1.000 eura za svaki zapis, odnosno moći će zaraditi 30,46 eura.

Kada je riječ o ciljanom iznosu, kazao je Primorac, Ministarstvo financija zadržava pravo prihvaćanja većeg ili manjeg iznosa ponuda.

Prinos od 3,15 posto je nešto niži od onog u studenom 2023., no smatra ga primjerenim, pri čemu napominje da je odmah u početku odlučeno da se trezorski zapisi i obveznice namijenjeni građanima izdaju po tržišnim uvjetima.

Od ovoga upisa je na platformi eRiznica omogućena usluga reinvestiranja, što bi po riječima ministra, građanima trebalo olakšati upisivanje trezorskih zapisa.

Cilj je izjednačiti porezni tretman dugoročnog i kratkoročnog najma

Primorac se osvrnuo i na povećanje poreznog opterećenja za iznajmljivače u turizmu, koji tvrde da će zbog toga ostati bez posla, a pojedini najavljuju i neprijavljeni rad te bojkot turističke zone.

Naime, novim krugom porezne reforme od 1. siječnja će se primjenjivati novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova.

Sukladno indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi će donositi odluku o visini paušalnog poreza po krevetu u turizmu u propisanim granicama, a taj raspon će iznositi između 150 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 100 do 200, u trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

Primorac je istaknuo da su to isključivo prihodi lokalnih jedinica, koje će sukladno svojim odlukama i prikupljati porezne prihode.

"Taj porez na dohodak, u fiskalnom smislu, nema apsolutno nikakve veze sa središnjom državom", izjavio je.

Kazao je i da se općenito ne može govoriti o udaru na iznajmljivače, već o tome da je porezni tretman kratkoročnog najma u Hrvatskoj bio prilično blagonaklon, od oko tek dva posto, dok primjerice za dugoročni najam on iznosi 8,4 posto.

"Cilj je bio prije svega izjednačiti porezno opterećenje dugoročnog i kratkoročnog najma, jer smo smatrali da najam, u smislu izvora dohotka, treba biti jednako tretiran i oporezovan, neovisno o tome radi li se o dugoročnom ili kratkoročnom najmu", izjavio je.

Svjesni smo da postoje ljudi koji teško žive

Upitan o podacima Eurostata po kojima dvije trećine Hrvata teško živi, Primorac je rekao kako su u Vladi svjesni ove činjenice te da bi svi voljeli da ta situacija bude puno bolja, a Vlada će se truditi da to tako i bude.

Naveo je i niz mjera kojima je Vlada dosad nastojala zaštititi najugroženije građane, poput ograničavanja cijena energenata, rasterećenja u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje, ograničenja cijena "košarice" osnovnih proizvoda, kao i dohodovnim potporama za primatelje tzv. minimalne zajamčene naknade te umirovljenike, kojima su u više navrata povećavane i mirovine.

Naglasio je i značajan napredak u proteklih osam godina u smislu povećanja minimalne plaće, rasta prosječne i medijalne plaće, prosječne mirovine, kao i brojnih naknada.

„Istina je da su građani istovremeno bili suočeni s inflatornim pritiscima, međutim kumulativno gledano, puno značajnije od inflacije su rasli gore navedeni pokazatelji“, kazao je Primorac.

Izvor: Hina/Vlada

Više sličnih tema

18.02.2025 | Ministarstvo financija

Nove obavijesti

05.07.2026 15:35 | Istarska policija