Mirovinska reforma: Uravnoteženo rješenje za veće mirovine i prosperitet svih generacija

Mirovinska reforma - uravnoteženo rješenje koje izjednačava prava, povećava mirovine i osigurava prosperitet mladima

Mirovinska reforma omogućit će povećanje mirovina i dugoročnu financijsku održivost, a sve mjere za državni su proračun do 2040. godine povoljnije ukupno 11,3 milijarde kuna, istaknuo je ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić predstavljajući novinarima paket zakona koje je s današnje sjednice Vlada uputila Hrvatskome saboru.
 

Kazao je da je cilj reforme osigurati veće mirovine hrvatskim građanima, ali isto tako osigurati stabilnost javnih financija i dugoročnu održivost sustava.

"Cilj nam je, također, da svi građani svih generacija budu jednakopravni. Reforma se obraća sadašnjim umirovljenicima, budućima i mladima koji će štedjeti 40 godina u drugom  mirovinskom stupu", kazao je ministar.

Umirio je sadašnje umirovljenike rekavši da su isplate mirovina sigurne i neupitne, da one rastu i da se taj rast očekuje i iduće godine.

Podsjetio je da je Vlada premijera Plenkovića obećala rast mirovina za 5 posto u mandatu, ali ih je već u prve dvije godine povećala za 6,39 posto. 

Ministar je pojasnio da će se sadašnjim umirovljenicima omogućiti da rade do pola radnog vremena i da uz to zadrže svoje mirovine, a socijalno najugroženijima, 248 tisuća umirovljenika s najnižom mirovinom, omogućit će se dodatnim usklađivanjem povećanje minimalne mirovine od 3,13 posto.

Rješenje je nađeno i za one koji u mirovinu idu sljedećih 10 – 15 godina, od 2019., jer bi bez dodatka od 27 posto, imali u prosjeku 600 kuna manju mirovinu od sadašnjih umirovljenika koji su pod istim uvjetima išli u mirovinu.

Ponovio je kako nema govora o ukidanju drugog mirovinskog stupa odnosno o nacionalizaciji sredstava. Dapače, dodao je, on će se jačati. Pojasnio je da će građani moći u svakom trenutku birati što je za njih povoljnije. Posebno onih 300 tisuća građana koji primaju minimalnu plaću ili do 80 posto prosječne, a koji, ako ostanu u drugom stupu, neće moći dohvatiti ni minimalnu mirovinu.

Za treću kategoriju građana, one koji su najmlađi u sustavu, koji će 40 godina  štedjeti i raditi, ojačat će se drugi mirovinski stup, prvenstveno mogućnošću ulaganja obveznih mirovinskih fondova i smanjenjem naknada čime će 1,2 milijarde kuna naknada ostati u džepovima i na računima naših građana, te poboljšanjem mogućnosti  ulaganja u različite vidove imovine kao i u Vladine infrastrukturne projekte, pojasnio je ministar.

Kazao je da će za treći mirovinski stup, stup koji se bavi štednjom, biti ukinuta ulazna naknada te će se osigurati veća financijska pismenost građana, kao i mogućnost štednje. 

"Treći mirovinski stup je trenutačno najpovoljnija štednja u Hrvatskoj, gdje na 6.000 kuna uplate, država daje 750 kuna dodatka, a isplate iz tog stupa su neoporezive."

Kad se radi o odlasku u mirovinu sa 67 godina, ministar ističe da se već prema sadašnjem zakonu, iz 2014. godine, 2038. godine odlazi u mirovinu sa 67 godina. Isto tako, više od polovice europskih zemalja ima već tu granicu.

Naveo je da su izazovi hrvatskog mirovinskog sustava to što prosječni hrvatski umirovljenik ima samo 30 godina radnoga staža, a europski prosjek je 35 godina, zatim deficit od 17 milijardi kuna i to što je samo 19% hrvatskih umirovljenika odradilo 40 godina staža.

Naglasio je pritom da konobari, medicinske sestre ili građevinski radnici sigurno neće raditi do 67. godine.

„Postoji institut dugotrajnog osiguranika kojim im omogućavamo da odlaze u mirovinu sa 60 godina života i 41. godinom staža", poručio je ministar, pojašnjavajući da će oni koji s 18 godina ulaze na tržište rada, moći u mirovinu sa 60 godina života i 41 godinom staža, a netko tko je studirao do 24. godine, s 41 godinom staža, moći  će u mirovinu sa 65 godina života.

Paralelno s time, uvodi se i veće nagrađivanje i bonifikaciju.

„Imamo destimulaciju prijevremenog odlaska u mirovinu koju osnažujemo, a jednako tako osnažujemo i bonifikaciju, odnosno nagrađivanje onih koji rade dulje“, poručio je ministar, zahvalivši svima koji su sudjelovali u javnoj raspravi o mirovinskoj reformi i pomogli da se iznađe uravnoteženo rješenje koje povećava mirovine i osigurava dostojanstven život, a najsiromašnijima dodatno povećava mirovine.