Premijer Hrvatske Andrej Plenković i premijer Bavarske Markus Söder održali su sastanak posvećen jačanju bilateralnih odnosa, gospodarskoj suradnji i europskoj migrantskoj politici. Razgovaralo se o pripremama za buduće sastanke Hrvatsko-bavarske komisije, potpisivanju sporazuma o akademskoj suradnji između sveučilišta u Rijeci i Regensburgu, te zajedničkim naporima u suzbijanju nezakonitih migracija i jačanju konkurentnosti gospodarstava. Naglašena je važnost reforme dablinskog sustava, jačanja Schengenskog sustava i Frontexa, kao i rješavanje migrantskih problema na izvoru. Također su razmatrani izazovi s kojima se Europa suočava, uključujući porast ekstremnih stranaka, što je povezano s migrantskom krizom iz 2015. i drugim čimbenicima. Trgovinska razmjena između Hrvatske i Bavarske premašila je 1,1 milijardu eura u 2018. godini.
Bilateralni odnosi, Europske integracije, Migracije, Gospodarstvo, Visoko obrazovanje
Andrej Plenković, Markus Söder, Hrvatska, Bavarska, gospodarska suradnja, politička suradnja, migrantska politika, Europska unija, akademska suradnja, Frontex, Schengen, Dunavska regija
Plenković i Söder o političkoj i gospodarskoj suradnji Hrvatske i Bavarske te europskoj migrantskoj politici
Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas Markusa Södera, predsjednika Vlade Savezne pokrajine Bavarske. Bio je to treći susret Plenkovića i Södera te prvi posjet predsjednika vlade njemačke Savezne države Bavarske Hrvatskoj nakon 12 godina.
Pripreme za idući sastanak Hrvatsko-bavarske komisije
Nakon sastanka u Banskim dvorima te sudjelovanja na potpisivanju Sporazuma o akademskoj suradnji između Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Regensburgu, u suradnji s Institutom Leibniz za istočnoeuropske i južnoeuropske studije, premijer Plenković istaknuo je da je izrazito zadovoljan današnjim razgovorom o tri važne teme.
"Prva je daljnje unapređenje naših odnosa u pripremama za idući sastanka Hrvatsko-bavarske komisije u svjetlu hrvatskoga predsjedanja EU strategijom Dunavske regije, a sve u širem kontekstu priprema za naše predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godine", kazao je Plenković.
Druga tema bilo je pitanje zajedničkih napora u suzbijanju nezakonitih migracija.
"Hrvatska i Njemačka, a naravno i Bavarska moraju imati jednu koordiniranu koncipiranu politiku u pogledu reforme dablinskoga sustava i unapređenja schengenskog sustava za koji se Hrvatska intenzivno sprema te zajedničkim naporima pridonijeti formuliranju europske politike koja će te probleme prije svega rješavati na izvoru, a onda pomagati onim zemljama koje su prve zemlje ulaska kada je riječ o članicama EU", istaknuo je.
Suradnja sveučilišta u Rijeci i Regensburgu
Predsjednici dviju vlada razgovarali su i o zajedničkim naporima kako da i Bavarska i Hrvatska u brzo mijenjajućim globalnim okolnostima zadrže konkurentnost vlastitog gospodarstva, inovativnost i hvatanja koraka sa 4. industrijskom revolucijom pri čemu je suradnja znanstvena istraživačka i sveučilišna jedna od ključeva uspješne budućnosti.
U tom kontekstu, Plenković je posebno pozdravio potpisivanje sporazuma između Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Regensburgu te Instituta za istočnoeuropske i južnoeuropske studije u Leibnitzu.
"Znanstvena, istraživačka i sveučilišna suradnja jedan je od ključeva uspješne budućnosti", rekao je Plenković.
Trgovinska razmjena prešla 1,1 milijardu eura
Suradnja s Bavarskom datira od Hrvatsko-bavarske komisije iz 1973. godine, rekao je Plenković, dodavši da je više puta kazao kako je u strategiji hrvatske vanjske politike, ne samo jačanje odnosa s Njemačkom već i kontinuirano razvijanje odnosa s pojedinim njemačkim zemljama, posebno s onima s kojima ima tradicionalno dugu suradnju.
,,Ukupna trgovinska razmjena između Hrvatske i Bavarske prešla je 1,1 milijardu eura u 2018., u Hrvatskoj je prisutno 1300 bavarskih kompanija, a godišnje Hrvatsku posjeti 1,2 milijuna turista iz Bavarske, što svjedoči o raznolikosti naših odnosa i bliskosti dviju zemalja", dodao je Plenković.
Premijer Plenković spomenuo je snažnu poveznicu između dvije zemlje u kojoj veliku ulogu imaj oko 110.000 Hrvata koji žive u Bavarskoj.
"Oni su snažna poveznica između dvije zemlje i u političkom, gospodarskom, kulturnom i svakom drugom razvojnom pogledu", kazao je Plenković.
Zahvalio je bavarskom premijeru te posebno bavarskoj policiji na reakciji nakon incidenta koji se dogodio tijekom uskrsnih blagdana u crkvi Sv. Pavla u Münchenu.
Söder: Prijatelji se trebaju posjećivati
Bavarski premijer Markus Söder rekao je da je potrebna suradnja na području inovacija, robotike i umjetne inteligencije jer smatra da se parcijalnim i samostalnim djelovanjem zemalja ne može puno napredovati.
"Nismo veliki kao Kina ili Amerika, ali kroz zajedničku suradnju, koju i danas želimo poticati, možemo biti snažniji", rekao je Söder.
Istaknuo je da mnogi Hrvati rade u Bavarskoj u gospodarstvu ili nekim drugim segmentima, a najpoznatiji među njima je Kovač, trener Bayerna. "Sad je to dilema je li bavarski Hrvat, ili hrvatski Bavarac, ali u svakom slučaju – prijatelj", kazao je Söder.
Dodao je da je važno rješavati izazove s kojima se Europa suočava. "Jako je važno da se potrudimo u vrijeme izbora za Europski parlament da ne budemo u skupini onih koji žele rascijepiti Europu, nego onih koji je žele poduprijeti i osigurati njen daljnji napredak", naglasio je.
Daljnje jačanje Frontexa
"Što se tiče Scgengena moramo donijeti odluku kako nastaviti i kojim putem dalje", kazao je Söder, dodavši da je zbog toga važno da se posvetimo daljnjem jačanju Frontexa.
"Važno je ostvariti dobru ravnotežu između humanosti i reda i poretka", zaključio je.
"Što se tiče znanosti, važno je da svi shvatimo da Europa ne smije postati igračka velikih igrača nego da mi budemo konkurentni", naglasio je bavarski premijer.
Upitani o porastu ekstremno desnih stranaka i na koji način tome treba pristupiti, Söder je rekao da će se u Njemačkoj protiv Alternative za Njemačku (AfD) morati boriti sadržajem i aktivnijom komunikacijom.
Porast ekstremnih stranaka uzrokovan migrantskom krizom iz 2015.
Plenković je istaknuo da je porast ekstremnih stranaka, i desnih i lijevih, uzrokovan migrantskom krizom iz 2015., Brexitom i rastom društvenih medija te dezinformacijskih kampanja.
"U Hrvatskoj je to izmiješano s aktivizmom današnjih stranaka na polovima političkog spektra koje nemaju, ni u osobnom smislu čelnika ili zastupnika stranaka, minimum identifikacije s europskim putom Hrvatske", rekao je Plenković.
Dvojica predsjednika Vlada potom su sudjelovali na okruglom stolu "Bavarska i Hrvatska kao znanstvena odredišta partneri u Europskoj uniji" koji je organiziralo Veleučilište Vern.