Vlada

Plenković: Civilne žrtve u Gazi moraju se izbjeći, podrška Ukrajini ostaje prioritet EU

Premijer Andrej Plenković u intervjuu za France 24 istaknuo je da Europska unija podržava pravo Izraela na samoobranu protiv Hamasa, ali naglašava ključnu potrebu izbjegavanja civilnih žrtava u Gazi i sprječavanja eskalacije sukoba u regiji. EU je utrostručila humanitarnu pomoć Gazi. Plenković je također potvrdio snažnu i kontinuiranu potporu EU-a Ukrajini unatoč drugim krizama, osvrnuvši se na stavove pojedinih zemalja članica o pomoći Ukrajini te na hrvatsku ponudu za pomoć pri tranzitu ukrajinskih žitarica i sudjelovanju u humanitarnom razminiranju.

29.10.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Gaza, Bliski istok, Bruxelles, Ukrajina, Rusija, Hrvatska
Teme:	Geopolitics, Conflict Resolution, International Aid, Foreign Policy
Izdvojeni datumi:	2023-10-07T00:00:00Z, 2023-10-29T00:00:00Z
Datum:	29.10.2023. 0:00:00
Kategorije:	Geopolitics, Conflict Resolution, International Aid, Foreign Policy
	Andrej Plenković, Gaza, Hamas, Izrael, EU, Ukrajina, Rusija, humanitarna pomoć, razminiranje, sukob

Treba izbjeći civilne žrtve u Gazi i eskalaciju u regiji

Nakon jesenskog Europskog vijeća u Bruxellesu predsjednik Vlade Andrej Plenković, u intervjuu za emisiju Ici l'Europe na France24, govorio je o stanju na Bliskom istoku, odgovorima EU-a na krize u njezinom susjedstvu i drugim političkim i sigurnosnim temama.

,,Civilne žrtve moraju se izbjeći, a izraelski odgovor mora biti usmjeren na Hamas, a ne protiv palestinskog naroda u Gazi, rekao je premijer Plenković u razgovoru za France 24.

Podsjetio je na teroristički napad Hamasa izveden 7. listopada, kao i na potporu EU-a kada je u pitanju pravo Izraela da zaštiti svoju sigurnost, ali i da se brani, poštujući pritom međunarodno humanitarno pravo". Istaknuo je da se civilne žrtve moraju izbjeći, a izraelski odgovor mora biti usmjeren na Hamas, a ne protiv palestinskog naroda u Gazi.

Europska komisija utrostručila količinu humanitarne pomoći

Teme o kojima se razgovaralo na Vijeću EU-a bili su sukob između Izraela i Hamasa, ali i sukob između Ukrajine i Rusije. Europski čelnici su, među ostalim raspravljali i o proširenju EU-a, granicama, imigraciji te o gospodarskim perspektivama EU-a.

"Odluka Komisije o utrostručenju količine humanitarne pomoći, uz potporu zemalja članica, bila je važna”, rekao je Plenković. "Nedavni politički posjeti predstavnika europskih institucija i šefova država i vlada poslali su jasnu poruku: osudu, potrebu da se izbjegavaju civilne žrtve, kao i eskalacija sukoba u regiji, s obzirom na to da sada imamo previše sukoba u okruženju.'

Francuska informativna tv mreža piše kako Plenković ovdje očito misli na drugi sukob koji trenutačno zaokuplja Europljane, a to je rat između Rusije i Ukrajine.

Potpora Ukrajini i dalje vrlo snažna

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij strahuje da će sukob na Bliskom istoku odvratiti pozornost Europske unije od rata koji već više od 18 mjeseci bjesni u njegovoj zemlji.

"Uvijek je teško upravljati s nekoliko kriza, no smatram da nema razloga za brigu kada je u pitanju daljnja potpora Ukrajini, koja je vrlo snažna i uvijek je prioritet Europske unije”, kazao je Plenković.

"Važno je mišljenje velike većine zemalja članica i s vremenom vjerujem da će se Slovačka uskladiti s glavnim linijama europske politike", kazao je Plenković, odgovarajući na upit o stavovima novog slovačkog premijera Fica koji se protivi vojnoj pomoći Ukrajini.

Još jedan europski političar, čija je zemlja članica EU-a, izaziva probleme kada je posrijedi rusko-ukrajinski sukob. To je mađarski premijer Viktor Orban, koji se na nedavnom samitu u Kini sastao s Vladimirom Putinom.

Istodobno je Hrvatska obećala pet milijuna eura dodatne pomoći Ukrajini za razminiranje.

Hrvatska pomoć pri humanitarnom razminiranju

Govoreći o stavovima izraženim u nekim zemljama o zabrani uvoza ukrajinskih žitarica, poput Poljske, Mađarske i Slovačke, Plenković je pojasnio poziciju Hrvatske. "Rečeno je da Hrvatska može ponuditi svoje luke za prijevoz ukrajinskog žita. Zamisao je bila Ukrajini ponuditi tranzit, a ne uvoz. To je velika razlika", istaknuo je Plenković.

Podsjetio je i na potporu Hrvatske Ukrajini od samoga početka. "Ukrajina je bila među prvih pet zemalja koje su priznale Hrvatsku 1991. I od samog početka, otprije deset godina, mi smo bili tu, iza Ukrajine."

Plenković je istaknuo i pomoć Hrvatske pri humanitarnom razminiranju, kao i pravnu pomoć u slučaju budućih suđenja ratnim zločincima. Podsjetio je da je i Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije režima Slobodana Miloševića, zbog čega smatra da nitko drugi Ukrajini ne može ponuditi stručnost kakvu mi posjedujemo na ovome području.

Izvor: Hina / Vlada

Više sličnih tema

09.11.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

04.06.2026 | Ministarstvo unutarnjih poslova

Interventna jedinica policije na autocesti A1 kod Skradina zaplijenila više od 250 grama amfetamina te manju količinu marihuane

04.06.2026 | Šibensko-kninska policija