Vlada

Piletić: Cilj mini reforme mirovinskih fondova je povećanje prinosa i mirovina

Ministar rada Marin Piletić predstavio je u Saboru "mini reformu" drugog i trećeg mirovinskog stupa, čiji je cilj povećanje prinosa mirovinskih fondova i time viših mirovina. Predloženim izmjenama zakona omogućit će se kontrolirano preuzimanje većeg rizika kroz ulaganje u nove klase imovine poput nekretnina i neuvrštenih hipotekarnih obveznica, uz propisivanje limita. Također, obvezni mirovinski fondovi morat će ulagati najmanje 5% imovine u alternativni investicijski fond s garancijom povrata, tzv. strateški fond, koji će ulagati u hrvatsko gospodarstvo. U skladu s preporukama OECD-a, smanjit će se obveza ulaganja u državne obveznice. Predviđeno je i administrativno rasterećenje ukidanjem ulazne naknade te smanjenje naknade za upravljanje. Liberalizirat će se i mogućnosti ulaganja za dobrovoljne mirovinske fondove uz smanjenje naknada. U listopadu ove godine, obvezni mirovinski fondovi imali su 2,3 milijuna članova i upravljali imovinom od 19,2 milijardi eura, dok je u dobrovoljnim fondovima bilo više od 436 tisuća članova s imovinom od 1,1 milijardi eura.

22.11.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatski sabor
Teme:	Mirovinski sustav, Investicije, Državna politika
Izdvojeni datumi:	2023-11-22T00:00:00Z
Datum:	22.11.2023. 0:00:00
Kategorije:	Mirovinski sustav, Investicije, Državna politika
	Marin Piletić, mirovinski fondovi, mirovinska reforma, drugi mirovinski stup, treći mirovinski stup, ulaganje, prinose, mirovine, Sabor, zakon, kapitalizirani mirovinski sustav, nekretnine, hipotekarne obveznice, alternativni investicijski fond, strateški fond, hrvatsko gospodarstvo, državne obveznice, OECD, Invest EU, ulazna naknada, naknada za upravljanje, dobrovoljni mirovinski fondovi, Hina

Piletić: Cilj mini reforme je povećati prinose mirovinskih fondova

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić poručio je u Saboru kako je osnovni cilj mini reforme drugog i trećeg mirovinskog stupa povećati prinose mirovinskih fondova što će u konačnici rezultirati višim mirovinama.

Predlaže se omogućavanje kontroliranog preuzimanja većeg rizika kako bi se kroz dulje vremensko razdoblje povećali prinosi na način da se uvode nove klase imovine u koje mirovinska društva mogu ulagati imovinu obveznih mirovinskih fondova, kazao je Piletić predstavljajući paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu.

Izmjenama se liberaliziraju limiti ulaganja

To su primjerice nekretnine i neuvrštene hipotekarne obveznice, uz istovremeno propisivanje limita ulaganja u svaku klasu imovine. „Izmjenama se liberaliziraju limiti ulaganja za određene klase imovine”, istaknuo je Piletić.

Važnija intervencija, istaknuo je ministar, je i propisivanje obveznog ulaganja najmanje 5 posto neto vrijednosti imovine obveznih mirovinskih fondova i to samo kategorije A i B u alternativni investicijski fond s garancijom povrata, takozvani strateški fond koji bi ulagao u hrvatsko gospodarstvo. Paralelno bi se smanjila obveza ulaganja u državne obveznice, a što je u skladu s preporukama OECD-a.

Na upite zastupnika koja država im je bila uzor kod prijedloga alternativnog investicijskog fonda s jamstvom države, Piletić je odgovorio protupitanjem koja država u svijetu ima mogućnost izbora povoljnije mirovine. „Institut institucionalnih ulaganja u određene strateške segmente gospodarstva nije nepoznat u EU, jedan takav je Invest EU, takvo što postoji, koristi EU te druge članice”, poručio je.

Uz ostalo, zakonskim izmjenama predlaže se i administrativno rasterećenje ukidanjem ulazne naknade od 0,5 posto koje mirovinsko društvo naplaćuje na svaki mjesečni iznos uplaćenog doprinosa te smanjenje naknade za upravljanja od početka sljedeće godine s 0,27 na 0,25 posto, te postupno do 2029. na 0,2 posto.

Veliki značaj mirovinskih fondova u gospodarskom smislu

Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova također se predlaže liberaliziranje mogućnosti ulaganja u nove vrste imovine uz također smanjenje naknada.

Obvezni mirovinski fondovi na kraju listopada imali su ukupno 2,3 milijuna članova, a mirovinska društva upravljala imovinom od 19,2 milijardi eura. U dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je pak više od 436 tisuća članova s imovinom od 1,1 milijardi eura. „Ove brojke ukazuju na veliki značaj mirovinskih fondova u gospodarskom smislu, a njihovo poslovanje i struktura ulaganja predmet su posebnog interesa za financijski sustav i tržište kapitala”, istaknuo je ministar.

Izvor: Hina/Vlada