Vlada

Vlada raspravljala o epidemiološkoj situaciji, proračunu i ključnim reformama

Vlada je na svojoj 9. sjednici raspravljala o nizu važnih tema. Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je o stabilnom stanju u zdravstvenom sustavu usprkos porastu broja hospitaliziranih osoba zbog COVID-19, te je predstavio epidemiološke podatke i mjere za KBC Split i zagrebačku Dječju bolnicu. Potpredsjednik Vlade Davor Božinović iznio je odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite i rezultate provedenih nadzora. Ministar financija Zdravko Marić predstavio je polugodišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna, koji pokazuje značajan manjak i pad BDP-a. Ministar obrane Mario Banožić predstavio je prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković objasnila je izmjene u Nacionalnom programu pomoći sektoru vina, a ministrica Nataša Tramišak izvijestila je o izmjenama u Nacionalnom koordinacijskom odboru za europske fondove. Ministar Oleg Butković prezentirao je izvještaj o poslovanju Agencije za obalni linijski pomorski promet u 2019. godini.

11.09.2020 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Banski dvori
Teme:	zdravstvo, ekonomija, obrazovanje, poljoprivreda, pomorstvo
Izdvojeni datumi:	2020-01-01T00:00:00Z, 2020-06-30T00:00:00Z, 2020-09-14T00:00:00Z, 2020-10-15T00:00:00Z, 2019-01-01T00:00:00Z, 2023-12-31T00:00:00Z, 2018-07-04T00:00:00Z, 2013-01-01T00:00:00Z, 2019-12-31T00:00:00Z, 2020-09-01T00:00:00Z
Datum:	11.9.2020. 0:00:00
Kategorije:	zdravstvo, ekonomija, obrazovanje, poljoprivreda, pomorstvo
	Vlada, koronavirus, proračun, zdravstveni sustav, Civilna zaštita, Sveučilište obrane i sigurnosti, sektor vina

Situacija u zdravstvenom sustavu i dalje stabilna

U Banskim dvorima održana je 9. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 10 točaka dnevnog reda, među kojima Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2020. godine.

Ministar zdravstva Vili Beroš je govoreći o aktualnom stanju vezanom za koronavirus u Hrvatskoj izvijestio da je u proteklih tjedan dana zabilježen porast broja hospitaliziranih osoba.

„U proteklih tjedan dana zabilježen je porast hospitaliziranih u odnosu na broj aktivnih slučajeva za jedan posto, međutim, s obzirom na odnos zaprimljenih i otpuštenih te broj osoba na respiratoru, koji ukazuje na razinu opterećenosti zdravstvenog sustava, mogu konstatirati da situaciju u tom smislu i dalje stabilna“, rekao je.

Beroš je kazao da je u zadnja 24 sata zabilježen 291 novooboljeli, a broj aktivnih slučajeva danas je 2567. Dosad je 12.917 osoba bilo zaraženo Covidom-19, a testirano je ukupno 205.256 osoba, od toga 4118 u posljednja 24 sata.

„U proteklih tjedan dana pozitivno je bilo 108 zdravstvenih djelatnika, a u samoizolaciji je njih 631“, kazao je Beroš.

U KBC-u Split dodatni kapaciteti za prijem bolesnika

Beroš je rekao kako su zbog epidemiološke situacije u Splitsko-dalmatinskoj županiji u KBC-u Split osigurani dodatni kapaciteti za prijem bolesnika, a istodobno je osigurana redovita skrb za ostale pacijente.

„Od početka epidemije Ministarstvo je redovito ukazivalo na obavezu bolnica da kontinuirano zbrinjavaju i onkološke pacijente te druge prioritetne pacijente“, naglasio je.

Izvijestio je da je u zagrebačkoj Dječjoj bolnici zbog zaraze jednog djelatnika djelomično reduciran rad u operacijskom bloku te se trenutno obavljaju samo hitne operacije. Početak rada u punom opsegu očekuje se u ponedjeljak.

Zbog porasta novooboljelih poduzete su dodatne aktivnosti za zbrinjavanje specifičnih skupina bolesnika, a to su pozitivne osobe koje su na kroničnoj hemodijalizi.

HZJZ je objavio dodatna pojašnjenja o organizaciju odmora i prehrane u školama te postupak prijave djelatnika u slučaju izostanka s radnih mjeseci zbog koronavirusa.

Beroš je naglasio važnost nošenja maski u školama i zamolio roditelje da vode brigu o pravilnom nošenju i održavanju higijene zaštitnih maski svojih školaraca.

Osam novih odluka

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da je u razdoblju od zadnje sjednica Vlade Nacionalni stožer civilne zaštite donio osam novih odluka na prijedlog županijskih stožera Krapinsko-zagorske, Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Ličko-senjske, Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije.

„Također, Stožer je donio odluku o nužnoj mjeri pojačane kontrole provođenja uputa za sprječavanje i suzbijanje epidemije za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi. Tom odlukom se ponovno formiraju timovi županijskih stožera Civilne zaštite koji će kontrolirati njezino provođenje“, rekao je.

Produljeno je trajanje mjere koja se odnosi na ograničavanje radnog vremena ugostiteljskih objekata iz kategorije barovi, koji ne smiju raditi nakon ponoći.

U proteklom su tjednu inspekcije provele 32.650 nadzora poslovnih subjekata, trgovina, javnih otvorenih prostora, klubova i drugih ugostiteljskih objekata te javnih okupljanja.

„Županijskim centrima 112 prijavljena su 252 okupljanja. Sve skupa je bilo 1412 upozorenja, dakle u 4,32 posto slučajeva je za određene djelatnosti odnosno objekte izdano upozorenje, što je nešto manji broj nego proteklih tjedana“, izvijestio je Božinović.

Podsjetio je da je od 1. rujna ponovno u funkciji broj 113 na koji građani mogu zvati u slučaju sumnje na koronavirus te dobiti potrebne informacije.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs kazao je da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja napravilo aplikaciju te se svaki dan dobivaju podaci iz škola.

„Aktivno su oboljela 72 učenika, učitelja i nastavnika 74, a nenastavnog osoblja je 14. U samoizolaciji je 886 učenika, 380 učitelja i nastavnika te nenastavnog osoblja 56“, izvijestio je Fuchs.

Manjak državnog proračuna u prvom polugodištu iznosi 17,9 milijardi kuna

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavio je Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2020. godine.

Kazao je da je prva polovica 2020. godine specifična i karakteristična po mnogo čemu za razliku od proteklih godina pa su brojke uglavnom s negativnim predznakom.

"Bruto domaći proizvod (BDP) zabilježio je realan pad od 7,8 posto u prvom polugodištu ove godine u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine", izvijestio je Marić.

Inflacija je iznosila 0,5 posto u prvih šest mjeseci, dok je industrijska proizvodnja pala za 6,4 posto, a promet u trgovini na malo 6,6 posto, naveo je.

Indeks građevinskih radova je zabilježio rast od 3,1 posto u prvom polugodištu.

Ukupan broj noćenja turista smanjen je za 77,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječan broj registriranih nezaposlenih osoba u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u prvoj polovici godine iznosi 148 tisuća, što je povećanje od 8 posto.

Ukupan prihod državnog proračuna u prvom polugodištu ostvaren je u iznosu od 60,4 milijardi kuna što je na međugodišnjoj razini pad od 7,2 posto, pri čemu prihodi od poreza bilježe smanjenje od 13,6 posto i iznosili su 32 milijarde kuna, naveo je ministar.

Od poreza na dobit prikupljene su 4,2 milijarde kuna, 20,9 posto manje nego lani, a od PDV-a 20,5 milijardi kuna odnosno 12,6 posto manje.

Posebni porezi i trošarine donijeli su državnom proračunu u prvih šest ovogodišnjih mjeseci 6,5 milijardi kuna ili 11,3 posto manje, a prihodi od doprinosa ostvareni su u iznosu 10,4 milijarde kuna, što je za 12,2 posto manje.

Ukupni rashodi iznosili su 77,1 milijardu kuna, što je povećanje od 10,1 milijardu kuna ili 15,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Marić je pojasnio da je najveći razlog za povećanje rashoda provedba mjera za očuvanje radnih mjesta za što je izdvojeno 6,7 milijardi kuna.

Povećani su i rashodi za zaposlene, kao rezultat pune primjene kolektivnih ugovora te drugih propisa kojim se reguliraju plaće u državnim i javnim službama i to za 1,2 milijarde kuna.

Trošak indeksacije mirovina veći je za 740,1 milijun kuna u odnosu na prvo lanjsko polugodište.

Tako je manjak državnog proračuna u prvom polugodištu iznosio 16,7 milijardi kuna, a kad se dodaju izvanproračunski korisnici te lokalna i regionalna samouprava 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a.

Inicijativa za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu

Vlada je Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i vlada drugih stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu o aranžmanima zemlje domaćina za Tajništvo Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu.

Republika Hrvatska i države sudionice Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu svoje interese za međusobnu suradnju na području sprječavanja, odnosno ublažavanja posljedica prirodnih i civilizacijskih katastrofa, posebice pri razmjeni informacija i obuci vezano uz planiranje i provedbu mjera za zaštitu od potresa, poplava, požara, onečišćenja, radioloških opasnosti i industrijskih katastrofa, potvrdile su potpisivanjem predmetnog Sporazuma, 4. srpnja 2018. godine.

Potpisivanju Sporazuma prethodio je 2013. godine u Sarajevu sklopljen Memorandum o suglasnosti o Institucionalnom okviru Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu.

Stranke Sporazuma su Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, kao predstavnik države domaćina Tajništva Inicijative sa sjedištem u Sarajevu, te Vijeće ministara Republike Albanije i vlade Republike Bugarske, Crne Gore, Republike Hrvatske, Rumunjske, Republike Sjeverne Makedonije, Republike Slovenije, Republike Srbije i Republike Turske.

Sporazumom su, između ostalog, propisani sjedište i pravni status Tajništva, potrebni doprinos zemlje domaćina, sloboda djelovanja i nepovredivost Tajništva, osoblje Tajništva, povlastice i izuzeća voditelja, službenika i stručnjaka Tajništva, te rješavanje sporova u vezi s tumačenjem ili primjenom Sporazuma.

Hrvatsko vojno učilište "Dr. Franjo Tuđman" postaje Sveučilište

Ministar obrane Mario Banožić predstavio je Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti, prema kojem Hrvatsko vojno učilište "Dr. Franjo Tuđman" postaje Sveučilište na koje će se prenijeti već ustrojeni studijski programi i akreditirani sveučilišni studiji u Zagrebu i Splitu

Izvodit će i poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij domovinske sigurnosti, a prava i dužnosti osnivača obavljat će Ministarstvo obrane.

Ministar je naglasio kako je transformacija iz učilišta u sveučilište "Dr. Franjo Tuđman" od posebnog državnog interesa, a zakonom se ostvaruju ključni uvjeti za razvoj sposobnosti Hrvatske vojske i vojnog umijeća kao znanosti.

"Sveučilište će omogućiti razvoj znanstveno-nastavnog osoblja za interdisciplinarno područje znanosti u polju vojno-obrambenih i sigurnosno-obavještajnih znanosti i umijeća, a moći će aplicirati i za fondove EU, što se do sada nije moglo", istaknuo je.

Moramo težiti što kvalitetnijem obrazovnom sustavu, kazao je, i na taj način pridonijeti razvoju Hrvatske vojske stvaranjem osoblja koje će stečenim znanjem dobiti svu potrebnu širinu nužnu za kvalitetno vođenje i upravljanje u izvršavanju zadaća, dodao je ministar.

"Sveučilište će omogućiti i snažniju afirmaciju Hrvatske vojske na međunarodnoj sceni", istaknuo je.

Sveučilište će biti ustrojeno kao i ostala javna sveučilišta u Hrvatskoj, a uz to će imati i određene specifičnosti te će se na njega primjenjivati zakon iz područja obrane, uz poštivanje ustavne odredbe o autonomiji sveučilišta.

Pomoć sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023.

Vlada je izmijenila i dopunila Odluku Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine (EU).

Predmetne Izmjene i dopune se donose jer je u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi od planiranih 93.190.750,00 kuna za provedbu Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine ostalo neutrošeno 13.184.946,00 kuna odnosno 1.738.338,00 eura, a ta sredstva se moraju potrošiti do 15. listopada 2020.

Neutrošeni iznos od 13,18 milijuna kuna odnosno 1,7 milijuna eura preraspodijelit će se za dvije mjere odnosno za destilaciju i krizno skladištenje vina.

Tako će se iznos za mjeru "Destilacija vina u kriznim slučajevima" povećati za gotovo 1,1 milijun eura, na ukupno 4,96 milijuna eura.

Za mjeru "Potpora za krizno skladištenje vina" iznos će se povećati za 659,2 tisuće eura pa će za tu mjeru na raspolaganju biti ukupno oko 1,2 milijuna eura.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković pojasnila je kako se izmjene i dopune Nacionalnog programa pomoći sektoru vina donose u skladu s uredbom o zajedničkoj organizaciji tržišta te su donesene nakon izbijanja pandemije Covid-19 u okviru brojnih prilagodbi sektora i pomoći poljoprivredi.

"Nakon posljednjeg delegiranja od osnovne uredbe omogućeno nam je zatražiti povećanje potpore za krizno skladištenje i destilaciju", rekla je Vučković, dodavši kako se predlaže iznos za destilaciju povećati za oko osam milijuna kuna, a krizno skladištenje za pet milijuna kuna.

"Na ovaj će se način pomoći sektoru koji je značajno pogođen pandemijom", istaknula je ministrica poljoprivrede.

U Pododboru i članovi iz statističkih regija

Prihvaćena je Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Nacionalnog koordinacijskog odbora za europske strukturne i investicijske fondove i instrumente Europske unije u Republici Hrvatskoj.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak izvijestila je da se, s obzirom na stupanje na snagu Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, predlažu izmjene točaka predmetne Odluke o osnivanju, kojima se određuje članstvo Nacionalnog koordinacijskog
odbora i tematskih pododbora radi usklađivanja sa spomenutim Zakonom kao i tehnička prilagodba radi jasnoće teksta Odluke.

„Također, s obzirom na novu Nacionalnu klasifikaciju statističkih regija Republike Hrvatske predlaže se da se u Pododbor za koordinaciju sudjelovanja Republike Hrvatske u programima europske teritorijalne suradnje te makroregionalnim strategijama Europske unije imenuju članovi iz statističkih regija Panonske Hrvatske, Jadranske Hrvatske, Sjeverne Hrvatske i Grada Zagreba“, kazala je.

Poslovanje Agencije za obalni linijski pomorski promet u 2019.

Vezano uz Izvještaj o radu Agencije za obalni linijski pomorski promet za 2019. godinu, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da ovim izvještajem obuhvaćeno cijelo poslovanje Agencije u 2019. godini.

Izvještaj donosi podatke iz područja usluge javnog prijevoza kao usluge od općeg gospodarskog interesa te informatičkog sustava javnog prijevoza (SEOP – sustav evidencije otočnih prava) koji je Agencija uspostavila i u njenom je vlasništvu, a kojim se omogućava korištenje prava određenih kategorija putnika i vozila na povlašteni prijevoz, kao i kadrovska struktura Agencije u 2019.

„Agencija je u 2019. godini temeljem 47 ugovora o javnoj usluzi održavala 51 državnu liniju te 11 sezonskih linija temeljem sklopljenih ugovora s brodarima o obavljanju javnog prijevoza bez obveze javne usluge“, napomenuo je Butković.

Prihodi poslovanja ostvareni u 2019. godini iznose 323.902.227 kuna, dok rashodi poslovanja iznose 323.443.377 kuna.

Izvor: Vlada/Hina

Situacija u zdravstvenom sustavu i dalje stabilna

U Banskim dvorima održana je 9. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 10 točaka dnevnog reda, među kojima Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2020. godine.

Više sličnih tema

Nove obavijesti