Vlada

Plenković: Hrvatska bilježi jedan od najbržih gospodarskih oporavaka nakon pandemije, oporba je radikalna ljevica

Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na brojne teme nakon sastanka Predsjedništva HDZ-a. Pohvalio je oporavak hrvatskog gospodarstva nakon pandemije COVID-19, ističući Vladine mjere i rast BDP-a. Također je komentirao oporbeni prosvjed, nazvavši ga skupom 'radikalne ljevice' s porukama koje podsjećaju na totalitarne sustave, te kritizirao stavove oporbe o Ukrajini i Zakonu o hrvatskom jeziku. Govorio je o obnovi zdravstvene infrastrukture, rješavanju problema bala u Varaždinu, sudjelovanju na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji te izdavanju trezorskih zapisa. Osvrnuo se i na izbor Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, kritizirajući oporbu i medije zbog 'puštanja' informacija iz spisa. Plenković je najavio da će izbori biti 'utakmica između istine i laži', te istaknuo postignuća Vlade u proteklih osam godina. Komentirao je smrt Alekseja Navaljnog, izjave Donalda Trumpa, te suradnju s Ursulom von der Leyen.

19.02.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Varaždin, Munchen
Teme:	Vladine aktivnosti, Gospodarstvo, Vanjska politika, Sigurnost, Pravosuđe, Izbori
Izdvojeni datumi:	2024-02-19T00:00:00Z, 2024-02-17T00:00:00Z, 2016-01-01T00:00:00Z, 2023-12-31T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z, 2015-01-01T00:00:00Z, 2024-02-02T00:00:00Z, 2024-01-29T00:00:00Z, 2015-01-01T00:00:00Z
Datum:	19.2.2024. 0:00:00
Kategorije:	Vladine aktivnosti, Gospodarstvo, Vanjska politika, Sigurnost, Pravosuđe, Izbori
	Andrej Plenković, Vlada, HDZ, oporbeni prosvjed, gospodarski oporavak, COVID-19, obnova, zdravstvena infrastruktura, KBC Sestara milosrdnica, Varaždin, balirani otpad, Minhenska sigurnosna konferencija, Ukrajina, Izrael, Hamas, BDP, trezorski zapisi, Zakona o hrvatskom jeziku, Aleksej Navaljni, Ivan Turudić, Josipa Rimac, DORH, USKOK, SOA, Mamić

Hrvatska bilježi jedan od najbržih gospodarskih oporavaka nakon pandemije COVID-19

Nakon sastanka šireg Predsjedništva HDZ-a, predsjednik Vlade Andrej Plenković još je jednom čestitao zlatnim hrvatskim vaterpolistima i izrazio uvjerenje da će ovaj rezultat naših najtrofejnijih momčadskog sporta biti inspiracija mladima za bavljenje sportom, osobito vaterpolom. Komentirao je i oporbeni prosvjed održan u subotu, kazavši da je to bio politički skup radikalne ljevice, a poruke koje su se mogle čuti podsjećaju na poruke totalitarnih sustava.

Premijer je izvijestio okupljene predstavnike medija o Vladinim aktivnostima protekloga tjedna, vezanima za ubrzanje procesa obnove, posebno zdravstvene infrastrukture, u sklopu čega je bio i posjet KBC-u Sestara milosrdnica.

U obnovu brojnih zdravstvenih institucija u glavnom gradu uloženo je ukupno više od 700 milijuna eura, stoga je premijer izrazio zadovoljstvo dinamikom obnove.

Dotaknuo se i rješavanja velikog varaždinskog problema, zbrinjavanja baliranog otpada na odlagalištu Brezje, za što je Vlada putem Fonda za zaštitu okoliša izdvojila 29 milijuna eura te će zahvaljujući toj odluci nestati ruglo koje već 18 godina stoji na ulazu u Varaždin.

Plenković je izvijestio i o sudjelovanju na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciju koju su obilježile dvije kapitalne sigurnosne ugroze - i dalje rastuća ruska agresija na Ukrajinu te sukob između Izraela i Hamasa, odnosno nestabilnost na Bliskom istoku.

Naglasio je važnost tih tema za našu ekonomsku, energetsku i socijalnu situaciju budući da se ti procesi reflektiraju na sve diljem Europe i svijeta.

U protekle četiri godine Hrvatska bilježi jedan od najbržih oporavaka

U tom je kontekstu izrazio zadovoljstvo s podacima raznih međunarodnih analitičara koji analiziraju oporavak pojedinih zemalja nakon pandemije Covida-19 i po čijem mišljenju Hrvatska bilježi jedan od najboljih i najbržih oporavaka u protekle četiri godine.

''To je rezultat tri temeljna razloga, a prvi je da smo izašli sa snažnim mjerama koje su zaštitile hrvatsko gospodarstvo i radnike, radi čega nije došlo do valova otpuštanja i stečaja. Vlada je reagirala snažno subvencionirajući cijene energenata, isplaćujući plaće radnicima u privatnom sektoru putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje… Uz krizno upravljanje, omogućili smo i rast prosječnih, medijalnih i minimalnih plaća, kao i rast mirovina i rast gospodarstva uopće'', poručio je Plenković.

Podsjetio je da je je nominalni BDP u apsolutnom iznosu od 2016. do danas narastao sa 45 na 75 milijardi eura, dok je BDP po glavi stanovnika sa 11.500 eura narastao na 20 tisuća eura na kraju 2023. godine.

Vezano uz gospodarstvo, osvrnuo se na još jedno veliko postignuće riječkog 3. maja - porinuće broda za kanadskog naručitelja Algomu, drugi takav brod u protekle četiri godine i najdulji brod ikada sagrađen u 3. maju.

Već prvog dana za trezorske zapise uplaćeno 70 milijuna eura

Na sastanku je bilo riječi i o izdavanju trezorskih zapisa ponuda kojih ima za cilj prikupiti upisanih 250 milijuna eura za zapis s rokom od tri mjeseca i 300 milijuna eura za zapis s rokom od godinu dana.

Premijer je izvijestio da je već danas, prvog dana upisa, uplaćeno 70 milijuna eura, a iskazan je interes za upisivanje još 320 milijuna eura.

''To govori o tome kakvo je povjerenje građana u državne financije. Na taj način omogućujemo hrvatskim građanima da svoju štednju plasiraju u državne obveznice umjesto da je po manje povoljnim uvjetima drže u komercijalnim bankama'', rekao je Plenković.

Politički skup radikalne ljevice s porukama koje podsjećaju na totalitarne sustave

Što se tiče subotnjeg oporbenog prosvjeda, rekao je da je to bio politički skup radikalne ljevice, a poruke koje su se mogle čuti podsjećaju na poruke totalitarnih sustava.

''To su ljudi koji su predsjednika Tuđmana, utemeljitelja hrvatske države i prvog hrvatskog predsjednika, nazivali mafijaškim bossom, što smatram apsolutno neprihvatljivom i razotkrivajućom porukom.

To su ljudi koji bi zabranjivali rad političkih stranaka, koji bi hapsili, uhićivali i svoju političku volju nametali s najrigidnijim reminiscencijama na nedemokratske režime'', kazao je dodavši da je takva vrsta poruke dosta zanimljiva jer je taj politički narativ prilično jasno uokvirio političke stranke koje su tamo nastupale.

''Naše poruke upućene su organizatorima prosvjeda, a to nisu bile stranke ljevice i centra, već stranke radikalne ljevice koje se kamufliraju svojim imenima, ne bi li za sebe tvrdili da su stranke centra. Tu nema stranaka centra, to je jasno svima koji iole poznaju postignuća čelnika tih stranaka'', poručio je Plenković.

Osim Socijaldemokrata, to su proruski orijentirane stranke, ponovio je Plenković, pogotovo u svijetlu recentnih zbivanja u Ukrajini, kao i amblematičnoga smaknuća Alekseja Navaljnoga upravo u petak, na dan početka Minhenske sigurnosne konferencije gdje je boravila i njegova supruga.

Taj tajming nije slučajan i to je politička poruka, ustvrdio je i dodao da se na web stranicama Hrvatskog sabora i dalje može jasno vidjeti tko je glasao za ili protiv sudjelovanja Hrvatske u EU misiji vojne pomoći Ukrajini. Oni koji nisu dignuli ruku 'za' su isti ovi koji su pozvali ljude na prosvjed, kazao je premijer.

Organizatori prosvjeda su protiv Ukrajine i protiv Zakona o hrvatskom jeziku

''Kao građani zemlje koja je prije 30 godina bila žrtva velikosrpske agresije i zemlje koja je članica Europske unije, imali su priliku iskazati svoju solidarnost, ali to nisu napravili. Dakle, ako nisu glasali za Ukrajinu tada, onda su protiv Ukrajine i za Rusiju. To je prva lekcija za one koji nastoje izvrnuti ono što sam ja govorio'', rekao je.

Druga tema je Zakon o hrvatskom jeziku za kojeg je predsjednik SDP-a, jedne hrvatske stranke, rekao da je 'kretenski zakon'. U tom kontekstu premijer Plenković smatra važnim da hrvatski građani, koji su dio političkog centra, uvide tko je zapravo centar.

''Mi smo centar, oni su krajnja, radikalna ljevica. Ljudi koji su bili su protiv vojne pomoći Ukrajini, a time de facto za Rusiju, s druge strane tvrde da je Zakon o hrvatskom jeziku 'kretenski zakon'. Mi se zaista radikalno ne slažemo s njima i smatramo Zakon o hrvatskom jeziku, koji je pokrenut na prijedlog jedne stožerne hrvatske institucije, Matice hrvatske, izuzetno važnim'', poručio je Plenković.

Dodao je, također, da su neki od organizatora subotnjeg skup potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku zemalja jugoistoka Europe koji ne vide potrebu da hrvatska država ima svoj Zakon o hrvatskom jeziku.

''No, živimo u demokraciji, nemamo problem da svatko izražava svoje mišljenje, da ga izražava prosvjedom, ali imamo protiv primitivizma, vulgarnosti, isključivosti, prijetnji i protiv nazivanja Zakona o hrvatskom jeziku kretenskim. Isto tako, imamo protiv onih koji su stali na stranu Milanovića koji vodi neprincipijelnu vanjsku politiku i svojim potezima cijelo vrijeme forsira prorusku liniju'', rekao je Plenković.

Izbori će biti utakmica između istine i laži

Napomenuo je da Vlada u proteklih osam godina ima toliko postignuća i ostvarenih strateških ciljeva da će izborna utakmica pred nama biti utakmica između istine i laži. Smatra da je hrvatsko društvo demokratski zrelo te lako prepoznaje floskule, bezidejnost i mržnju.

''Postoje trenuci za stvarno kritičnu situaciju i fabriciranu krizu. Kad je 2022. Europa bila uzdrmana nakon najveće pandemije u sto godina i nakon energetske krize, u Hrvatskoj nije bilo nijednog prosvjeda ni ozbiljnog štrajka. Znate zašto? Jer je ova Vlada donijela odluke o jeftinijoj struji, benzinu, ograničila cijene proizvoda, pomogla ribarima, poljoprivrednicima…U cijelom tom razdoblju imala je dovoljno snage za ulazak u Schengen i eurozonu, da ima najveći kreditni rejting ikada, da osigura 2,5 milijarde eura za obnovu. U tom kritičnom trenutku nije bilo razloga za prosvjede, a sad ima, zbog čega? Zbog zakonite procedure izbora glavnog državnog odvjetnika?''.

Upitan smatra li da ujedinjena ljevica može ugroziti HDZ na izborima, poručio je da je HDZ ozbiljna stranka s Vladom koja rješava probleme građana, a ne bavi se floskulama.

Podsjetio je da je HDZ već pobijedio Milanovića 2016. kad je vodio oporbu i Bernardića kad je imao koaliciju od 11 stranaka.

"Mi imamo svoj program, svoju viziju Hrvatske, svoje vrijednosti, u konačnici i ljude, birače koji nama vjeruju, ne njima. Jer nije nitko niti slijep niti naivan. Od ovih floskula isključivosti, mržnje, totalitarističkih poruka ekipe koja smatra da je Zakon o hrvatskom jeziku kretenski, da Hrvatska ne bi trebala vojno pomoći Ukrajini? Od koga da mi imamo strahove?'', pitao se Plenković kazavši da su u oporbi neodgovorni i neozbiljni ljudi koji bi Hrvatsku svrstali u red neprincipijelnih zemalja i koji ništa nisu učinili za hrvatske interese.

Ostavština Milanovića bit će emancipacija primitivizma, vulgarnosti i prostakluka

Na upit novinara zašto oklijeva govoriti o datumu izbora, zbog čega ga proziva predsjednik Milanović, premijer je poručio da je predsjednik potpuno nebitan u tom smislu i da bi se trebao držati svojih ustavnih ovlasti, ali ih se ne drži.

''On je predvodnik cijele ove ekipe. Potpuno je iskoračio iz svojih ovlasti. Kad mu nešto ne paše u pravosuđu, udara najgrublje na DORH, USKOK, Vladu… Kad mu mi odgovorimo kako treba, onda je to svađa. Taj prostakluk, primitivizam i divljaštvo, pokrenut je u Hrvatskoj otkad je Milanović postao predsjednik. I prije je bilo ispada, ali to nije bila glavna tema. Sad svi kojima je on uzor, a pod time mislim na nebitne i ne baš pametne šuše, misle da mogu pljuvati po svakome bez reakcija. Jedino postignuće njegova mandata bit će što je u Hrvatskoj emancipirao primitivizam, vulgarnost i prostakluk. To nije naš put, ni dobar put za Hrvatsku.''

Termin izbora je stvar procjene parlamentarne većine i kad procijenimo da je trenutak oportun, bit ćete obaviješteni, dodao je.

Smrt Alekseja Navaljnog nažalost ne može donijeti promjene Rusiji

Plenković je, odgovarajući na novinarsko pitanje, kazao je da smrt ruskog oporbenog vođe Alekseja Navaljnog nažalost ne može donijeti Rusiji nikakve promjene.

Premijer je također kazao da je Hrvatska imala odličnu suradnju u nizu područja s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen koja je izrazila želju ostati na čelu Europske komisije još pet godina. Naveo je primjerice obnovu nakon potresa te ulazak u Schengen i eurozonu.

Naglasio je i da "nema nijednoga lidera koji nije loše reagirao" na izjave izglednog republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa koji je rekao da SAD neće pomoći saveznicima koje napadne Rusija ako ne uplaćuju dovoljno za NATO.

"Činjenica je da su neke izjave predsjednika Trumpa u njegovom stilu poticanja saveznika na veći proračun za obranu ocijenjene kao loše. Nema nijednoga lidera koji nije loše reagirao na njih", kazao je Plenković.

"Mi smo svi skupa lojalni saveznici u okviru Sjevernoatlantskog saveza. Pridonosimo zajedničkoj transatlantskoj sigurnosti, ali pridonosimo svojim aktivnostima jačanju europske obrane".

Plenković je istaknuo da Vlada ulaganjima u Hrvatsku vojsku osnažuje vlastitu sigurnost, pridonosi europskoj sigurnosno-obrambenoj politici i politici NATO-a.

Turudić je bio najbolji kandidat

Plenkovića su novinari pitali je li napravio propust nečinjenja kada je izabrao Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika.

"Državno odvjetničko vijeće je prošlo cijelu proceduru, Sabor je prošao proceduru, Vlada je prošla proceduru. Oporbeni akteri ovo rade ne iz brige prema javnom interesu ili funkcioniranju glavnog državnog odvjetnika, već je njihov kut angažmana štetočinski i to ne prihvaćamo", rekao je Plenković.

Na komentar da izlaze nove poruke iz mobitela Josipe Rimac u kojima je i razgovor s jednom šibenskom državnom odvjetnicom koja još radi na tom mjestu te pitanje bi li mijenjao rokove zastare s obzirom na to da DORH ne može pokrenuti stegovni postupak zbog zastare, Plenković je uzvratio da se trebaju očitovati svi kojih se to tiče.

"Mi smo preplavljeni korespondencijom koja postoji u pojedinim spisima. Tko nju i zašto pušta, ne znam. Ja bih se zapitao na mjestu Državnog odvjetništva tko to pušta", naveo je.

Ponovio je kako je tajming odabira novog glavnog državnog odvjetnika nametnuo zakon zbog isteka mandata aktualne glavne državne odvjetnice te da su se na javni poziv mogli javiti svi pravnici u Hrvatskoj koji ispunjavaju kriterije, a javilo ih se četvero i njihova su imena bila poznata koncem prošle godine.

Trebali su reagirati prije glasanja, a ne početkom veljače

Pritom je naveo kako tada nigdje nismo vidjeli kasnije poznate SMS-ove skinute iz telefona Rimac, koja se slušala godinu i pol dana, te kako cijela povijest njene korespondencije stoji kod nekoga tko radi na tom predmetu, nekoga tko je državni odvjetnik i zastupa interese države.

''Ako ti je u tvom poslu poznato da postoje neki transkripti, poruke, koje ti po zdravoj logici nalažu da misliš da možda mogu biti interesantne, budući da je 29. prosinca javno objavljeno da je čovjek koji se nalazi u transkriptima kandidat za glavnog državnog odvjetnika, ja bih na njihovom mjestu saznanja proslijedio ravnateljici Uskoka i glavnoj državnoj odvjetnici'', kazao je.

"Vidite što imamo u spisu koji je u našem posjedu, sigurni smo da za to Vlada ne zna, niti javnost ne zna - ali oni to propuštaju napraviti. Ne čine ništa, nego netko to pusti jednom mediju dva dana prije glasanja, nakon što je prošla rasprava na saborskom odboru, prošlo je povjerenstvo Vlade i prošla je plenarna rasprava", ustvrdio je i dodao da se tu ne radi o zaštiti državnih interesa, nego se politizira i baca u eter nešto da bi se nekome počinila šteta.

''Ne budućem glavnom državnom odvjetniku, on je izabran, nego političkoj većini koja diže ruku za njega", ocijenio je premijer.

Sve su znali još 2015. godine, a nisu rekli

Plenković je ponovio i to kako je predsjednik Milanović također imao saznanja o susretima Mamića i Turudića 2015. godine.

"DORH i Uskok žele pratiti Mamića. Ali za to, kao što to normalna procedura nalaže, ne angažiraju policiju jer znaju i sumnjaju da im glavni ravnatelj policije kojeg su oni imenovali, Vlado Dominić, može biti netko tko će odati mjere Mamiću jer je direktni prijatelj s Mamićem", naveo je.

Plenković je situaciju da Milanovićeva Vlada, DORH, policija, ministar pravosuđa i SOA, svjesni da ne mogu vjerovati policiji, angažiraju SOA-u da ga prati, nazvao "ekstremno problematičnom".

"I onda SOA to ima. I nitko od njih ne poduzima ništa. Nisu prstom makli kad su to vidjeli. I javljaju se devet godina kasnije, isto dva dana prije odluke, ne bi li počinili štetu ne Turudiću, nego nama", rekao je.

Poručio je kako su svi oni trebali reagirati prije i sve što imaju dostaviti i komentirati tada, a ne na početku veljače 2024..

Izvor: Hina/Vlada

Hrvatska bilježi jedan od najbržih gospodarskih oporavaka nakon pandemije COVID-19

Više sličnih tema

Nove obavijesti