Vlada

U pet slavonskih županija do sada uloženo 2,95 milijardi eura

Na 16. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Đakovu, premijer Andrej Plenković izvijestio je o ulaganjima od 2,95 milijardi eura u pet slavonskih županija od listopada 2016. do kraja 2023. godine. Naglasio je uspješno suzbijanje afričke svinjske kuge, rast BDP-a, plaća i mirovina, te najviši kreditni rejting Hrvatske. Najavljena su daljnja ulaganja u poljoprivredu, turizam, zdravstvo i obrazovanje, a uručeni su i ugovori vrijedni skoro šest milijuna eura. Posebno je istaknut upis tradicije uzgoja lipicanaca na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine.

12.01.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Đakovo, Osijek, Požega, Slavonski Brod, Virovitica, Vinkovci, Beli Manastir, Pakrac, Nova Gradiška, Orahovica, Vukovar, Našice, Pleternica, Okučani, Pitomača, Otok, Baranja, Vukovarsko-srijemska županija, Osječko-baranjska županija, Brodsko-posavska županija, Virovitičko-podravska županija, Požeško-slavonska županija
Teme:	Ekonomija, Regionalni razvoj, Zdravstvo, Poljoprivreda, Kultura, Vlada
Izdvojeni datumi:	2016-10-01T00:00:00Z, 2023-12-31T00:00:00Z, 2017-03-08T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2023-06-01T00:00:00Z, 2017-01-01T00:00:00Z, 2024-01-12T00:00:00Z
Datum:	12.1.2024. 0:00:00
Kategorije:	Ekonomija, Regionalni razvoj, Zdravstvo, Poljoprivreda, Kultura, Vlada
	Andrej Plenković, Slavonija, Baranja, Srijem, ulaganja, Vlada RH, Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, afrička svinjska kuga, Lipicanci, UNESCO

U pet slavonskih županija do sada uloženo 2,95 milijardi eura

Premijer Andrej Plenković naglasio je da je kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem u pet slavonskih županija od listopada 2016. do kraja 2023. uloženo 2,95 milijardi eura. Podsjetio je da su sjednice Savjeta održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru, Našicama, Pleternici, Okučanima, Pitomači i Otoku, što, kako je rekao, pokazuje sustavnost i prisutnost Vlade na ovom području.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je 16. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Đakovu.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“.

U uvodnom govoru, premijer je izvijestio o temama današnjeg Savjeta, a to su ulaganja na području Slavonije, Baranje i Srijema u proteklim godinama te ulaganja u poljoprivredu, s posebnim osvrtom na suzbijanje afričke svinjske kuge. Plenković je izdvojio i rezultate i plan ulaganja u 2024. kroz Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara. "To je posebno važno za grad heroj, ali i Vukovarsko-srijemsku županiju", kazao je, naglasivši da Vlada sve ove godine pomaže Vukovar realizacijom i financiranjem niza projekata.

Premijer je povratak Hrvatske vojske u Beli Manastir ocijenio važnom temom za hrvatsku obranu, a posredno i za pitanje demografske revitalizacije Baranje. Podsjetio je da je u mandatu Vlade Hrvatska vojska vraćena u Vukovar, Pulu, Sinj, Varaždin i Ploče.

Teme današnje sjednicu su i plan razvoja kontinentalnog turizma, projekt izgradnje novog KBC-a Osijek te ulaganja u poduzetništvo i obrte na području pet slavonskih županija.

Sustavnost i prisutnost Vlade na ovom području

Podsjetio je da su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru, Našicama, Pleternici, Okučanima, Pitomači i Otoku. Počela je četvrta tura obilaska pet slavonskih županija, što, kako je rekao premijer, pokazuje sustavnost i prisutnost Vlade na ovom području.

Naglasio je da je kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem u pet slavonskih županija od listopada 2016. do kraja 2023. uloženo 2,95 milijardi eura, a isplaćeno je 2,5 milijarde eura, najviše u Osječko-baranjskoj županiji 1,1 milijardi eura, Vukovarsko-srijemskoj 633 milijuna eura, Brodsko-posavskoj 337 milijuna eura, Virovitičko-podravskoj 329 milijuna eura i Požeško-slavonskoj 247 milijuna eura, kroz 12 objavljenih poziva.

Premijer je naveo da će se ITU mehanizam provoditi kroz središta pet slavonskih županija, a osigurana alokacija iznosi 164 milijuna eura. "Ovi podaci predstavljaju svojevrsni okvir za podršku županijama i gradovima i kroz provedbu sektorskih politika", rekao je.

Vlada uz pomoć struke uspjela suzbiti epidemiju afričke svinjske kuge

Potom se osvrnuo na afričku svinjsku kugu koja je potvrđena u lipnju prošle godine. Kazao je da je Vlada uz podršku veterinarske struke, Državnog inspektorata, civilne zaštite, župana, gradonačelnika i načelnika uspjela suzbiti epidemiju afričke svinjske kuge stručnim i znanstvenim metodama.

Podsjetio je da je riječ o bolesti koja pogađa svinje za koju trenutno nema lijeka niti cjepiva, dodavši da su jedino rješenje bile mjere ograničenja, kojima se onemogućilo fizičko širenje virusa.

Premijer je rekao da je taj problem imao i svoju političku dimenziju jer su se brojne manje stranke s ovoga područja pojavile kao svojevrsni glasnogovornici i odvjetnici svinjogojaca. Istaknuo je da kolovođe tih prosvjeda nemaju veze sa svinjogojstvom i poljoprivredom, ali i da se sada sve samo od sebe razotkriva i oni sami priznaju tko je više u političkom smislu animirao temu, ocijenivši kako nisu uspjeli pokušaji nanošenja političke štete Vladi.

Podsjetio je i da smo prije epidemije afričke svinjske kuge imali registriranih 800 tisuća svinja u Hrvatskoj, a danas ih imamo više od 950 tisuća, istaknuvši da se po odjeku u medijima mogao steći dojam da neće biti niti jedne.

Plenković je pozvao i dalje na oprez i odgovorno ponašanje, ponovivši da je Vlada učinila sve u skladu sa zakonom i strukom kako bi suzbila epidemiju afričke svinjske kuge.

Kazao je i kako je Vlada, nakon posljednje sjednice Savjeta u Otoku, pomogla brojnim županijama u saniranju velikih šteta od prirodnih nepogoda i najvećeg nevremena koje je pogodilo Hrvatsku u posljednjih 140 godina.

Porast BDP-a, plaća i mirovina, najviši kreditni rejting u povijesti

U međuvremenu smo, naglasio je predsjednik Vlade, došli u situaciju da nam BDP raste, inflacija se smanjuje, rastu prosječna, medijalna, minimalna plaća i mirovine, a ukupno smo umirovljenicima, do zadnjeg paketa, isplatili sedam jednokratnih dodataka vrijednih 450 milijuna eura.

Istaknuo je i kako Hrvatska trenutno ima najviši kreditni rejting u povijesti, a podsjetio je i na uspješno izdavanje državne obveznice i trezorskih zapisa. Spomenuo je i da je turistička sezona bila sjajna te će prihodi od turizma biti najviši u povijesti. Kazao je da je u tijeku realizacija brojnih infrastrukturnih projekata, poput dovršetka izgradnje cestovnog koridora 5C kroz Baranju. Nastavljaju se i brojna ulaganja u bolnice, domove zdravlja, centre kompetencije, distribucijske centre za voće i povrće, što, kako je rekao, svjedoči o velikom investicijskom zamahu.

Premijer je kazao i da je nastavljeno i s poreznim rasterećenjima, čestitavši gradovima koji su nakon ukidanja prireza odlučili u potpunosti ili dijelom ne kompenzirati ga najvišim stopama poreza na dohodak, čime su pridonijeli rastu plaća na svom području.

Naglasio je i kako će se budućnost temeljiti na četiri ključne politike, a to su demografska revitalizacija, koju je ocijenio ključnom temom za opstanak hrvatskoga naroda. Druga tema je dekorbonizacija, gdje, rekao je premijer, moramo ići u korak s postupnim napuštanjem fosilnih goriva i prelaskom na obnovljive izvore energije. Treća je digitalizacija bez koje nema konkurentnosti i participacije u četvrtoj industrijskoj revoluciji. I na kraju je naveo obrazovanje bez kojeg, smatra Plenković, nema napretka niti jednog naroda. Podsjetio je i na predviđena ulaganja od 2.5 milijarde eura u obrazovanje, od predškolskog uzrasta do fakulteta.

Uručeno pet ugovora vrijednih skoro šest milijuna eura

Uoči početka sjednice Savjeta, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić uručio je ugovore Udruzi osoba s invaliditetom Grada Požege i Županije Požeško-slavonske, Društvu multiple skleroze Virovitičko-podravske županije, Gradskom društvu Crvenog križa Valpovo i Udruzi Veličanka, a ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek Ugovor za energetsku obnovu zgrade Muzeja Đakovo. Predsjednik Vlade čestitao je dobitnicima ovih ugovora vrijednih skoro šest milijuna eura.

Nastavljamo kvalitetan dijalog s nadbiskupom Hranićem

Po dolasku u Đakovo, premijer Plenković sastao se s nadbiskupom đakovačko-osječke nadbiskupije mons. Đurom Hranićem. "U suradnji nadbiskupije i Ministarstva kulture realizirana je cjelovita obnova povijesnih orgulja. Nastavljamo kvalitetan dijalog o socijalnim, demografskim i drugim društvenim pitanjima", napisao je Plenković na platformi X.

Lipicanci pokazuju dio hrvatskog kulturnog identiteta

Predsjednik Vlade obišao je i gradilište nove zgrade PU Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a sudjelovao je i na svečanosti uručenja UNESCO-ove povelje - upis na nematerijalni popis svjetske baštine - Lipicanci, u Državnoj ergeli Đakovo.

Tom prigodom istaknuo je da lipicanci pokazuju dio hrvatskog kulturnog identiteta i da su, kao i ergela, na nacionalnu listu nematerijalne kulturne baštine - na kojoj Hrvatska ima 222 kulturna dobra - uvršteni 2017. te naglasio da je multinacionalnim zahtjevom za uvrštavanja tradicije uzgoja lipicanaca na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine ostvaren sjajan uspjeh.

Čestitao je domaćinima, Ministarstvu kulture i svima koji su pridonijeli da se ta važna aktivnost i tradicija upiše na listu nematerijalne baštine, naglasivši da to znači ponos, ali i obvezu da njegujemo prekrasne običaje i tradiciju posebne pasmine konja.

"Ergela je dala dodatni doprinos bogatstvu Đakova, što kao srce Slavonije nudi, a meni je drago što smo kao država i Vlada pomogli da se upiše u UNESCO-vu baštinu", poručio je premijer Plenković.

U pet slavonskih županija do sada uloženo 2,95 milijardi eura

Više sličnih tema

Nove obavijesti