Vlada

Brnjac: Ove godine za sport izdvojeno više od 111 milijuna eura, fokus na zdravstveni turizam

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac izjavila je da je ove godine za sport izdvojeno više od 111 milijuna eura, što je rekordan iznos. Kroz Zakon o sportu omogućeno je Vladi da definira sportske građevine od nacionalnog interesa, a Vlada je osigurala 27 milijuna eura za početak rekonstrukcije stadiona Maksimir. Također, naglasila je fokus Strategije razvoja održivog turizma na zdravstveni turizam, za koji je ispregovarano 61 milijun eura, a očekuje se generiranje 1,13 milijardi eura prihoda. Spomenula je i reformu turističkih zajednica s ciljem očuvanja resursa, zadovoljstva lokalnog stanovništva i turista.

21.02.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Dubrovnik, Šibenik, Rijeka, Zagreb
Teme:	Državna ulaganja, Sportska infrastruktura, Održivi turizam
Izdvojeni datumi:	2024-02-21T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z, 2020-01-01T00:00:00Z, 2026-12-31T23:59:59Z
Datum:	21.2.2024. 0:00:00
Kategorije:	Državna ulaganja, Sportska infrastruktura, Održivi turizam
	Nikolina Brnjac, sport, turizam, zdravstveni turizam, Zakon o sportu, Novi Maksimir, ulaganja

Brnjac: Ove godine za sport izdvojeno više od 111 milijuna eura

Gostujući u današnjoj emisiji Hrvatskog radija A sada Vlada, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac je istaknula kako se ove godine izdvaja rekordan iznos za sport, odnosno više od 111 milijuna eura, a kroz Zakon o sportu prvi put je omogućeno da Vlada donese odluku koje su sportske građevine od nacionalnog interesa, dok je kroz Strategiju razvoja održivog turizma fokus stavljen na razvoj zdravstvenog turizma, kao cjelogodišnje djelatnosti. Osvrnula se i na doček vaterpolista, koji je bio organiziran u Dubrovniku, Šibeniku i Rijeci, ali ne i u Zagrebu, zapitavši se kako je moguće da su Dubrovnik, Šibenik i Rijeka mogli bez Vlade organizirati tako fantastične i fenomenalne dočeke.

„Dakle, nikad Vlada nije bila u organizaciji. Jedanput je bila, 2022. godine, kad smo pomogli u organizaciji. Znači, netko može, a netko ne može ili ne želi“, izjavila je.

Podsjetimo, vaterpolisti su svečano dočekani u zagrebačkoj zračnoj luci, ali velikog dočeka na Trgu bana Josipa Jelačića nije bilo. Mnogi su zbog toga uputili niz kritika na račun gradskih vlasti i zapitali se tko je kriv.

Ministrica Brnjac čestitala je zlatnim vaterpolistima na odličnom rezultatu na Svjetskom prvenstvu, kao i Hrvatskom vaterpolskom savezu, koji je u vrlo kratkom roku organizirao Europsko prvenstvo.

„Vlada je financijski poduprla događanje s 4,5 milijuna eura, i organizirali smo predivan doček Barakuda u Banskim dvorima, gdje su im uručene državne nagrade, za europsko srebro oko 82 tisuće eura, i za svjetsko zlato gotovo 250 tisuća“, kazala je.

Na kritike kako je riječ o malim novčanim nagradama, Brnjac je odgovorila da su nagrade definirane zakonom i pravilnikom, te su ujednačene za sve sportove. Istaknula je kako je Vlada ujednačila nagrade za pojedinačne i za ekipne sportove.

Prije su ekipni dobivali manje, sada smo to ujednačili, pojasnila je, te dodala kako je cilj da svugdje jednako tretiramo naše sportašice i sportaše, a Vlada je upravo kroz Zakon o sportu prvi put donijela i Nacionalnu stipendiju.

Žalosti me da su neki gradovi, recimo sportska zajednica Grada Zagreba, ukinuli svoju stipendiju čim je stupila Nacionalna stipendija, komentirala je Brnjac, uz napomenu da država financira oko 2000 naših sportašica i sportaša prve, druge i treće kategorije.

Dodala je kako je Vlada uvela i trajnu naknadu za trenere, za što se izdvaja oko 4 milijuna eura, dok su do sada postojale samo trajne naknade za sportaše, a također je uvedeno i mirovinsko i zdravstveno plaćanje za sportaše.

Ministrica je istaknula i kako se ove godine izdvaja rekordan iznos za sport, odnosno više od 111 milijuna eura.

„Kad pogledate koliko ide za krovno udruženje, to je oko 53 milijuna eura, a samo za Hrvatski olimpijski odbor oko 43 milijuna, gdje mi kao država financiramo našim sportašicama i sportašima sve što im je potrebno za rad, od priprema, opreme, putovanja“, kazala je.

Prvi put je, kroz spomenuti Zakon o sportu, omogućeno i financiranje županijskim sportskim zajednicama diljem Hrvatske, ističe Brnjac, za što je Vlada osigurala oko 4 milijuna eura.

„Mi od 2018. financiramo i sportsku infrastrukturu. Cilj Vlade je da se ulaže u sportsku infrastrukturu, da se sportom može baviti svatko, od rekreativaca do profesionalca. Diljem Hrvatske uređeno je 250 objekata. Samo ove godine imamo oko 10 milijuna eura na raspolaganju za sportsku infrastrukturu, ali mi financiramo i velika sportska događanja s oko 30 milijuna eura“, poručila je ministrica.

Novi maksimirski stadion

U Banskim dvorima danas će se potpisati Sporazum o rekonstrukciji Gradskog stadiona Maksimir i izgradnji, odnosno rekonstrukciji objekata Katoličke crkve u Zagrebu. Vlada, Zagrebačka nadbiskupija i gradske vlasti početkom prosinca postigle su dogovor oko zemljišta na kojem se nalazi stadion. Sporazum uključuje darovanje tog crkvenog zemljišta Gradu, a zauzvrat će Grad i država nadbiskupiji dati deset zemljišta na kojima će biti podignute crkve.

Brnjac je pojasnila kako je kroz Zakon o sportu prvi put omogućeno da Vlada donese odluku koje su sportske građevine od nacionalnog interesa, a na prijedlog saveza i krovnog udruženja.

„Osigurali smo u proračunu sredstva, u prvom koraku 27 milijuna eura za daljnju izgradnju. Očekujemo svakako i partnere, kao što je Grad, koji je vlasnik infrastrukture, zatim HNS, klubovi, razni privatni investitori koji će se moći uključiti. Potpisivanjem sporazuma između Zagrebačke nadbiskupije, Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba, zadnji korak omogućuje otklanjanje svih prepreka imovinskopravnih odnosa koji su bili na stadionu Maksimir. Ovim korakom Vlada zaokružuje jednu veliku cjelinu, kojom osigurava da investicija može krenuti“, zaključila je ministrica.

Istaknula je kako se neće stati na stadionima, nego će se orijentirati i na druge sportove, gdje će savezi, zajedno s krovnim udruženjem, predlagati koji su to projekti, te će se financirati i druge sportske infrastrukture.

Ulaganja u cjelogodišnji turizam

Vlada se kroz Strategiju razvoja održivog turizma fokusirala na razvoj zdravstvenog turizma.

„Zdravstveni turizam bez injekcije grantova i ulaganja od strane države nije moguć, a znali smo da je to nešto jako dobro, motor daljnjeg razvoja cijelih regija, koji rasterećuje zdravstveni sustav, i koji omogućuje da nam ostaju raditi kvalitetni liječnici, fizijatri i svi ostali u specijalnim bolnicama“, poručila je Brnjac.

Naglasila je kako je riječ o cjelogodišnjem turizmu, koji, između ostalog, omogućuje razvoj i proizvođača, te malog i srednjeg poduzetništva, čime se stvara jedna funkcionalna cjelina, odnosno funkcionalne regije, koje će gospodarski rasti.

Vlada je s Komisijom ispregovarala nikad veća sredstva za zdravstvo, oko 61 milijun eura, navodi Brnjac, a Ekonomski institut je napravio analizu koja pokazuje koliko investicija od 60 milijuna eura znači u zdravstvenom turizmu.

„On generira 1,13 milijardi eura. Tako da smo u državnom proračunu osigurali dodatnih 60 milijuna eura, tako da možemo isfinancirati sve one koji su prošli na natječaju, zadovoljili kriterije zelene i digitalne tranzicije, i da možemo reći da smo obuhvatili najveći dio svih tih investicija“, pojasnila je ministrica, napomenuvši da bi svi ti projekti trebali biti gotovi do kraja 2026. godine.

Podsjetila je kako je Hrvatska imala odličnu turističku godinu, najbolju predsezonu i posezonu, naglasivši kako je cilj rasteretiti nekoliko glavnih ljetnih mjeseci, jer si veliki broj destinacija više ne može priuštiti toliki intenzitet i toliki broj dolazaka.

Ministarstvo turizma i sporta je krenulo ranije u promidžbu predsezone i posezone, ali i Hrvatske kao cjelogodišnje turističke destinacije.

Naravno da tu imamo adute kao što je zdravstveni turizam, smatra ministrica, ali i naša prirodna bogatstva, kulturna bogatstva, outdoor aktivnosti, aktivni turizam. Spomenula je brojne sajmove, koji su odrađeni već prošle godine, u Londonu, Milanu, Münchenu, a najavila je i predstojeće sajmove u Berlinu i Napulju.

„Mi smo s reformom krenuli 2020., za vrijeme najveće zdravstvene krize, jer smo uvidjeli da ovako dalje nije moguće. Uhvatili smo se ukoštac s tim vrućim krumpirom. Zakon je samo kruna te reforme. Zakon koji uzima u obzir specifičnosti organizacije turističkih zajednica, ali i ovlasti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Kroz ovaj zakon postižemo tri bitne stvari. Glavni cilj je sačuvati naše prirodne i kulturne resurse. Drugi cilj je bio da imamo zadovoljno lokalno stanovništvo. Bez zadovoljnog lokalnog stanovništva ne možete imati treći cilj, a to je zadovoljni turist“, zaključila je Brnjac.

Izvor: HRT/Vlada

Brnjac: Ove godine za sport izdvojeno više od 111 milijuna eura

Više sličnih tema

Nove obavijesti