Vlada

Ministar financija: Višak prihoda ide u smanjenje javnog duga i poreza, ne u potrošnju

Ministar financija Zdravko Marić na konferenciji Dan hrvatskih financijskih institucija izjavio je da višak proračunskih prihoda neće biti usmjeren u potrošnju, već u smanjenje javnog duga i poreznog tereta. Potvrdio je dolazak plana restrukturiranja Uprave Uljanika u Ministarstvo financija, ali je naglasio da stručne službe tek trebaju dati svoje mišljenje. Izrazio je zabrinutost zbog aktiviranih jamstava za Uljanik, koja bi mogla utjecati na proračunski deficit. Najavio je rebalans proračuna za 2018. i prijedlog proračuna za 2019. godinu za sjednicu Vlade početkom studenoga. Marić je istaknuo odgovorno planiranje proračuna i projekciju gospodarskog rasta od 2,9% za iduću godinu.

23.10.2018 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	državne financije, brodogradnja, ekonomska politika
Izdvojeni datumi:	2018-10-23T00:00:00Z, 2018-11-08T00:00:00Z, 2018-11-09T00:00:00Z, 2017-01-01T00:00:00Z, 2016-01-01T00:00:00Z
Datum:	23.10.2018. 0:00:00
Kategorije:	državne financije, brodogradnja, ekonomska politika
	Zdravko Marić, Ministarstvo financija, Uljanik, 3. Maj, proračun, javni dug, porezni teret, rebalans proračuna, državna jamstva

Ministar financija: Višak prihoda iznad plana ne ide u potrošnju nego u smanjivanje javnog duga i poreznog tereta

Ministar financija Zdravko Marić sudjelovao je danas na konferenciji Dan hrvatskih financijskih institucija, gdje je odgovarao na pitanja novinara, kazavši da nema informacije o plaćama radnicima u brodogradilištima Uljanik i 3. Maj.

"Prema svim informacijama kojima raspolažemo, mislim da se to teško bude dogodilo danas. Jer, gledano ukupnu financijsku sliku cijele grupacije, sigurno da je to izazov", pojasnio je.

Dodao je da je sada njihov fokus na aktiviranim jamstvima po pitanju neizgrađenih brodova i određenih kreditnih aranžmana, onih koji su već dospjeli i koje očekuju sukladno ugovorima, a koja će morati biti isplaćena iz državnog proračuna.

Ponovio je da se do kraja godine radi o iznosu jamstava od oko 2,5 milijarde kuna, što je, smatra, po svemu sudeći minimalni iznos.

Plan restrukturiranja Uprave Uljanika stigao u Ministarstvo financija

Ministar je potvrdio je da je plan restrukturiranja Uprave Uljanika d.d. stigao i u Ministarstvo financija, no da ga on osobno još nije vidio te da će ga dobiti na uvid njegove kolege i stručne službe.

"Mi smo još i prije rekli da moramo uložiti napore da u najkraćem roku damo svoje mišljenje i sud", ustvrdio je Marić i dodao da u ovom trenutku ne bi htio ništa prejudicirati.

Kazao je i da se čini, sudeći po prvoj reakciji iz resornog Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, da neka pitanja koja su postavili Europska komisija i Vlada, nisu adresirana.

Na upit novinara je li prekasno za brodogradilišta, s obzirom na činjenicu da je danas već 60 dana od blokade računa 3. Maj, ministar Marić je kazao da su neke stvari kasno anticipirane.

Na upit mogu li jamstva koja stižu na naplatu odvesti proračun na kraju u deficit, Marić je pojasnio da jamstva treba gledati s dva aspekta – likvidonosnog, odnosno obvezu da ih se plati, i obračunskog.

"Sigurno je da će i Eurostat i Državni zavod za statistiku i svi oni koji su zaduženi za službenu statistiku javnih financija Hrvatske reći nešto na tu temu", rekao je ministar financija.

Dodao je da je u ovom trenutku još prerano reći hoće li proračun završiti u višku do kraj godine ili će zbog tog jednokratnog troška naplate državnih jamstava Uljaniku biti u deficitu.

U studenom prijedlog proračuna za 2019. i rebalans proračuna za ovu godinu

Najavio je da će na sjednici Vlade 8. ili 9. studenoga predstaviti, uz drugo čitanje izmjena poreznih zakona i prijedloga proračuna za 2019., i rebalans proračuna za ovu godinu.

„To je, kao i prošle godine, trebao biti tehnički rebalans, koji bi utvrdio da smo imali višak prihoda u odnosu na ono što smo planirali te da se taj višak prihoda ne troši, odnosno da nećemo probijati limite, da ćemo napraviti kvalitetu preraspodjelu rashodnih stavki. Ali, naravno, sada moramo staviti i okolnosti Uljanika. Kada sve to skupa zbrojimo i oduzmemo, u ovom trenutku još je prerano reći da li ćemo ipak i ove godine, na tragu 2017., završiti sa suficitom”, istaknuo je Marić.

Višak proračunskih prihoda ne ide u potrošnju

Na upit koliko je nakon devet mjeseci proračun u suficitu, ministar je izjavio da mu još nije poznata konkretna brojka o proračunskom suficitu, no nastavljeni su pozitivni trendovi nakon polugodišnjeg suficita opće države od 1,8 milijardi kuna.

„S tim u svezi, ove godine, ako izvadimo Uljanik, neće ponovno doći do bilo kakvog probijanja limita na rashodnoj strani proračuna, što mislim da je sjajna stvar i da smo mi kao Vlada i svi proračunski korisnici pokazali odgovornost prema trošenju javnih novaca”, ustvrdio je Marić.

Kako dodaje, višak prihoda iznad plana ne ide u potrošnju nego u smanjivanje javnog duga, odnosno smanjivanje poreznog tereta.

Osvrnuvši se na proračunski deficit iduće godine, koje je planiran smjernicama ekonomske i fiskalne politike u visini od 0,4 posto BDP-a, ministar Marić je podsjetio da je Hrvatska izašla iz Procedure prekomjernog deficita, a Europska komisija i parlament odlučili su tako jer smo krenuli jako dobro u smjeru stabiliziranja javnih financija.

Kazao je da je Hrvatska po svim makroekonomskim pokazateljima u okvirima onih određenih odredbama EU Pakta o stabilnosti i rastu.

Podsjetio je i da je 2016. ciljana razina deficita opće države bila 2,6 posto, a ostvarena je u visini od 0,9 posto BDP-a. U 2017. planiran je deficit od 0,8 posto BDP-a, a ostvaren je suficit od 0,9 posto.

„Za ovu godinu ciljana razina (deficita opće države) je 0,5 posto BDP-a. Bez Uljanika, mogao bih sa stopostotnom sigurnošću reći da će biti puno, puno bolje, a sad s Uljanikom mogu reći da će biti bolje, ali koliko bolje, to u ovom trenutku još uvijek ne mogu reći. To isto vrijedi i za iduću godinu”, kazao je Marić, istaknuvši da je to rezultat odgovornog planiranja proračuna ove Vlade.

Navevši kako ga se često kritizira, ponajviše u Saboru, da neambiciozno planira, kazao je da bi i on volio da Hrvatska ima u ovom trenutku stope gospodarskog rata od 5 i više posto.

„Ali one u ovom trenutku, za iduću godinu nisu realne. Zato i idemo s projekcijom gospodarskog rasta od 2,9 posto”, zaključio je ministar financija Marić.

Izvor: Vlada RH/Hina

Više sličnih tema

07.11.2018 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

28.07.2026 16:45 | Zadarska policija

Državni tajnik Mihotić predstavio izmjene i dopune Pravilnika o posebnim uvjetima za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe

28.07.2026 15:45 | Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Trideset i druga Odluka o financiranju u sklopu Poziva NPOO.C3.1.R1-I2.01 Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole

28.07.2026 14:05 | Krapinsko-zagorska policija