Vlada

Plenković najavio šesti krug porezne reforme: Cilj je povećanje plaća

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da je šesti krug porezne reforme u završnoj fazi te da će omogućiti povećanje plaća građanima, uz daljnju fiskalnu decentralizaciju. Naglasio je rast plaća iznad inflacije i poboljšanje standarda građana. Osvrnuo se i na Dan Europe, integraciju Hrvatske u EU, energetsku krizu, cijene goriva, donaciju helikoptera Ukrajini, prosvjed medicinskih sestara te rad DORH-a. Potvrdio je da će Vlada u četvrtak odlučivati o mogućem proglašenju kraja epidemije koronavirusa.

09.05.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:
Teme:	Porezna politika, Tržište rada, Javne financije, Vanjska politika, Zdravstvo, Pravosuđe
Izdvojeni datumi:	1950-05-09
Datum:
Kategorije:	Porezna politika, Tržište rada, Javne financije, Vanjska politika, Zdravstvo, Pravosuđe
	porezna reforma, plaće, Andrej Plenković, fiskalna decentralizacija, Dan Europe, EU, Schengen, euro, energetska kriza, cijene goriva, Ukrajina, medicinske sestre, suci, DORH, prirez, koronavirus

Idućih dana bit će dovršen šesti krug porezne reforme, cilj je povećanje plaća

Premijer Andrej Plenković kazao je da je šesti krug porezne reforme u završnoj fazi priprema i da bi trebao omogućiti hrvatskim građanima veće plaće. Dodao je da će biti prezentiran idući tjedan, te da će se voditi računa o daljnjoj fiskalnoj decentralizaciji. Naglasio je da je povećanje plaća u zadnjih sedam godina više u odnosu na kumulativnu inflaciju, odnosno da su plaće rasle puno više nego što je bila godišnja inflacija, a kad se sve to skupa zbroji ekonomski i socijalni standard hrvatskih građana je viši.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije nakon sastanka parlamentarne većine.

Na početku se osvrnuo na obilježavanje Dana Europe, izrazivši zadovoljstvo da ćemo za mjesec i pol dana svi zajedno proslaviti prvih deset godina članstva u Europskoj uniji.

Hrvatska čvrsto integrirana u samu jezgru Europske unije

Podsjetio je na Schumanovu deklaraciju iz 1950. godine kada je francuski ministar vanjskih poslova dao temelje budućem stvaranju Europske zajednice za ugljen i čelik, te označio početak velikog mirovnog projekta suradnje, solidarnosti i povezivanja europskih država nakon Drugog svjetskog rata.

Premijer je naglasio da je Hrvatska sada čvrsto integrirana u samu jezgru Europske unije - schengenski prostor i europodručje, što je čini, kako je rekao, onim dijelom Europe koji je ključan za gospodarski razvoj, za odgovore na razne krize s kojima smo suočeni globalno i na našem kontinentu, za bolji socijalni standard naših građana i za veća ulaganja u svim sektorima u kontekstu velikih procesa, a to su digitalna transformacija i zelena tranzicija.

Idućeg tjedna bit će prezentiran novi krug reforme

Potom je izvijestio da o redovitom sastanku parlamentarne većine na kojem su razgovarali o aktualnim temama.

"Parlamentarna većina je čvrsta i snažna, kao i do sada, i veselimo se daljnjoj suradnji s našim partnerima", kazao je Plenković.

Rekao je da će idućih dana biti dovršen šesti krug porezne reforme, koji je u završnoj fazi priprema i koji će u konačnici omogućiti hrvatskim građanima veće plaće. "To je ono što nam je najbitnije u ovim okolnostima, a isto tako ćemo voditi računa o daljnjoj fiskalnoj decentralizaciji", poručio je Plenković.

Apelirao je na sve da prije donošenja konačnih zaključaka budu još malo strpljivi, kazavši da će idućeg tjedna prezentirati novi krug reforme.

Premijer se, odgovarajući na novinarska pitanja, osvrnuo na izjavu Christine Lagarde, koja očekuje od vlada Europske unije da smanje potpore za energetsku krizu.

Podsjetio je da je ta izjava dana u kontekstu zajedničkog odgovora na energetsku krizu uzrokovanu brutalnom ruskom agresijom na Ukrajinu, što je dovelo do povećanja cijena plina, a posljedično povećanja cijena struje, nafte i naftnih derivata, gdje smo, dodao je, kao i drugi, reagirali na dvije razine.

"Jedna je europska razina gdje smo praktički ograničili rast cijena plina, što se odmah reflektiralo na burzama, cijeni plina, a nakon toga i na cijeni struje", kazao je Plenković.

Što se tiče nacionalne razine, podsjetio je da je zahvaljujući održanim zamrznutim cijenama plina i struje hrvatskim građanima, gospodarstvenicima i drugim subjektima omogućeno da prezime i prežive u smislu svojih proračunskih okvira.

"Kako se situacija bude mijenjala, mi ćemo tako adaptirati i kalibrirati naše mjere", poručio je premijer.

Podsjetio je i na jučer održanu telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je donesena odluka prema kojoj su cijene naftnih derivata izrazito povoljne za građane i gospodarstvo.

"Po mom dubokom uvjerenju s velikim, sveobuhvatnim, snažnim i brzim pravovremenim paketima vrijednima 6,8 milijardi eura omogućili svima da prođu kroz ovu krizu, spriječili ugrozu egzistencije hrvatskih obitelji, zadržali radna mjesta, kompanijama omogućili da premoste velike izazove, bez valova otpuštanja, a pritom smo imali prošle godine rast od 6,3 posto", naglasio je Plenković.

Gledamo da cijene goriva ostanu pristupačne građanima

Na pitanje što će biti s cijenama goriva s obzirom na to da slijedi turistička sezona, a cijene su pale ispod 10 kuna, premijer je rekao da će se sagledati sve da cijene ostanu pristupačne građanima.

"Mi ćemo sagledati, ukoliko cijene i dalje budu ovako dobre kao i sada, gdje se otvara prostor da cijene i dalje ostanu prihvatljive i pristupačne našim građanima, a da se istodobno neki od tih elemenata postupnu vraćaju na neku raniju situaciju. Pratimo to, imamo još vremena do onog intenzivnog početka turističke sezone", rekao je Plenković.

Donacija helikoptera još jedna snažna potpora solidarnosti Hrvatske Ukrajini

Upitan o helikopterima koje je Vlada donirala Ukrajini, premijer je potvrdio da su stigli, naglasivši da je to još jedna snažna potpora solidarnosti Hrvatske Ukrajini u ovim okolnostima. Dodao je da je Ukrajina tražile te helikoptere i da nije točna informacija da ih ona nije tražila.

"To je samo dio potpore koju je Hrvatska dala Ukrajini u proteklih godinu dana", istaknuo je Plenković.

Ministar Beroš će razgovarati s predstavnicima medicinskih sestara i tehničara

Na pitanje o prosvjedu medicinskih sestara i tehničara, premijer je podsjetio da je prosječni rast plaća u mandatu njegove Vlade bio 48 posto, a u mandatu Zorana Milanovića 2,8 posto, što, rekao je, govori o snažnoj opredijeljenosti Vlade da podiže gospodarski i socijalni standard građana.

Pojasnio je da je to bio cilj svih poreznih reforma, rasterećenja, gospodarskog rasta, dizanja prosjeka razvoja Hrvatske s 59 posto prosjeka na 73 posto prosjeka EU, dok su svi pregovori sa socijalnim partnerima imali jednu važnu karakteristiku - konsenzualni trend dogovora o povećanju plaća.

Premijer je ustvrdio da je povećanje plaća u zadnjih sedam godina više u odnosu na kumulativnu inflaciju, odnosno da su plaće rasle puno više nego što je bila godišnja inflacija, a kad se sve to skupa zbroji ekonomski i socijalni standard naših građana je viši.

Rekao je i da rade na novom Zakonu o plaćama koji će obuhvatiti državne i javne službe, gdje savjetodavnu ulogu ima Svjetska banka koja prati rad ministarstava u tom pogledu.

Upitan hoće li ministar Beroš razgovarati s predstavnicima medicinskih sestara i tehničara rekao je da hoće i da oni razgovaraju stalno, kao i svi drugi ministri u svojim resorima. "Jako je važno da ministri maksimalno identificiraju sve bitne teme, a nakon toga konačne odluke dogovaramo na razini Vlade", dodao je.

Ponuda ministra Malenice sucima sjajna, nastavit će razgovore

Premijer je upitan i planira li se izaći u susret sucima i njihovom zahtjevu za veće plaće. Ponudu koju im je ministar dao ocijenio je sjajnom.

"Razgovaraju, sutra je sastanak radne skupine, nastavit će dalje. Razumijem suce, svi žele veće plaće", dodao je.

Ne smatra da je to što je Ministarstvo pravosuđa zatražilo popis onih koji su u bijelom štrajku pritisak na neovisnu sudbenu vlast jer kao tijelo zaduženo za organizacijske aspekte vjerojatno ima pravo znati tko je ili nije u štrajku.

Kazao je da nije neuobičajeno što je Ministarstvo napravilo istraživanje o potpori javnosti štrajku, jer "što bi inače trebala država, na temelju toga kako puše vjetar određivati neke stvari", a kaže i kako to nije prvi put da se bilo koje ministarstvo upustilo u ispitivanje pojedinih tema na način da koriste agencije koje se time bave.

Predsjednik Vlade je upitan i o sjednici Odbora za pravosuđe čiji su članovi ispitivali glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj Šipek o okolnostima ostavke tadašnje ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić.

"Što se nas tiče važno je da se Odbor održao, da je glavna državna odvjetnica koja ima naslov da dođe pred Hrvatski sabor ili neka od njegovih tijela odgovorila na pitanja zastupnika i to je sve”, rekao je Plenković.

Odbacujem oporbene teze da HDZ upravlja DORH-om

Teze oporbe da HDZ upravlja DORH-om i da je glavna državna odvjetnica njegova "produžena ruka", ocijenio je izmišljenima. Kazao je da u opoziciji dominiraju agresija, fabricirani argumenti, izmišljene teze, kuloarska pabirčenja koja se perpetuiraju i to onda postaje dio naslovnica, a imaju i podršku pojedinih komentatora.

"Stvari su tu vrlo banalne. Dokazivati nekom da je DORH neovisan u mandatima naših vlada, morate biti slijepi, gluhi i nijemi da nije jasno kakva je situacija ovdje. Da DORH funkcionira tako da je marioneta u rukama nekog od nas, onda se niti pet posto visokoprofilnih slučajeva koje smo imali u političkom smislu ne bi nikada dogodilo", rekao je.

Ocijenio je da su teze oporbe "toliko stupidne da ne zna kome su više zanimljive da ih perpetuira", rekavši da razumije oporbu jer im je njihova politička pozicija političke stabilnosti nerješiva enigma. Ne mogu, dodao je, pobijediti i onda idu s difamacijom i napadaju državnu odvjetnicu radi nekih internih odluka DORH-a.

"Da smo mi nekakva zavjerenička ekipa valjda bi našli nekoga u DORH-u da se javi na natječaj za ravnatelja USKOK-a ako je nešto bilo problematično s bivšom ravnateljicom. Sve te teze su lako oborive, u biti su jadne i nekada mi ih je žao", zaključio je Plenković.

Nema jedinice koja je u minusu

Upitan je li ukidanje prireza definitivna odluka i koja bi bila kompenzacija za taj potez, premijer je iznio podatke po kojima su prihodi lokalnih jedinica od poreza na dohodak i prireza 2016. godine iznosili oko 10,6 milijardi kuna, zahvaljujući reformi financiranja jedinica u 2018. su skočili na 13,3 milijarde kuna, da bi u 2022. dosegnuli oko 17,7 milijardi kuna.

Kazao je da stoga nema jedinice koja je u minusu u odnosu na razdoblje prije reforme.

"Nema te jedinice, ako neke imaju onda smo ih kompenzirali izravnanjem, dali smo im dodatna sredstva. Nitko, ali baš nitko nije u minusu", naglasio je Plenković, dodavši da postoje županije kojima su prihodi od 2017. narasli za 86 posto, dok je prosjek 70 posto.

Odgovarajući na pitanje o pojedinim čelnicima jedinica koji kritiziraju najavu ukidanja prireza, Plenković je rekao da oni govore na temelju napisa u medijima, koji nisu utemeljeni na cjelovitim saznanjima o reformi.

"Ovi koji su jako borbeni i jako uplašeni neka malo pogledaju brojeve i kažu javnosti kako su im išli prihodi gore", poručio je.

Ocijenio je "jako zgodnim" da neki koji inače vape za što manje države i poreza, sada kada su najavljena ukidanja, tome se protive.

"Kako da oni koji su birani na lokalnoj razini preuzmu dio odgovornosti i primjerice odrede kolike će biti pojedine visine davanja njihovih građana. U konačnici prirez nemaju svi, 305 jedinica ga ima, ovi drugi nemaju", rekao je premijer.

U četvrtak odluka vezana uz epidemiju koronavirusa

Upitan je li mu ministar zdravstva Vili Beroš predložio da se proglasi kraj epidemije, premijer je kazao da će Vlada u četvrtak, sukladno preporukama stručnjaka, epidemiologa iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donijeti odluku vezanu uz eventualno proglašenje kraja epidemije koronavirusa.

"Sutra je uži kabinet, Vlada je u četvrtak, u četvrtak ćemo donijeti odluke sukladno onome što smatraju stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo", rekao je.

Riječ je o tome da odluke koje je donijela WHO sigurno imaju reperkusije za prekogranični element mjera, dodao je premijer, a onda je na svakom od nas, i to ljudima koji su stručni, epidemiolozi, da predlože Vladi što u ovakvim okolnostima učiniti putem Ministarstva zdravstva.

Idućih dana bit će dovršen šesti krug porezne reforme, cilj je povećanje plaća

Više sličnih tema

Nove obavijesti