Vlada

Plenković: U proteklih sedam godina u brojne projekte na hrvatskim otocima uloženo je tri milijarde eura

Premijer Andrej Plenković na sastanku Otočnog vijeća u Zadru istaknuo je da je u proteklih sedam godina u hrvatske otoke uloženo tri milijarde eura te da je u novoj financijskoj perspektivi alocirano 150 milijuna eura isključivo za otoke. Osvnuo se na aktualne političke teme, kritizirajući politizaciju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje od strane Domovinskog pokreta, pravdajući ulogu ministra Medveda i pozivajući na pomirbu. Također je pojasnio stav Vlade o rezoluciji UN-a vezanoj uz Izrael i Hamas, kritizirajući predsjednika Milanovića zbog nanošenja vanjskopolitičke štete te najavio pomoć BiH u kontroli migracija.

03.11.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Zadar, Vis, Škabrnje, Vukovar, Sarajevo
Teme:	Državna politika, Infrastruktura, Civilno društvo, Međunarodni odnosi, Migracije
Izdvojeni datumi:	2023-11-03T00:00:00Z, 2023-11-18T00:00:00Z, 2018-01-01T00:00:00Z, 2021-01-01T00:00:00Z, 2027-01-01T00:00:00Z, 2022-02-24T00:00:00Z, 2023-10-07T00:00:00Z
Datum:	3.11.2023. 0:00:00
Kategorije:	Državna politika, Infrastruktura, Civilno društvo, Međunarodni odnosi, Migracije
	Andrej Plenković, hrvatski otoci, ulaganja, Otočno vijeće, Zadar, civilno društvo, poslodavci, lokalna samouprava, Vlada, financijska perspektiva, Škabrnje, Domovinski pokret, politizacija, Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Tomo Medved, Hrvatski sabor, ministar hrvatskih branitelja, nestali, pomirba, uključivost, tolerancija, Milanović, UN, Hamas, Izrael, pojas Gaze, Frontex, migracije, Bosna i Hercegovina, Italija, Meloni

Plenković: U proteklih sedam godina u brojne projekte na hrvatskim otocima uloženo je tri milijarde eura

Vladi su važni hrvatski otoci, a to je pokazala kroz sve ove godine, poručio je danas na sastanku Otočnog vijeća u Zadru premijer Plenković. Naglasio je da je u mandatu ove Vlade uloženo tri milijarde eura u različite projekte na hrvatskim otocima, od luka, do prometne, komunalne i energetske infrastrukture. "Nastojat ćemo da život otočana diljem jadranske obale bude što bolji i integriraniji", poručio je podsjetivši da je u novoj financijskoj perspektivi u okviru Integriranog teritorijalnog programa alocirano 150 milijuna eura isključivo za hrvatske otoke.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na sastanku Otočnog vijeća u Zadru, na kojem je predstavljen Poziv za prijavu projekata poticanja razvoja civilnog društva na otocima u 2023. te Poziv za dodjelu potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za pokretanje gospodarskih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta.

Bilo je riječi i o aktivnostima i mjerama iz resora regionalnoga razvoja usmjerenim prema otocima, Uredbi o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, zakonskim i podzakonskim aktima iz resora prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, poboljšanju zdravstvene usluge na otocima te ulaganjima u luke.

Premijer Plenković je u prigodnom govoru naglasio da su Vladi važni otoci, što je pokazala kroz sve ove godine. Spomenuo je novi Zakon o otocima, koji je upućen Hrvatskom saboru sa sjednice Vlade na Hvaru, održane 2018. godine. Podsjetio je i da je Vlada donijela Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027.

U novoj financijskoj perspektivi 150 milijuna eura isključivo za hrvatske otoke

Istaknuo je i posebnu dimenziju partnerstva između Vlade i županija, gradova i općina vezano uz otoke.

Naglasio je da je u mandatu ove Vlade uloženo tri milijarde eura u različite projekte na hrvatskim otocima, od luka, do prometne, komunalne i energetske infrastrukture.

Premijer kazao da je danas dodijeljeno više od 750 ugovora vrijednih više od 2,1 milijun eura brojnim otočnim udrugama za razvoj civilnog društva, otočnim poslodavcima i pojedinim jedinicama lokalne i područne samouprave. Naglasio je da je svaki od tih projekata usmjeren na podizanje kvalitete života na hrvatskim otocima.

Poručio je da će Vlada i dalje aktivno sudjelovati u razvoju hrvatskih otoka. "Nastojat ćemo da život otočana diljem jadranske obale bude što bolji i integriraniji", rekao je Plenković, istaknuvši važnost ulaganja u bolju povezanost otoka s kopnom, ali i otoka međusobno.

Podsjetio je da je u novoj financijskoj perspektivi u okviru Integriranog teritorijalnog program alocirano 150 milijuna eura isključivo za hrvatske otoke.

Želja je bila, kazao je premijer Plenković, da se ovaj današnji sastanak i simbolično održi na nekom od udaljenijih otoka, a to je trebao biti Vis. Međutim, to nije bilo moguće zbog vremenskih neprilika, dodao je.

Peticija u Škabrnji čista je politizacija u kojoj jedna politička stranka nastoji zlorabiti ključne dane hrvatske povijesti

U razgovoru s novinarima nakon sastanka Otočnoga vijeća, premijer Plenković se osvrnuo i na druge aktualne teme.

Komentirajući situaciju u Škabrnji, gdje se uoči obilježavanja 18. studenoga, Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, skupljaju potpisi za peticiju kojom se traži nedolazak predstavnika SDSS-a na taj dan, premijer je podsjetio da se slična situacija dogodila i lani.

"Sve je to aktivnost Domovinskog pokreta, u političkom smislu, i u Škabrnji i u Vukovaru, dakle čista politizacija u kojoj jedna politička stranka nastoji zlorabiti ključne dane hrvatske povijesti", ustvrdio je.

Za razliku od takvih stranaka, dodao je, upravo je ova Vlada predložila Hrvatskom saboru da se 18. studenoga proglasi Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

O tome dokle to sve skupa ide, dodao je, govori i današnja Penavina izjava o traženu ostavke potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskim branitelja Medveda.

"Tomo Medved je ne samo hrvatski branitelj, više puta ranjavan, zapovjednik Hrvatskih tigrova, najduže ministar hrvatskih branitelja u povijesti suvremene Hrvatske koji je inicirao donošenje novoga Zakona o hrvatskim braniteljima, Zakona o nestalima, Zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata", poručio je predsjednik Vlade.

Dodao je da je u mandatu ministra Medveda značajno povećan proračun, povećana su prava i ispravljene nepravde, a nema tog događaja u Domovinskom ratu koji se zbio, a da ga baš Tomo Medved uime hrvatske Vlade nije na dostojanstven način obilježio.

A da se ne govori, dodao je, o svemu što je učinjeno u pogledu pronalaženja nestalih pa u konačnici i donošenjem novog zakona temeljem kojeg država, Vlada, ali i drugi akteri, čak i Ured predsjednika je uključen, nastoje s jedinicama lokalne samouprave, gdje se obilježava pojedini događaj iz Domovinskog rata, na jedan konstruktivan način napraviti program koji je dostojanstven, poštuje žrtvu i valorizira doprinos hrvatskih branitelja.

Kako je baš sada, u godini prije izbora, zapitao je premijer Plenković ilustrirajući izrazito veliko politiziranje Domovinskog pokreta, Tomo Medved navodno "ukrao" kolonu u Vukovaru, a lani, preklani ili prethodnih godina nije?

Hrvatska danas ima snage za uključivost, toleranciju i najvažniju vrijednost - pomirbu

Vlada uvažava sve žrtve, osobito Škabrnjana, jer je svima jasno što se tamo dogodilo i naravno da suosjećamo s obiteljima koje su izgubile svoje najmilije u najstrašnijim zločinima koji su se dogodili u Domovinskom ratu, istaknuo je premijer Plenković.

Ali, 32 godine nakon, Hrvatska je ispunila sve svoje nacionalne zadaće i slobodna je i demokratska zemlja, ima svoje institucije, tržišno gospodarstvo, članica je osim OECD-a svega čega članica može biti, i ima snage i za uključivost i za toleranciju i za najvažniju vrijednost, a to je pomirba, poručio je premijer Plenković.

"U jednom trenutku moramo poslati političku poruku pomirbe", naglasio je.

Upravo zato, kazao je premijer, premda si čini možda i političku štetu u određenom dijelu biračkoga tijela, namjerno danas u vladajućoj većini ima predstavnike manjina jer smatra da je to jedini politički put tolerantnog života u Hrvatskoj.

Pri tome će se, naglasio je, naravno uvijek znati što je istina, procesuirati ratni zločini koji ne zastarijevaju, voditi politika koja ide za istinom i kažnjavanjem onih koji su odgovorni, ali ljudi moraju gledati u budućnost.

Nije slučajno, dodao je, da je gospođa Šimpraga potpredsjednica Vlade, jer, istaknuo je, ona predstavlja ne samo srpsku manjinu, nego i sve druge manjine koje su u parlamentarnoj većini.

Njen dolazak lani u Škabrnju je bio važan, ocijenio je premijer Plenković, kao i dolazak prethodnog potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića u Knin ili dolazak predstavnika SDSS-a u Vukovar.

"To su sve važne političke, simboličke geste koje uvažavaju žrtvu, uvažavaju temelje hrvatske države i uvažavaju Domovinski rat, ali tridesetak godina kasnije mi moramo gledati prema budućnosti na način koji nije naivan, ali je konstruktivan", poručio je.

Upozorio je kako nije dobro za hrvatsko društvo to što se pokušavaju stvarati umjetne podjele i da se stvar politizira do mjere u kojoj će jedan Penava tražiti ostavku Tome Medveda.

Hrvatski je principijelan stav da neće podržati rezoluciju koja ne osuđuje teroristički napad Hamasa na Izrael

Osvrnuo i na ponovljene izjave predsjednika Milanovića o hrvatskom glasovanju o rezoluciji UN-a.

Ustvrdio je da je jedini bitan stav hrvatske vanjske politike o onome što se dogodilo nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. listopada jest stav hrvatske Vlade od prvoga dana u kojem je osudila taj napad, konstatirala da Izrael ima pravo na svoju sigurnost i obranu, a da pritom mora poštivati međunarodno i humanitarno pravo i izbjeći civilne žrtve te regionalnu eskalaciju.

Hrvatska se politika, prema tom pitanju, dodao je, već godinama bazira na principu dvije države.

Sve je to, naglasio je, itekako eksplicitno ponovljeno u jedinim bitnim i relevantnim dokumentima - zaključcima Europskog vijeća.

Ponovo je pojasnio kako je rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda neobvezujući dokument, a usvajala se zato jer je ranije bila blokirana jedna rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, koja bi bila obvezujuća.

U rezoluciji Opće skupštine, podsjetio je, se ne navodi osuda terorističkog napada Hamasa na Izrael.

"Za nas, principijelno, a ne iz nekakvih kalkulantskih razloga, ne iz nekakvih izmišljenih narativa koje stalno Milanović pokušava prožeti kroz te svoje izjave, je nemoguće podržati rezoluciju koja ne osuđuje teroristički napad Hamasa na Izrael u kojem je u jednom danu poginulo 1.400 Izraelaca", poručio je.

Trenutno se, dodao je, u Vijeću sigurnosti, na prijedlog deset nestalnih članica, priprema nova rezolucija u kojem će taj element osude Hamasovog napada biti.

Ukoliko takva rezolucija dođe na Vijeće sigurnosti, Hrvatska će je političkom izjavom podržati, najavio je.

Naravno da je Vlada za mir, naglasio je premijer Plenković ustvrdivši kako nije Milanović odlučio donijeti odluku o 250 tisuća eura humanitarne pomoći za pojas Gaze, nego Vlada.

Milanović nam čini enormnu vanjskopolitičku štetu, a mi smo učinili više za Hrvate u BiH nego on u svim svojim ulogama do sada

Referirao se i na Milanovićevu izjavu o pomoći Hrvatima u Bosni i Hercegovini ustvrdivši da je više Vlada napravila za Hrvate u toj zemlji nego Milanović u svim svojim ulogama do sada, a kamoli sa svojim štetnim djelovanjem u kojem je izvrijeđao sve.

Podsjetivši na uvrede predsjednika Milanovića na račun visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta, koji je svojim odlukama više pomogao Hrvatima nego i jedan visoko predstavnik od kad ta funkcija postoji.

"Čovjek nam čini enormnu političku štetu", poručio je premijer Plenković.

Podsjetio je da je prvoga dana ruske agresije na Ukrajinu, 24. veljače 2022., nazvao Milanovića s ciljem da se konzultiraju o pozicijama, jer je taj dan premijer sudjelovao na izvanrednom sastanku Europskog vijeća, a već sutra dan Milanović na video-sastanku NATO-a.

Sugerirao mu je tada, dodao je, čak i održavanje sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost, što je Milanović hladno odbio s indignacijom i to u presudnom trenutku za globalna zbivanja u sigurnosnom, političkom, energetskom, ekonomskom i socijalnom smislu.

Sve zbog čega je Vlada intervenirala u zadnjih godinu i pol dana, naglasio je, događa se upravo zbog ruske agresije na Ukrajinu - narasle su cijene energenata, plina, struje, naftnih derivata, došlo je do inflatornih i socijalnih pritisaka.

Ni sa čim od toga ne bavi se Milanović, dodao je premijer, nego upravo Vlada.

"Je li on sa svojom proruskom politikom pridonio gospodarstvu Hrvatske i hrvatskim građanima da prođu kroz krizu", upitao je.

A danas, kazao je, od Milanovića i njegovih jataka u javnom prostoru slušamo o relevantnosti jedne rezolucije u Općoj skupštini koja je u odnosu na zaključke Europskog vijeća ništa - em je neobvezujuća, em je sadržajno isprazna jer ne govori ništa o tome što se dogodilo 7. listopada.

Istodobno, naglasio je, nitko u hrvatskoj javnosti ne spominje rezoluciju Europskog parlamenta koji je osudio Hamas, kao ni zaključke Europskoga vijeća.

"Politika Vlade je ispravna, u potpunosti principijelna i možemo braniti ovu poziciju idućih sto godina. Mi jesmo za mir, jesmo za koncept dvije države, jesmo za izbjegavanje civilnih žrtava, jesmo za humanitarnu pomoć pojasu Gaze, jesmo za izbjegavanje regionalne eskalacije, ali zašto bismo stali licemjerno iza rezolucije koja neće reći što se dogodilo 7.10., od kud nam pravo na to?", poručio je ustvrdivši kako Hrvatska neće podržavati što bilo.

Frontex može pomoći BiH u kontroli izlazaka nezakonitih migranata

Upitan o mogućnosti Hrvatske da dodatno pomogne Bosni i Hercegovini, u vezi ulaska ilegalnih migranata u tu zemlju, premijer Plenković kazao je da je upravo o toj temi razgovarao prilikom posjeta Sarajevu prije nekoliko dana s predsjedateljicom Vijeća ministara i predstavnicima Parlamenta.
Dodao je kako hrvatska Vlada, nažalost, zbog gospodina Komšića ne vodi dijalog s Predsjedništvom BiH.

Bosna i Hercegovina, ustvrdio je, nema većeg prijatelja i zagovaratelja od Hrvatske.

Što se tiče nezakonitih migracija, kazao je kako se radi o globalnom fenomenu koji se na europskom teritoriju reflektira u tri pravca - srednje mediteranska ruta, zapadno mediteranska ruta i istočno mediteranska.

To se pitanje može riješiti snažnom kontrolom granice između Bugarske i Turske i Grčke i Turske te usklađivanjem viznog režima s Europskom unijom onih zemalja između nas i Bugarske i Grčke.

Zato smatra kako bi bilo dobro da Frontex sklopi sporazum s BiH i pomaže joj u kontroli izlaska.

Hrvatska, dodao je, ima 6.700 policajaca koji kontroliraju granicu, a ponovio je i politički stav da zbog odnosa s BiH Hrvatska ne želi graditi barijere na granici već nezakonite migracije spriječiti podizanjem suradnje između policija na višu razinu.

U kontekstu razgovora o sprječavanju nezakonitih migracija, najavio je da će talijanska premijerka Meloni službeno posjetiti Hrvatsku za nekoliko dana, što će značiti i prvi službeni posjet nekog talijanskog premijera Hrvatskoj nakon više od 30 godina.

Plenković: U proteklih sedam godina u brojne projekte na hrvatskim otocima uloženo je tri milijarde eura

Više sličnih tema

Nove obavijesti