Vlada

Plenković: "Osoba koja ne poštuje pravni poredak ne može biti predsjednica Vrhovnog suda"

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je nastavak Vladinih potpora za očuvanje radnih mjesta i nadoknadu fiksnih troškova u travnju, kao i nastavak nadoknade troškova električne energije za stanovnike Banovine. Također je najavio razmatranje prelaska na online nastavu u županijama s težom epidemiološkom slikom. Osvrrnuo se na proces izbora predsjednika Vrhovnog suda, naglasivši neovisnost pravosuđa te odbacio teze o "HDZ-ovoj šapi" na pravosuđu, kritizirajući ulogu predsjednika Republike. Premijer je istaknuo da osoba koja ne poštuje pravni poredak ne može biti predsjednica Vrhovnog suda, te da HDZ neće podržati kandidaturu profesorice Đurđević zbog sudjelovanja u protuzakonitoj proceduri. Također je odbacio tvrdnje da je Đuro Sessa "HDZ-ov kandidat". Plenković je komentirao i cijepljenje, probleme s isporukom AstraZenecinog cjepiva, te ponovio da Hrvatska nije išla u potpuno zatvaranje. U slučaju Mamić, pozvao je DORH na transparentnost, a smatra da je sud trebao izreći mjeru zabrane napuštanja zemlje.

24.03.2021 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Banski dvori, Banovina
Teme:	Vlada, Pravosuđe, Epidemiološke mjere, Cijepljenje, Gospodarstvo
Izdvojeni datumi:	travanj 2021., ožujak 2021., prosinac 2016., studeni 2020.
Datum:	24.3.2021. 0:00:00
Kategorije:	Vlada, Pravosuđe, Epidemiološke mjere, Cijepljenje, Gospodarstvo
	Andrej Plenković, Vlada RH, Vrhovni sud, pravosuđe, koronavirus, cjepivo, ekonomske mjere, Banovina, Zoran Milanović

Osoba koja ne poštuje pravni poredak ne može biti predsjednica Vrhovnog suda

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je nakon sjednice Užeg kabineta konferenciju za medije o nekoliko aktualnih tema.

Uvodno je najavio da će Vlada nastaviti s mjerama za očuvanje radnih mjesta i tijekom travnja.

"Dakle, mjera od 4.000 kuna nastavit će se i za travanj za sve one gospodarske subjekte koji su, prema kriterijima koji postoje, u mogućnosti tražiti tu vrstu podrške. Također, nastavit ćemo i s mjerom za nadoknadu fiksnih troškova za one subjekte kojima je zbog određenih mjera ograničenja u borbi protiv Covida-19 njihova poslovna aktivnost onemogućena u odnosu na ranije", istaknuo je.

Podsjetio je da je upravo tom mjerom, koju je Vlada uvela prije gotovo godinu dana, očuvana zaposlenost, a premijer je dodao da će podaci o ukupnom broju osiguranika krajem ožujka pokazati da je on čak i veći nego u istom razdoblju prošle godine.

"Vlada je s mjerom u koju smo uložili dosad preko 10 milijardi kuna očuvala radna mjesta, zaposlenost i omogućila našim gospodarstvenicima kojima je to bilo bitno da premoste situaciju krize", poručio je.

Nadoknada računa za struju na Banovini i u travnju

Najavio je još jednu odluku Vlade, koja će biti značajna za stanovnike Banovine, o nastavku mjere nadoknade troškova električne energije.

"Struja će biti i u travnju nadoknađena za sve one koji su stradali u potresu na Banovini", rekao je premijer Plenković.

Također, Hrvatske autoceste nastavit će s nenaplatom cestarine od Zagreba do Lekenika.

Što se tiče epidemiološke situacije i većeg broja zaraženih, najavio je razmatranje prelaska na model C obrazovanja, odnosno na on-line nastavu, u onim županijama u kojima je epidemiološka slika teža od ostatka zemlje.

Govoreći o procesu cijepljenja, premijer Plenković podsjetio je da su se jutros u Banskim dvorima cjepivom AstraZenece cijepili on, predsjednik Sabora Jandroković i ministar zdravstva Beroš.

"To je naš doprinos poruci da su sva cjepiva jednak učinkovita protiv Covida-19 i sprječavaju smrtne posljedice i teže oblike te bolesti", poručio je.

Izvršna vlast nema utjecaja na pravosuđe, zadaća sudova je da odlučuju samostalno

Odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuo se na izjave predsjednika Republike vezane uz proces izbora predsjednika Vrhovnoga suda.

Izrazio je zadovoljstvo što je predsjednik Republike posjetom Cresu osobno imao prigodu svjedočiti svim aktivnostima koje Vlada poduzima za razvoj Cresa i drugih otoka.

Što se tiče izbora predsjednika Vrhovnoga suda, premijer Plenković istaknuo je važnost koncepta neovisnosti pravosuđa jer mu se, kako je kazao, čini da u toj raspravi nema dovoljno shvaćanja što je u biti neovisnost pravosuđa.

Naglasio je da izvršna vlast, odnosno Vlada, nema apsolutno nikakvu ovlast u vezi radnji koje poduzima DORH ili postupaka koji se vode pred sudovima.

"Mi ne utječemo na to koji će se postupci pokrenuti, ne odlučujemo o tome kako će se kvalificirati pojedino kazneno djelo, ne odlučujemo o određivanju pritvora, ne odlučujemo o krivnji, ne odlučujemo o visini kazne za počinitelje kaznenih djela. Izvršna vlast s tim nema ništa", poručio je.

Zadaća je sudova, dodao je, da odlučuju samostalno i bez političkih pritisaka.

Predsjednik Republike nastupa kao kvazi-lider oporbe

Važno je imati na umu, istaknuo je, da sve pravosudne dužnosnike, osim glavnog državnog odvjetnika i predsjednika Vrhovnoga suda, biraju njihove kolege putem Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća, i to od 2010. godine.

Odbacio je tezu koja se nameće u javnosti da "HDZ ima šapu na pravosuđu" te da rade na mig HDZ-a.

"Ta je teza lažna! Ona je netočna, ona je kriva. To je jedan politički spin u kojem, ja moram priznati, predsjednik Republike sada nastupa kao lider ljevice u Hrvatskoj, a ne kao predsjednik Republike", rekao je predsjednik Vlade i dodao da to nije zadaća i uloga predsjednika Republike.

"On ne može glumiti nekoga tko je kvazi-lider oporbe. Možda mu je žao da mu je lider SDP-a slab, da je rejting SDP-a nikakav, da nisu u stanju biti ništa drugo nego kuriri, kao gospodin Bauk, nekih njegovih želja, ili vodonosci nekih njegovih inicijativa. Oni su se sveli na puke izvođače tehničkih radova koje im nalaže predsjednik Republike", rekao je i dodao da cijelu tu inicijativu vidi prije kao pokušaj predsjednika Republike da rasklima parlamentarnu većinu nego veliku želju ili tobožnji napor da se imenovanjem predsjednika Vrhovnog suda provede reforma pravosuđa.

Premijer Plenković istaknuo je da je cijela procedura krenula krivo što, dodao je, predsjednik Republike jako dobro zna.

"Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi", poručio je.

Osoba koja ne poštuje pravni poredak ne može biti predsjednica Vrhovnog suda

Pojasnio je da se ne može pretendirati da će se provesti procedura izbora predsjednika Vrhovnog suda na protuzakonit način i očekivati da će to proći.

"Neće i ne može proći i nije nikad moglo proći. Sada ću reći i vrlo jasan politički stav HDZ-a da nema nekakvih dilema. Profesorica Đurđević, profesorica kazneno-procesnog prava s katedre na Pravnom fakultetu u Zagrebu, je pristala biti dio protuzakonite procedure", rekao je predsjednik Vlade.

Dodao je da je profesorica Đurđević, kao vrsna pravna stručnjakinja, znala da se treba javiti na poziv za kandidature, na koji se propustila javiti, podsjetivši da je to učinila u proceduri za kandidature za hrvatskoga suca na Europskom sudu za ljudska prava.

"Po meni nema nikakve dileme da je na ovaj način poslala poruku da ne može biti kandidatkinja za najviše pravosudno tijelo u Republici Hrvatskoj. Osoba koja ne poštuje pravni poredak ne može biti predsjednica Vrhovnog suda, da nema nikakvih dilema", poručio je predsjednik Vlade i dodao da je Vrhovni sud pravosudno tijelo koje štiti pravni poredak, Ustav, pravnu stečevinu, međunarodne ugovore i sve hrvatske zakone.

"Ne može se netko upustiti, još pritom profesor prava, u proces koji je protuzakonit i očekivati da ga se izabere na tu dužnost. I ona je, u biti, pustila da ju predsjednik Republike provuče kroz blato i samu sebe diskvalificirala. HDZ ju neće podržati, tu uopće nema nikakve dileme", pojasnio je predsjednik Vlade.

Lažna je teza da je Đuro Sessa kandidat HDZ-a

Odlučno je odbacio teze koje u javnom prostoru nameću lijeve političke stranke, lijevi politički komentatori, pa i predsjednik Republike, da je Đuro Sessa kandidat HDZ-a.

"To jednostavno nije istina. To je još jedna laž koju otklanjam argumentima", poručio je i dodao da javni postoji da se jave ljudi koji imaju uvjete da budu predloženi za predsjednika Vrhovnog suda te da se gospodin Sessa javio svojevoljno, a ne na nagovor Vlade ili HDZ-a.

Predsjednik Vlade kazao je da je očito i kako profesorica Đurđević nije bila jedini izbor predsjednika Republike, već je tu bilo i drugih kandidata i kandidatkinja, ali mu se čini, dodao je, da je bila jedina koja je pristala biti kandidatkinjom u protuzakonitoj proceduri.

Naglasio je da postoji Ustav, Zakon i procedura te da je u Hrvatskoj Ustavni sud taj koji odlučuje je li nešto u skladu s Ustavom i zakonima ili ne.

"Vrlo je jasno Ustavni sud to jučer kazao", istaknuo je i podsjetio da je i aktualni predsjednik Republike u vrijeme dok je bio saborski zastupnik 2016. glasao za desetero Ustavnih sudaca te da zato udari na Ustavni sud nisu kredibilni i ne stoje.

Dovoljno je vremena za izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnoga suda na zakonit način

Podsjetio je i da je 2012. godine tadašnja Vlada Zorana Milanovića, prilikom izbora tadašnjega kandidata za Europski sud za ljudska prava, postupila suprotno preporuci tadašnjeg Povjerenstva i izbacila gospodina Đuru Sessu, koji je bio predložen uz Jasnu Omejec i Kseniju Turković, te umjesto njega predložila Alana Uzelca.

Tada je Odbor za pravosuđe Parlamentarne skupštine Vijeća Europe kritizirao imenovanje gospodina Uzelca po političkom kriteriju, a nakon provedenoga natječaja, i vratio listu Vladi Republike Hrvatske pa je raspisan novi natječaj i tek nakon toga je išla nova kandidatura.

"Dosta je bitno da javnost i ovo zna", dodao je.

Predsjednik Vlade ipak smatra da postoji dovoljno vremena da se postigne adekvatno rješenje koje će omogućiti izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnoga suda na zakonit način, pa čak i konsenzusom.

Reforma pravosuđa ne provodi se izborom čelnika Vrhovnog suda, već donošenjem zakona, jačanjem neovisnosti i nepristranosti sudaca

Osvrnuo se i na pismo koje je predsjednik Republike uputio saborskim zastupnicima, u kojem je, kazao je premijer Plenković, u potpunosti ignorirao da se Hrvatski sabor još u petak očitovao o Zaključku Odbora za Ustav, kao i jučerašnju Odluku Ustavnoga suda.

"To znači da on ide dva puta o istom. Ne može biti dvaput je dvaput o nečem što je krivo, to ne može proći", kazao je i dodao da time predsjednik Republike očito ignorira i ne poštuje stav Ustavnog suda.

"On je trenutno u svojevrsnoj političkoj akciji. Ovo nije više ispunjavanje dužnosti predsjednika po Ustavu i zakonu kao ovlaštenog predlagatelja, temeljem procedure koja je regulirana Zakonom o sudovima, Hrvatskom saboru da izabere predsjednika ili predsjednicu Vrhovnoga suda, nego je ovo jedan politički pamflet koji nastoji simplificirati temu stanja u pravosuđu gdje ćemo krenuti u reformu tako da ćemo izabrati baš jednu jedinu osobu koja je pristala proći kroz blato, završiti jučer stavom Ustavnog suda u protuzakonitoj proceduri i to predstavljati kao reformu pravosuđa", rekao je premijer.

Poručio je kako jedna osoba na čelu Vrhovnoga suda ne može predstavljati reformu pravosuđa, već se ta reforma radi tako da se donose zakoni, jača neovisnost i nepristranost sudaca, gleda njihova odgovornost.

Što je to Vlada Zorana Milanovića napravila u reformi pravosuđa?

Referirajući se na nedavni slučaj vezan uz suce Županijskoga suda u Osijeku, ustvrdivši da za njih i za njihove aktivnosti nikada nije čuo, odbacio je tezu da HDZ ima ikakve veze s takvim slučajevima u pravosuđu.

Kao što je točno da su neki suci Ustavnoga suda kumovi nekih članova HDZ-a, kazao je da je isto tako točno da su neki suci Ustavnoga suda bliski osobni prijatelji predsjednika Republike te da tu nema nikakve razlike, za koje je baš on glasao kada je bio saborski zastupnik.

"Sve te teze su ispolitizirane političke teze", poručio je.

Upitao je i što je to Zoran Milanović, kada je bio predsjednik Vlade, napravio za reformu pravosuđa.

"Sjećate se nečega, bilo čega? Što je to ostalo u pravosuđu bolje u njegovom mandatu u odnosu na reforme koje radimo mi? Volio bih da mi to netko evocira", kazao je i dodao da se danas kao predsjednik Republike poziva na provjetravanje Vrhovnoga suda, a kada je bio predsjednik Vlade i imao utjecaj na parlamentarnu većinu sa tadašnjim predsjednikom Republike daje treći mandat gospodinu Hrvatinu.

To govori, dodao je, kako bi javnost uvidjela isfabriciranost svih tih teza. Dodao je da je predsjednik Republike učinio medvjeđu uslugu profesorici Đurđević te da mu ju je, kao kolegi, žao.

Treba tražiti odgovornost svih uključenih u slučaj Mamić

Što se tiče slučaja Zdravka Mamića, predsjednik Vlade kazao je da apsolutno treba tražiti odgovornost svih onih koji su u to uključeni.

Pozvao je DORH da o tome što o tom pitanju poduzima govori svaki dan, jasno i glasno, kako se ne bi stvarao dojam u hrvatskoj javnosti da se po tome ne radi ništa, jer to isto pridonosi lošem dojmu.

"Bilo bi dobro da kažu ono što mogu kazati i da ponove to svaki dan, a ne da se postavljaju pitanja izvršnoj vlasti, a mi smo kriva adresa", istaknuo je.

Govoreći o nedavnom prelasku granice pravomoćno osuđenog Zorana Mamića, premijer Plenković kazao je da je, prema njegovom dubokom uvjerenju, sud koji je izricao tu kaznu mogao i trebao izreći mjeru zabrane napuštanja zemlje.

Dodao je i da to ne može raditi izvršna vlast, nego sud koji temeljem zakona ima pravo to raditi, te da treba koristiti instrumente koji su na raspolaganju.

"Neovisnost sudaca slijedi i odgovornost i to vrlo jasno treba reći", poručio je.

Hrvatska nikada nije išla u potpuno zatvaranje

Od ostalih tema, novinare je zanimao trenutna situacija u procesu cijepljenja. Vezano za rusko cjepivo, Plenković je kazao da Hrvatska sudjeluje u dvije procedure. Jedna je nacionalna koju provodi Halmed i stručnjaci koji temeljem podataka koji su učinjeni dostupnim hrvatskim vlastima, u komunikaciji s ruskom stranom, ispituju detalje o cjepivu. Drugi, paralelni proces, onaj je kroz Europsku agenciju za lijekove i Halmed, koji u tome sudjeluje – u kojem se na zajednički način nastoje dobiti informacije.

„U ovom vremenu, kada je cjepivo postalo jedna od, možemo slobodno reći, strateških roba – sve je povezano“, dodao je.

U kontekstu epidemioloških mjera, premijer Plenković je ponovio da Hrvatska nikada nije išla u potpuno zatvaranje.

„U Hrvatskoj sve ovo vrijeme rade kina, kazališta, muzeji, a 1. ožujka smo otvorili terase“, rekao je, dodavši i da u Hrvatskoj nikada nije bilo policijskog sata te rade dućani i shoping centri.

Kada se, nastavio je, komparativno analizira situacija u drugim zemljama politika drugih vlada je bila puno restriktivnija te je puno više ograničavala prava građana.

„Mi smo tu bili vrlo umjereni, nismo mogli biti umjereniji nego što jesmo. Nastojali smo održati koliko-toliko normalno odvijanje života u Hrvatskoj. Ako sada netko dobije prigodu da, uz poštivanje epidemioloških preporuka radi i uz to dobiva potpore, a onda se pritom utvrdi da se u tom objektu preporuke ne poštuju – onda nije logično da i radiš, i dobiješ potporu, i ne poštuješ preporuke, i još se netko zarazi u takvom objektu“, poručio je.

Na Europskom vijeću o cjepivu

Na pitanje hoće li cjepivo utjecati na odnose s EU, Plenković je najavio da će se sutra na Europskom vijeću raspravljati o cjepivu, ali i o brojnim međunarodnim temama.

Kazao je da je AstraZeneca bila prva od kompanija najpoodmaklija u istraživanjima, prva s kojom je Europska komisija krenula u razgovore o narudžbi doza te prva koja je nama bila ponuđena i od koje smo naručili najviše, jer smo htjeli najbrže.

„Dogodili su se problemi u proizvodnom procesu i problemi u isporuci. I to na način da su oni u situaciji da će, koliko je meni poznato, isporučiti cijeloj EU samo trećinu onoga što je obećano u prvih šest mjeseci“, rekao je, dodavši da ta činjenica Hrvatskoj stvara problem na koji se nije moglo utjecati.

„Trenutno što radimo s našim partnerima je da razgovaramo da se pokuša nadomjestiti taj iznos doza - koji bi inače bio dostavljen Hrvatskoj od AstraZenece u prva dva kvartala – od strane Pfizera. To je zadatak na kojem radimo. Ukoliko se to uspije, u adekvatnim količinama, onda ćemo to kompenzirati i biti iznivelirani s većinom članica EU-a prije ljeta. To je cilj“, kazao je.

Pritom je demantirao navode predsjednika Republike Milanovića da „kada se odlučivalo koliko ćemo doza naručiti, već se tada znalo da AstraZeneca zaostaje nekoliko koraka“.

„To je još jedna netočna teza“, kazao je.

Ponuda koja je išla od strane Europske komisije državama članicama u vezi narudžbe AstraZenece bila je krajem ljeta.

„Studeni sigurno nije kraj ljeta. Procjena naših epidemiologa, dakle stručnih službi, u tom je trenutku bila da trebamo naručiti nešto više cjepiva od dva puta više nego što imamo stanovnika. Mi smo to napravili. Tada oni nisu znali za ovakav scenarij kakav će biti“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Osoba koja ne poštuje pravni poredak ne može biti predsjednica Vrhovnog suda

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je nakon sjednice Užeg kabineta konferenciju za medije o nekoliko aktualnih tema.

Više sličnih tema

Nove obavijesti