Vlada

Vlada RH usvojila smjernice za uštedu energije i niz drugih važnih odluka

Vlada Republike Hrvatske donijela je smjernice za uštedu energije u razdoblju od kolovoza 2022. do ožujka 2023., uključujući ograničenja temperature grijanja na 21°C i hlađenja na 25°C, poticanje korištenja LED rasvjete i javnog prijevoza te uvođenje povoljnijih tarifnih cijena za električnu energiju. Donošenjem novih zakona i prijedloga, Vlada nastavlja s reformama u javnom sektoru, obrazovanju, te jača međunarodnu poziciju Hrvatske ulaskom u Europski stabilizacijski mehanizam. Također, usvojene su odluke o donaciji cjepiva Tunisu, podršci jedinicama lokalne samouprave te raspisivanju prijevremenih izbora u Čemincu.

28.07.2022 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Europa, Banovina, Tunis
Teme:	Energetska politika, Reforme javne uprave, Visoko obrazovanje, Međunarodni odnosi, Lokalna samouprava
Izdvojeni datumi:	2022-08-01T00:00:00Z, 2023-03-31T00:00:00Z, 2023-01-01T00:00:00Z, 2023-01-01T00:00:00Z, 2035-01-01T00:00:00Z, 2022-06-30T00:00:00Z, 2022-09-18T00:00:00Z, 2022-06-27T00:00:00Z, 2022-07-20T00:00:00Z
Datum:	28.7.2022. 0:00:00
Kategorije:	Energetska politika, Reforme javne uprave, Visoko obrazovanje, Međunarodni odnosi, Lokalna samouprava
	Vlada, Hrvatska, ušteda energije, grijanje, hlađenje, COP, službena iskaznica, visoko obrazovanje, Agencija za mobilnost, ESM, Čeminac, Viroexpo

Vlada prihvatila smjernice za uštedu energije u Hrvatskoj

Vlada je prihvatila smjernice za uštedu energije u Hrvatskoj za razdoblje od početka kolovoza do kraja ožujka iduće godine, kojima se uz ostalo predlaže grijanje prostorija na najviše 21 stupanj, hlađenje na 25 stupnjeva, veća uporaba LED rasvjete i javnog prijevoza, te jeftinije tarife struje. "Zajednički, s cijelom Europom, trebamo ići u smjeru kako ostvariti uštede u nadolazećem razdoblju i kako učiniti sve da sudjelujemo i pomognemo cijeloj Europi u diverzifikaciji opskrbnih pravaca", poručio je ministar Filipović.

Nakon uvodnog izlaganja premijera Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o ključnim aktivnostima koje se provode u procesu obnove na Banovini.

Kazao je da je 7.656 obiteljskih kuća dodijeljeno projektantima, a izrađen je 4.281 elaborat.

Do sad je obnovljeno 3.100 obiteljskih kuća, dok se na njih 688 izvode radovi.

"U procesu programa samoobnove dosad je isplaćeno 6,2 milijuna kuna", rekao je Medved.

Ugovorena je izgradnja 312 zamjenskih obiteljskih kuća s izvođačima radova u vrijednosti od 273,5 milijuna kuna.

"Ovaj tjedan raspisuje se javna nabava za izvođače radova na još 250 obiteljskih kuća procijenjene vrijednosti 245 milijuna kuna", zaključio je Medved.

Proširuje se obveza korištenja COP-a na sve isplate iz proračuna

Prijedlogom zakona o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća (COP) u javnom sektoru, Vlada predlaže proširenje obuhvata obveznika korisnika Registra i COP-a na sve proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je da se predloženim zakonom proširuje opseg primjene Registra i COP-a, jasnije se definira pojam javne službe te omogućuje kvalitetnije upravljanje sustavom.

"Javne se službe definiraju kao pravne osobe koje su kao proračunski i izvanproračunski korisnici navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika Ministarstva financija, osim tijela čiji je rad propisan Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu", kazao je Malenica.

Predloženim zakonom se jasnije uređuje i pravo pristupa podacima iz Registra te se uvodi Upravljački odbor, kao tijelo zaduženo za praćenje ostvarenja ciljeva radi kojih su Registar i COP ustrojeni.

Vlada Saboru uputila Prijedlog zakona o službenoj iskaznici

U skladu s digitalizacijom usluga tijela državne uprave, te pravosudnih i drugih državnih tijela, Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Prijedlog zakona o službenoj iskaznici kojim se uređuje uvođenje elektroničke službene iskaznice za zaposlenike u svim državnim tijelima, odnosno digitalne kartice kao javne isprave koja bi sadržavala podatke o pojedinom zaposleniku državnog tijela.

Ona bi državnim dužnosnicima, pravosudnim dužnosnicima, te državnim službenicima i namještenicima omogućila jednostavniji i brži pristup različitim bazama podataka i aplikacijama koje koriste u svakodnevnom radu te za elektronički potpis akata.

Ta će se iskaznica koristiti i za dokazivanje statusa zaposlenika državnog tijela, identifikaciju i registraciju pri ulasku u državno tijelo te za evidenciju radnoga vremena, naveo je ministar koji je istaknuo da će se ovim zakonom pojednostaviti i ubrzati postupci koji se provode pred državnim tijelima.

Ujednačavanje uvjeta za vrednovanje kvalitete studijskih i obrazovnih programa

Novim Prijedlogom zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti želi se unaprijediti kvaliteta visokih učilišta i znanstvenih instituta, pojednostaviti postupak vanjskog vrednovanja te ujednačiti postupak donošenja novih programa za sva visoka učilišta.

Novi zakon, koji je Vlada uputila u Hrvatski sabor, predlaže se radi unaprjeđenja sustava osiguranja kvalitete u znanosti i obrazovanju te centraliziranja postupaka vanjskih vrednovanja kroz Agenciju za znanosti i visoko obrazovanje.

Razlozi donošenja zakona su i usklađivanje rada Agencije s Europskim standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (ESG) te usklađivanje sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO).

"Donošenje ovog zakona jedna je od važnih aktivnosti provedbe reforme planirane u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog potencijala Hrvatske", rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Prema novom zakonu, naveo je, sustav vanjskog vrednovanja kvalitete provodit će se vrednovanjem kvalitete u postupku inicijalne akreditacije, reakreditacije, izvanrednog vrednovanja i tematskog vrednovanja visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta te u postupku inicijalne akreditacije studija.

Omogućava se i da domaća visoka učilišta i inozemno učilište pokrenu postupak akreditacije združenog studija čime će se, ističe ministar, potaknuti i olakšati internacionalizacija visokih učilišta te potaknuti mobilnost studenata i nastavnog osoblja.

Promjena u odnosu na važeći zakon je i to da se zahtjevi za pokretanje samog pojedinog postupka vanjskog vrednovanja podnose Agenciji, a ne više Ministarstvu, a ona će donositi i konačnu odluku o takvim postupcima.

Unapređuje se i postupak osnivanja novih visokih učilišta, odnosno više neće postojati obveza dvogodišnjeg zajedničkog izvođenja postojećeg programa s mentorskom ustanovom. Time se, rekao je Fuchs, pojednostavnjuje i skraćuje sadašnji dugotrajni postupak osnivanja novog visokog učilišta, uz istovremeno, naglasio je, povećanje kriterija kvalitete.

"Kriteriji kvalitete ujednačuju se za sve vrste visokih učilišta te obuhvaćaju i usklađenost studijskih programa sa standardima kvalifikacije upisanima u Registar hrvatskog kvalifikacijskog okvira", kazao je.

Prema važećem zakonu javna sveučilište sama su odobravala i donosila odluke o izvođenju novih studijskih programa, dok su druga prolazila vanjsko vrednovanje od strane Agencije, a novim se zakonom predlaže da se svi novi studiji i studijski programi prethodno akreditiraju od strane Agencije po ujednačenim kriterijima za sve vrste visokih učilišta.

Na taj se način kontrolira kvaliteta pokretanja novih studijskih programa ujednačeno na svim razinama, rekao je Fuchs.

Također, kod pokretanja novih studijskih programa tražit će se i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o usklađenosti studijskih programa sa potrebama tržišta rada te će u radna tijela Agencije biti uključeni i studijski predstavnici.

Izmjene Zakona o Agenciji za mobilnost i programe EU

U Sabor je Vlada uputila i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije (EU) kojima se, među inim, proširuje djelovanje agencije i na provedbu programa međunarodnih organizacija i dodatnih programa predviđenih međunarodnim ugovorima i dodijeljenih im sredstava od strane nadležnih ministarstava.

"Agenciji se omogućava da sada može biti provedbeno tijelo za aktivnosti koje se održavaju u okviru programa koji nisu financirani isključivo sredstvima EU", objasnio je ministar Fuchs.

Grijanje na 21 stupanj, hlađenje na maksimalno 25 stupnjeva

Vlada je prihvatila smjernice za uštedu energije u Hrvatskoj za razdoblje od početka kolovoza do kraja ožujka iduće godine, kojima se uz ostalo predlaže grijanje prostorija na najviše 21 stupanj, hlađenje na 25 stupnjeva, veća uporaba LED rasvjete i javnog prijevoza, te jeftinije tarife struje.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da se smjernice za uštedu energije temelje na paketu dokumenata Europske komisije od 20. srpnja 2022. o uštedama plina.

Smjernice, istaknuo je, idu prema tome da maksimalna temperatura u grijanja, kada počne ogrjevna sezona, bude 21 stupanj, a kada se govori o smanjenju energije za hlađenje preporuča se da razlika između vanjske i unutrašnje temperature bude sedam Celzijevih stupnjeva, odnosno sugerira se da temperatura hlađenja ne treba biti niža od 25 stupnjeva. Naime, kako je rekao Filipović, za svaki stupanj niže temperature potroši se tri do pet posto više energije.

Ako se temperatura u nekoj prostoriji smanji za samo jedan stupanj to donosi do godišnje uštede od pet posto energije, rekao je Filipović.

Vezano uz smjernice za učinkovitu potrošnju energije za rasvjetu sugerira se veće korištenje led žarulja i racionalno korištenje rasvjete, dok se građanima preporuča i da kućanske uređaje koriste u razdobljima niže tarife te da uređaje isključe iz napajanja.
Smjernice, naveo je ministar, predlažu i veće korištenje javnog prijevoza.

Preporuke, odnosno smjernice, napravila je Uprava za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Energetski institut Hrvoje Požar.

Smjernice se, rekao je, odnose na promjene u ponašanju u kratkom roku jer 40 posto ukupne energije kod nas se troši u zgradama.

Usmjerene su na učinkovitu potrošnju energije kada se govori o grijanju i hlađenju, o rasvjeti, korištenju kućanskih uređaja i o prometu, kazao je ministar.

"Što se tiče dugoročnih mjera energetske učinkovitosti savjetuje se energetska obnova zgrada i kuća", naglasio je Filipović, dodavši da kada se pogleda cjelokupna situacija u Europu vjeruje da će spomenute smjernice biti od koristi.

Nada se da će i privatni i javni sektor poštovati te smjernice.

"Zajednički, zajedno s cijelom Europom, trebamo ići u smjeru kako ostvariti uštede u nadolazećem razdoblju i kako učiniti sve da sudjelujemo i da pomognemo cijeloj Europi u diverzifikaciji opskrbnih pravaca kada govorimo o energentima", poručio je ministar Filipović.

Javni poziv za vanjske članove Vijeća za provedbu Kodeksa ponašanja službenika

Prihvaćen je Nacrt javnog poziva za predlaganje kandidata za izbor vanjskih članova Vijeća za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti i zadužila Ministarstvo pravosuđa da ga objavi.

Vlada je na sjednici 6. svibnja donijela Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti čiju primjenu prati Vijeće koje ima pet članova, a imenuje ih Vlada na razdoblje od četiri godine.

Dva člana Vijeća su iz reda u javnosti priznatih stručnjaka u području sprječavanja korupcije i etike u javnom sektoru i imenuju se na temelju javnog poziva, a Vlada je danas utvrdila i da visina naknade za njihov rad u Vijeću iznosi 1.500 kuna neto mjesečno.
Od preostala tri člana Vijeća, dva su iz reda državnih dužnosnika izvršne vlasti, a jedan član je iz reda rukovodećih državnih službenika u tijelima izvršne vlasti u čijoj je nadležnosti područje sprječavanje korupcije, etike u javnoj upravi ili upravljanja u tijelima izvršne vlasti.

Tunisu donirana cjepiva protiv bolesti COVID-19

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je Odluku o upućivanju humanitarne pomoći Republici Tunisu donacijom cjepiva protiv bolesti COVID-19.

Donacija cjepiva protiv bolesti COVID-19 sadrži 180.360 doza, koje će biti raspoređene Ministarstvu javnog zdravlja Republike Tunis.

Republika Hrvatska predmetnom donacijom cjepiva nastavlja aktivno doprinositi globalnom odgovoru na suzbijanje pandemije te iskazuje solidarnost prema državama i stanovništvu u potrebi.

Hrvatska podnosi zahtjev za članstvo u Europskom stabilizacijskom mehanizmu

Vlada je donijela i Odluku o prihvaćanju pisma kojim se iskazuje interes i podnosi zahtjev za ostvarivanje članstva Republike Hrvatske u Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM), u koji bi Hrvatska trebala ući u prvom tromjesečju iduće godine.

ESM je međuvladina organizacija koju su države članice europodručja osnovale 2012. godine. Njegova je misija omogućiti državama europodručja izbjegavanje i prevladavanje financijskih kriza te održavanje dugoročne financijske stabilnosti i prosperiteta.

Dioničari ESM-a isključivo su države europodručja. Hrvatska će postati dio europodručja 1. siječnja 2023. te se očekuje se da će se pridružiti ESM-u u prvom kvartalu iduće godine.

Ministar financija Marko primorac kazao je nakon sjednice Vlade da ESM ima ukupni kapital od gotovo 705 milijardi eura, a kojeg sačinjava više od 80 milijardi eura uplaćenog kapitala koji su osigurale članice ESM-a i približno 624 milijarde eura kapitala na poziv (callable capital).

Uplaćeni kapital podupire financijsku snagu i visoku kreditnu sposobnost ESM-a kao izdavatelja obveznica i mjenica i ne koristi se u aktivnostima financijske pomoći državama članicama.

Svaka članica doprinosi kapitalu ESM-a na temelju svog udjela u ukupnom stanovništvu EU-a i bruto domaćem proizvodu. S obzirom da je BDP u Hrvatskoj po stanovniku ispod 75 posto prosjeka EU-a, imat ćemo mogućnost na privremenu korekciju ključa po kojemu članice uplaćuju u temeljni kapital i to u razdoblju od 12 godina, dakle do 2035. godine.

Hrvatska će, rekao je Primorac, uplatiti svoj doprinos od 419 milijuna i 50 tisuća eura.

"ESM nam pruža financijski kišobran i štit odnosno dodatno osiguranje u slučaju financijskih kriza, nemogućnosti pristupa tržištima kapitala ili u situaciji kad pojedine zemlje uslijed zaduživanja, ukoliko se radi o nepovoljnim uvjetima i zapadnu u financijske poteškoće, imaju mogućnost korištenja ESB-a, tako da nam to donosi dugoročan benefit i ima pozitivan utjecaj na naš kreditni rejting", kazao je ministar.

Novac za funkcionalno spajanje ovisi o broju funkcija

Ministar Primorac osvrnuo se i Odluku o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave, koju je Vlada donijela na današnjoj sjednici.

Rekao je da novac koji će se odobravati za funkcionalno spajanje ovisi o broju funkcija koje će biti zajedničke i broju lokalnih jedinica koje će pristupiti tom sporazumu. Pomoći se uglavnom odnose na financiranje zaposlenih koji će obavljati te funkcije. Sufinancirat će se troškovi za do pet zaposlenih.

Paket za stvarno spajanje je, kako je kazao velikodušan i odnosi se na davanje pomoći za podmirivanje dospjelih nepodmirenih obveza i kreditnih i financijskih obveza na dan 30. lipnja 2022. godine. Tu je su i dodatna pomoć u vidu tekućih i kapitalnih transfera i pomoći u iznosu jednakom dvostrukom iznosu koji je manja lokalna jedinica koja se pripaja dobivala u okviru programa fiskalnog izravnanja, te kapitalna pomoć od 7,5 milijuna kuna.

Izbori u Čemincu 18. rujna, prihvaćeno pokroviteljstvo nad ovogodišnjim „Viroexpo“

Donesena je i Odluka o raspisivanju prijevremenih izbora za općinskog načelnika Čeminca u nedjelju, 18. rujna, a s obzirom na to da je izabrani načelnik podnio ostavku 27. lipnja.

Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad 25. međunarodnim sajmom gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede „Viroexpo“ 2022. godine.

Ministar Davor Filipović kazao je da je riječ o sajmu koji tradicionalno organizira Virovitičko-podravska županija.

"To je manifestacija od nacionalne vrijednosti koja pridonosi promicanju gospodarstva u cjelini", istaknuo je.

Izvor: Hina/Vlada

Vlada prihvatila smjernice za uštedu energije u Hrvatskoj

Više sličnih tema

Nove obavijesti