Vlada

Državni proračun je štit za građane u ovoj krizi bez presedana

Premijer Andrej Plenković izjavio je za HTV da je državni proračun "štit za građane" u krizi, istaknuvši 25 milijardi eura europskih sredstava i predstojeći ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu kao ključne transformativne događaje. Detaljno je objasnio Vladine mjere za ublažavanje gospodarskih udara, podršku Ukrajini te potporu BiH na europskom putu, uz optimistična očekivanja za rast gospodarstva.

12.12.2022 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Europska unija, Ukrajina, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Njemačka, Frankfurt, Rusija
Teme:	Državni proračun, Europski fondovi, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Ulazak u Schengen, Ulazak u Eurozonu, Ekonomska kriza, Inflacija, Vladine mjere, Porezi, Vanjska politika RH, Potpora Ukrajini, Obuka ukrajinskih vojnika, BiH kandidatski status, Svjetsko prvenstvo u nogometu, Sportska infrastruktura
Izdvojeni datumi:	2022-12-12T00:00:00Z, 2020-07-01T00:00:00Z, 2023-01-01T00:00:00Z, 2016-01-01T00:00:00Z, 2022-07-05T00:00:00Z, 2022-07-01T00:00:00Z, 2022-06-01T00:00:00Z, 2022-02-24T00:00:00Z, 2023-03-31T00:00:00Z, 2022-12-13T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2025-01-01T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z
Datum:	12.12.2022. 0:00:00
Kategorije:	Državni proračun, Europski fondovi, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Ulazak u Schengen, Ulazak u Eurozonu, Ekonomska kriza, Inflacija, Vladine mjere, Porezi, Vanjska politika RH, Potpora Ukrajini, Obuka ukrajinskih vojnika, BiH kandidatski status, Svjetsko prvenstvo u nogometu, Sportska infrastruktura
	Andrej Plenković, Državni proračun, Kriza, Europski fondovi, NPOO, Schengen, Eurozona, Gospodarstvo, Inflacija, Vlada RH, Ukrajina, Bosna i Hercegovina, Svjetsko prvenstvo

Državni proračun je štit za građane u ovoj krizi bez presedana

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je o europskom novcu koji stiže za nekoliko dana u Hrvatsku, kao i ostalim aktualnim zbivanjima, te istaknuo da se Hrvatska još 2020. godine za vrijeme sastanka Europskog vijeća u srpnju izborila za dva velika modula izdašnih financijskih sredstava.

''Jedan je redoviti višegodišnji proračun gdje smo izborili 15 milijardi eura. Drugi je bio u tom trenutku taj dio instrumenta EU iduće generacije, tzv. planovi za oporavak i otpornost, gdje smo uspjeli izboriti 9,6 milijardi eura. Sve skupa je 25 milijardi eura za razvoj u ovom četvrtom desetljeću hrvatske slobode i demokracije'', kazao je Plenković.

''Sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti se 'zarađuju' tako da imate svakih šest mjeseci vrlo jasno definirane kriterije koje morate ispuniti kako bi vam se doznačila sredstva. Danas je potpredsjednica EK Dubravka Šuica kazala da je Europska komisija verificirala postignuća Hrvatske iz prvog polugodišta ove godine i sada će nam u petak doznačiti novih 700 milijuna eura. Već smo prije dobili 700, pa avans 800 i sve skupa je to 2,2 mlrd. eura za projekte obrazovanja, gospodarstva, zdravstva, pravosuđa, obnove, državne administracije'', istaknuo je.

Imat ćemo vrste ulaganja koje će nam omogućiti da realiziramo prioritete, rekao je Plenković i dodao da su npr. u obrazovanju u prvom mandatu osigurali besplatne udžbenike i prijevoz, a u ovome i besplatan obrok, te se sada očekuje da ishodi i rezultati mladih u obrazovnom ciklusu budu još bolji.

''Ulažemo u budućnost, konkurentnost, obrazovanje europskim sredstvima zato se i zove taj projekt EU iduće generacije'', pojasnio je.

Koristi ulaska u Schengen

Premijer je govorio i o ulasku Hrvatske u Schengen. U vezi s tim istaknuo je da će prijevoznici imati manje troškova i brže će obavljati svoj posao.

Svatko tko dolazi na hrvatski Jadran moći će lakše i brže doći, rekao je. Građani Hrvatske će moći zrakoplovima doći npr. na šengenski dio frankfurtskog aerodroma i bez ikakvih dokumenata ući u Njemačku.

''To su velike koristi u smislu mobilnosti, smanjenja troškova i dobro je za građane, turizam i gospodarstvo, ali i jako dobro za ukupnu reputaciju zemlje. Nema nijedne druge zemlje koja je ušla isti dan i u Schengen i u euro. 1. siječnja 2023. godine je veliki transformativni trenutak za Hrvatsku'', naglasio je.

Zaštitnik vanjske granice

Na pitanje u vezi s tim hoće li možda doći do jačanja represije na vanjskih granicama EU-a, Plenković je rekao da je Hrvatska već sada zaštitnik vanjske granice.

''Sada ćemo biti zaštitnik vanjske granice koja je ujedno i šengenska granica. To znači da ćemo raspoložive snage, policiju, s naših sjevernih granica, moći rasporediti na druge granice, npr. sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom ili da pak oni djeluju unutar Hrvatske. Hrvatska je prije godinu i pol dana napravila nezavisni mehanizam u kojem sudjeluju naši stručnjaci plus savjetodavno tijelo sa strane EU koje prati kako mi točno kontroliramo granicu i da li se ponašamo u skladu s hrvatskim propisima, europskim zakonodavstvom i međunarodnim pravom. Taj nam je mehanizam omogućio da prođemo s 534 glasa u Europskom parlamentu i velikom preporukom Europske komisije'', istaknuo je premijer Plenković.

Naglasio je da je Hrvatska prošla sve filtere i ispunila 281 kriterij, koje je dobila 2016. godine na početku našeg prvog mandata dodavši da je tada krenuo ozbiljan put prema ulasku u Schengen. ''To je jedno ogromno postignuće'', kazao je zahvalivši pritom svima, a posebno ministru Božinoviću njegovom timu koji su omogućili da Hrvatska postigne taj strateški cilj.

Dvostruko iskazivanje cijena

U vezi s ulaskom u euro područje, premijer je kazao da je Hrvatska fiksirala tečaj u srpnju ove godine, a konačne odluke u ulasku u euro područje donijete su u lipnju i srpnju.

''Od 5. srpnja imamo dvostruko iskazivanje cijena. Imamo proces senzibiliziranja hrvatskih građana i gospodarstva na euro, da se točno zna koliko je nešto u kunama sutra u eurima. Cijene će ostati izražene u kunama i ljudi će imati prilike to kontrolirati'', rekao je.

Napomenuo je da će Ministarstvo gospodarstva pratiti da ne bi došlo do dizanja cijena nauštrb građana i gospodarstva. Očekuje visoki stupanj ozbiljnosti svih aktera. Ako se vidi da, kako kaže, netko neopravdano diže cijene, "lovi u mutnom", doći će na crne liste i to će se objavljivati.

Zadržati socijalnu koheziju

Govoreći o gospodarskom stanju kazao je da postoji isprepletena kriza koja traje od početka pandemije Covida u kojoj je Vlada pružila ekstenzivnu pomoć građanima i gospodarstvu.

''Država je platila za 800.000 ljudi plaće u privatnom sektoru. Na nogama je ostalo 130.000 kompanija u vremenu Covida. Kada smo u ovoj godini zbog brutalne ruske agresije na Ukrajinu svjedočili najvećoj energetskoj i prehrambenoj krizi i inflatornim pritiscima, Vlada je s puno iskustva u ovakvim situacijama i želje da zadrži socijalnu koheziju i spriječi socijalnu frakturu, dala 26 milijardi kuna da bismo imali istu cijenu struje i plina u kućanstvima, da bismo plaćali benzin, dizel ili plavi dizel barem dvije kune manje nego što bi bila tržišna cijena'', kazao je među ostalim.

''Zahvaljujući takvim mjerama, agilnosti hrvatskog gospodarstva i otpornosti hrvatskog čovjeka uopće, velikom doprinosu turizma, izvoza, graditeljstva, osobne potrošnje mi ćemo ove godine imati rast od 6%. To nam daje fiskalni kapacitet da nastavimo s intervencijama u idućoj godini. Ove mjere su do 31. ožujka. Vlada će sagledati situaciju i vidjet će što će se događati i s limitiranjem cijena plina na europskoj razini, što će se događati s cijenama struje i s cijenama naftnih derivata i nastavit ćemo intervenirati kao i do sada. Lakše je to činiti u onom dijelu godine kada je toplije nego onda kada je jesen ili zima. Kapaciteta imamo'', naglasio je premijer.

Sutra će se raspravljati o zakonu o dodatnom porezu na dobit.

''Želimo da oni koji imaju najviše, a to je 200-ak najuspješnijih kompanija, samo jedan dio svoje dobiti daju onima koji su najugroženiji. Radimo mjere uz investicijski kreditni rejting kakvog sada imamo, uz rapidno smanjivanje javnog duga, na način da hrvatski proračun bude ono što treba biti - a to je štit hrvatskom čovjeku u vrijeme krize bez presedana'', rekao je.

Hrvatska politika prema Ukrajini je konzistentna i principijelna

Odgovarajući na pitanje hoće li osigurati dvotrećinsku većinu u kontekstu odluke o obuci ukrajinskih vojnika te hoće li primjerice uspjeti na svoju stranu dobiti Socijaldemokrate ili IDS, rekao je da se ne radi o tome hoće li oni uspjeti nekoga pridobiti ili nešto osigurati.

''Mi imamo principijelnu, konzistentnu, ispravnu vanjskpolitičku poziciju Vlade i parlamentarne većine. Ono što mi govorimo o osudi ruske agresije na Ukrajinu, solidarnosti i pomoći Ukrajini nije samo od 24. veljače ove godine, već i godinama ranije. Mi biramo pravu stranu iz moralnih i principijelnih razloga, pa ako hoćete i nacionalnog interesa. Nema druge zemlje u EU osim Hrvatske koja je prošla ono što je bilo za vrijeme velikosrpske Miloševićeve agresije devedesetih da bi danas mogla gledati sličnu situaciju i reći - to se nas ne tiče, nismo u toj poziciji. Zato je ovo pitanje tereta odgovornosti na onim političkim strankama koje nešto dvoje, koje prvo imaju neku priču o tome je li pravni temelj ili ustavni temelj nešto dvojbeno – neistina. Sve što se dosad radilo u sličnim situacijama bilo je istom procedurom i putem istog pravnog temelja. Onda je tema - može li nešto što se zove vojna misija pomoći, odjednom postati civilna. Ne može. Postoji druga misija EU-a za pomoć civilnom sektoru Ukrajini'', kazao je premijer.

Poručio je i da je Vlada otvorena u tom pogledu ako se radi o nekim sitnim modifikacijama, npr. ako netko hoće naglasiti razminiranje, nema problem s tim.

''Ali nećemo sada stavljati u vojnu misiju nešto što nema nikakve veze s temom te misije. Bitno je da hrvatska javnost zna da sadržaj doprinosa nije izmislio HDZ, Vlada, već je sadržaj doprinosa dala Hrvatska vojska, Glavni stožer oružanih snaga. Oni su rekli - takvoj misiji mi kao Hrvatska vojska s našim iskustvom možemo dati konkretan doprinos na taj i taj način'', izjavio je.

Bosna i Hercegovina

U vezi s BiH i dodjele toj državi statusa kandidata za članstvo u EU, Plenković je rekao da je snažna potpora Hrvatske da se na Europskom vijeću usvoji odluka o dodjeli statusa kandidata. Zajedno s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom uputio je pismo liderima EU-a s pozivom da BiH dobije "zeleno svjetlo" za kandidacijski status.

Naglasio je da se veseli najavama o brzom formiranju vlasti. Drago mu je da će Borjana Krišto postati predsjedateljica Vijeća ministara, a isto tako da se formira vlast na razini Federacije BiH.

''Mi smo za to da se obnovi povjerenje i dijalog između Hrvata i Bošnjaka. To je ključno za funkcioniranje Federacije BiH. Očito da Hrvatski narodni sabor i HDZ sada ide s osmorkom, ne bi li se s njima napravilo ono što se očito nije moglo napraviti sa SDA.''

Hrvatska - Argentina

Iako sutra ima puno posla, najavio je da će gledati sutrašnju nogometnu utakmicu između Hrvatske i Argentine.

''Očekujem pobjedu. Hrvatsku je gotovo nemoguće pobijediti. Igramo u sjajnoj formi. Neka se ponovi rezultat s Argentinom iz Rusije, bit ću zadovoljan'', kazao je.

Govoreći o gradnji nacionalnog stadiona rekao je da su u proračunu i projekcijama za 2024. i 2025. predviđena sredstva za ulaganje u sportsku infrastrukturu. Dodao je da je već bilo razgovora s Gadom Zagrebom i drugima te da su potrebni različiti izvori financiranja kako bi se riješio ne samo jedan stadion, nego da se uloži i u druge. To je cijela ideja i mislim da smo na dobrom tragu. Vlada će tu dati doprinos'', zaključio je Plenković.

Izvor: HTV / Vlada

Državni proračun je štit za građane u ovoj krizi bez presedana

Više sličnih tema

Nove obavijesti