Vlada

Malenica: Od 1. siječnja poslovi državne uprave povjeravaju se županijama

Ministar uprave Ivan Malenica izjavio je da su od 1. siječnja 2020. svi poslovi državne uprave povjereni županijama, čime se provodi daljnja decentralizacija i očekuje veće zadovoljstvo građana. Reforma uključuje prelazak 1843 službenika u županijske administracije, a predviđene su i uštede za državu. Ministarstvo će nastaviti nadzirati provedbu poslova i planira daljnje digitalizacijske projekte u sklopu e-Građani.

01.01.2020 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	Državna uprava, Decentralizacija, Javna uprava, Digitalizacija
Izdvojeni datumi:	2020-01-01, 2025, 2016-12, 2019-07, 2019-12-16, 2020, 2021
Datum:	1.1.2020. 0:00:00
Kategorije:	Državna uprava, Decentralizacija, Javna uprava, Digitalizacija
	Ivan Malenica, državna uprava, županije, decentralizacija, reforma, Hina

Malenica: Od 1. siječnja poslovi državne uprave povjeravaju se županijama

Ministar uprave Ivan Malenica u intervjuu za Hinu kaže da je sve spremno da s Novom godinom počne reformska mjera povjeravanja poslova državne uprave županijama, kojom će doći do daljnje decentralizacije obavljanja poslova državne uprave te većeg zadovoljstva građana.
Posebni zakoni kojima se pojedini poslovi ureda državne uprave povjeravaju županijama stupaju na snagu 1. siječnja 2020. godine s kojim će danom prestati s radom uredi državne uprave u županijama. Ta reformska mjera, ističe Malenica, omogućit će učinkovit, brz i prvenstveno kvalitetan sustav koji će građanima olakšati ostvarivanje njihovih prava te omogućiti obavljanje poslova državne uprave na jednostavniji i dostupniji način.
Intervju donosimo u cijelosti:

Je li sve spremno da od 1. siječnja počne reformska mjera povjeravanja poslova državne uprave županijama?
Sve je spremno. Prvog siječnja na snagu stupa 64 zakona i od tog trenutka županije počinju obavljati poslove državne uprave. Od 2. siječnja ljudi će moći obaviti poslove na jednom mjestu u svojim županijama. Do sada su često županijske uprave, županijske administracije i uredi državne uprave bili u istoj zgradi, pa onda je to građane dodatno zbunjivalo. Sada će sve biti zajedno. Županije su donijele proračune i opće akte kojima su prihvatile zaposlenike i prilagodile unutarnje ustrojstvo ovoj reformi. Tako da mislim da ne bi trebalo biti nikakvih problema od 1. siječnja 2020. Župani su iskazali spremnost i volju i na njima je sada da pokažu da oni to mogu ustrojiti na jedan efikasniji i racionalniji način i u konačnici pristupačniji za same građane. Dosad su se ti poslovi županija i ureda državne uprave isprepletali, a sada bi kroz ovo spajanje oni trebali biti za građane puno povoljniji, da mogu određena prava ostvariti na učinkovitiji način. Sve reforme javne uprave za cilj trebaju imati efikasniju, učinkovitiju i jeftiniju javnu upravu. Nadam se da ćemo to postići.

Hoće li Ministarstvo uprave posebno nadzirati provedbu tih poslova?
Ministarstvo uprave će od 1. siječnja nastaviti komunicirati sa županijama, vidjet ćemo kako se obavljaju te decentralizirane funkcije. U interesu nam je da se ti poslovi nakon 1. siječnja obavljaju što je moguće kvalitetnije i efikasnije. Predajemo ih županijama i želimo zadržati određenu kontrolu i nadzor i određene mehanizme nad obavljanjem tih poslova, pogotovo u dijelu kvalitete i efikasnosti. Tako da ćemo održavati redovite koordinacije i sastanke sa županima. Isto tako u Ministarstvu smo formirali posebnu službu za decentralizaciju i teritorijalni ustroj gdje će ta služba posebno voditi računa o obavljanju tih decentraliziranih poslova.

Je li se tom reformom smanjio broj službenika, koliko službenika prelazi u županijsku administraciju?
Ovom reformom će 1843 državna službenika prijeći u županijsku administraciju, dok će u Ministarstvu uprave ostati 22 upravna inspektora. Tako da je od ukupno 2485 državnih službenika koji su bili zaposleni u uredima državne uprave na 30. studenog 2019., njih 608 prihvatilo otpremninu koju im je Ministarstvo uprave ponudilo. To je u konačnici koštalo 97 milijuna kuna. To su službenici starije životne dobi koji bi do 2025. imali uvjete za odlazak u starosnu mirovinu. Da su oni do 2025. ostali u sustavu državne uprave državu bi koštali 238 milijuna kuna, tako da njihovim odlaskom imamo uštedu na duži rok. Čitav sustav bi trebao za državu pojeftiniti. Županijama će se godišnje plaćati 309 milijuna kuna za obavljanje tih poslova, a dosad je taj sustav koštao državu oko 320 milijuna kuna, tako da i tu vidimo određene financijske uštede.

Kako će to izgledati na terenu, u županijama?
Županima će na raspolaganju biti 235 ispostava državne uprave. To je razgranata mreža koju župani mogu oplemeniti i dodati im još i županijskih poslova tako da u konačnici građani imaju puno kvalitetniju i efikasniju uslugu. Ovaj proces decentralizacije provodimo zbog građana, da im usluge budu dostupnije, što se nadamo da ćemo i postići. Primjerice, do sada su građani za ostvarivanje određenih prava iz područja gospodarstva i minimalnih tehničkih uvjeta prvo trebali ishoditi određenu dozvolu iz ureda državne uprave pa onda aplicirati na neki natječaj županije, a sada se to sve nalazi na jednom mjestu. Primjerice, županije su osnivač škola, ali je raspored viška djelatnika vršio ured državne uprave. Znači, županije nisu imale sve potrebne informacije o broju upisane djece i broju zaposlenika, a sada će imati širu sliku o sustavu školstva.

Kakva je Vaša ocjena te reformske mjere, je li to veliki napredak?
Kada gledamo unatrag, vraćamo se u nešto što je bilo od 1991. do 2001., što mislimo da je bilo dobro. Podsjećam kako su u tom razdoblju te državne poslove obavljale županije, a nakon toga su ti poslovi izdvojeni i formirani su u uredu državne uprave. Od 2001. do danas nastala je kod građana određena konfuzija jer nisu znali je li za ostvarivanje određenog prava i korištenje određenih usluga trebaju ići u ured državne uprave ili u županijsku administraciju. Na ovaj način su svi ti poslovi, od minimalnih tehničkih uvjeta, izvlaštenja, brojnih registara..., sada u županijskim administracijama. Imali smo dosad situaciju da kada bi županija primjerice raspisala natječaj za udruge, onda su predstavnici udruga prvo trebali ići u ured državne uprave izvaditi izvadak iz registra udruga i onda se prijaviti na natječaj županije. Sada će to biti na jednom mjestu. Županijska administracija više neće tražiti od građana nepotrebne dokumente, odnosno one koje imaju u svojim registrima, jer će 36 aplikacija od 1. siječnja 2020. biti dostupno županijama. Kroz te će aplikacije, među kojima je primjerice i registar udruga, ali i uvid u osobna stanja građana, županije neposredno, bez potrebe da im građani ili pravne osobe nose određene dokumente, moći vidjeti njihov pravni status. Tako da će sigurno doći do određenih ušteda, a građani će moći lakše ostvarivati svoja prava.

Zbog čega se krenulo u tu reformsku mjeru?
Osnovna premisa je bila da se smanji stupanj centralizacije, da se ojača načelo višerazinskog upravljanja i da dalje promišljamo o decentralizaciji. Cilj nam je osim ovih poslova koje smo prenijeli sada na županije, razgovarati s gradonačelnicima i načelnicima te omogućiti daljnju decentralizaciju koja će ići prema gradovima i općinama. U 2020. ćemo započeti razgovore s Udrugom gradova i Zajednicom općina, pa ćemo vidjeti kakva su njihova promišljanja jer se i do ove decentralizacije i ovoga povjeravanja poslova županijama došlo u razgovoru sa Hrvatskom zajednicom županija i oni su za to iskazali spremnost. Tako da i od Udruge gradova i Zajednice općina očekujemo da iskažu interese, pa onda možemo vidjeti koje su tu daljnje mogućnosti za decentralizaciju.

Kada je sve počelo?
U prosincu 2016. je sve počelo sa prvim susretom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića sa županima. Tada su župani iskazali spremnost da preuzmu državne poslove, odnosno poslove koji su se obavljali u uredu državne uprave. Nakon toga počele su aktivne pripreme na realizaciji tog dogovora. Za to je bilo potrebno donijeti novi zakon o sustavu državne uprave, što je i učinjeno u srpnju 2019. te je bilo potrebno izmijeniti 64 zakona kako bi se ti državni poslovi mogli povjeriti županijama. Ti zakonodavni preduvjeti su obavljeni i 16. prosinca 2019. potpisani su sporazumi sa županima kojima im se povjeravaju državni poslovi te državni službenici prelaze u županijsku administraciju. Riječ je o 200-tinjak različitih poslova, što upravnih, što neupravnih postupaka iz područja imovinsko-pravnih odnosa, društvenih djelatnosti, gospodarstva i poslova opće uprave. U nadležnosti Ministarstva uprave i dalje su ostali poslovi upravne inspekcije, nadzora zakonitosti općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i upravni nadzor.

Koji su još planovi Ministarstva uprave u 2020. godini?
Cilj nam je u 2020. dodatno promovirati e-Građane, naravno s novim uslugama koje ćemo pružiti građanima. Kontinuirano radimo na tome. U 2020. bi trebali imati e-Upise, za upis djece u vrtiće i osnovne škole te e-Pristojbu koja će omogućiti plaćanje pristojbi online ili putem kreditnih kartica u državnim tijelima te e/m-Potpis i e/m-Pečat, kojima će se omogućiti digitalni potpisi i pečati na svim dokumentima državnih tijela. Zajedno s Državnim zavodom za statistiku pripremamo poseban zakon koji će omogućiti popis stanovništva putem sustava e-Građani 2021. godine. Tako da su nam e-Građani i digitalna transformacija u fokusu 2020. godine uz zakonodavnu aktivnost u području političkog sustava i izbornog zakonodavstva gdje imamo zakon o referendumu i zakon o sprječavanju sukoba interesa. U prvom kvartalu bi trebao biti zakon o referendumu, a u trećem kvartalu zakon o sprječavanju sukoba interesa.

(Izvor: HINA, Vlada)

Malenica: Od 1. siječnja poslovi državne uprave povjeravaju se županijama

Više sličnih tema

Nove obavijesti